Ka Leo o ka Lahui, Volume II, Number 350, 22 December 1891 — He Moolelo Nanea. NO De Atanani. Ke Koa o ka Lio Olohe, A I OLE NA KIAIEKOLU O FARANI. [ARTICLE]

He Moolelo Nanea. NO De Atanani.

Ke Koa o ka Lio Olohe, A I OLE NA KIAIEKOLU O FARANI.

" A e La Eere, he t%a Wabiae oia, he hae ahiu e like me ka hiena ke piha oia me na kuakoko o k| inaina, a ke hopohopo nei au, o loaa like-ia oe na haawina e liko me a'u. Me keia pane a Atani, hoike aku la oia i na inea a paa, e pili ana iaia a me ka lede Calarika ma ia kakahiaka, a oia ka La Fere i hoolohe malie mai ai me ka pane iēo ole. : 4 ' i' ' ■■ A patrfai Aiaimnī boiire atr3 i na mea e pili ana iaia a me ka lcde Calarika, alaila pane mai la o la Fere me keia mau olelo: He oiaio ia e kuu hoaloha opio ma o kuu uhaee la, e haawi no au i kuu ola a pau no ke oho hookahi <0 kela lede; nolaila, i ka mahope aku o ka la apopo, e haalele iho ai kakou*~ia Parisa nei no ke kahua 0 ka kakon hana ma kahi kauha le La Fere. ua pane e aku la o Atamani, me keia mau olelo: E ukali no kela lede ia oe a hiki 1 ka hopena o keia ao ke lohe aku oia eia oe ma ke kulana like me ko Aianani nei; iiolaila e La Fere kuu koaloha, e hookuu mai ia'u e auamo hookahi i na hoino ana a kela lede. Alaila e Atanani kuu hoaioha, heaha hoi ka'u e mamina iho ai ia mea he ola ina nia e hoao mai ana e hana pela ? manao anei ē loaa ana ia'u he waiwai nui noia mea he ola ? Alaila e La Ferekuu hoaloha,aia he mea huna oohihihi e pili ana ia oe a me keia lede kamahao, ka lede hoi au e hoonaauao b<"- aku nei ia 6e he kiu wahike oi«- na ke Cadinela pakaha a limanui o Farani nei. laa oia kahua* e kamaUio nei e Atanani, alaila e ae mai ia La Fere e hoonaauao aku ia oe mo keia mau olelo: E makaala oe nou iho 1 kela a me keia minute. no ka m*»a o kau huakai hoohaahaa i ka mana o ke i

Gadinela i Ladana -oia auauei ka olelo ahewa e kipoka ia ai ko poo rce ke kauoha he kipi oe. Alaila, heeāha hoi iamea au e hoDohopo ai. a heaha hoi kela kipoka a'u e 'ai, 6 ku ana au ma na ano a pau a aa aku imua o ka mana o kela Cadind§. a hiki i ko'u hanle nlako ana no ka haaheo o ka hae anpuni kaha-kolu o Farani nei. Aka e La Fere, o ke komo o kela lede i haawi mai ai ia'u, ke hou aku nei au ia mea ia oe, e like me kau i hai mai ai, he waiwai hooilina ohana 'ia, a nou hoi ua komo la. / v - Ae e Aianaui, ho'u io ua komo la. a ua Nhaawi aku hoi au iioko 0 ka limli o keia wahine ino, aka, o kau noi no ko'ii lawe hou ana mai i ua komo la mahope iho o kona paumaele ana iloko 0 na lima o keia wahine aole loa e Ata* nani; e like me ko'u hoowahawaha ana'i kela wahine, pela no au no kena komb. | Alaila ekuai a hoolMo aku i keia leomo ina ua hoowahawaha oe: oo'u iho e La Fere kuu hoaloha, aōle loa 1 au e ae e lawe hou mai i keia komo Alaila e hoolilo. akui keni komo, & o ka hapalua o kona waiwai io, nau ia e Atanani kuu hoaloha. Aole, aole loa pela e La Fere kuu hoaloha, aole loa a i e lawe 1 hooieahi keneta no ka e loaa mai ana no koia komo; oia man mea a pau nou no ia, a owau la ea, ua laWa jio au me ko'u wahiuku oka noho koa ana. * Alaila e haele kaua no ka hale o ka Indaio hana gula, wahi*a La Fere. Ae, e haele kaua. wahi a Atanani, me ka eU like ana .ae e heie, a iloko o kekahi mau minute pokole aia laua e ku ana ma ke alo o, ke pakamkau o ke kanaka ludaio ha« na gula. Haio e na keonimana, wahi a ka ludaio; heaha ko olua makemake a'u e hana $ku ai ? O ke kumuktrai TJ~keia komo oia ka'u i makemake ai, heaha la kau i manao ai? wahi a La>Pere. me ka haawi an?r*»te«Tke komo. V Ua lalau mai ka ludaio i ke komo, a liaawi iho la i na nana pono ana me kona mau maka amani nunui, a liuliu nana mai la oia maluua o La Fere, alaila. pane mai la oia: .. He elima haueri pisetole ka'u haawi no keia kōmo, pehea, ua makemake anei oe no kela kumukuai? Ha! he eiima haneri pisetole; i hooho ae ai o La Fere. nui kela, ho m%i, nuhea ?