Ka Nupepa Kuokoa, Volume VIII, Number 48, 27 November 1869 — Page 2

Page PDF (1.68 MB)

This text was transcribed by:  Tehani Keonaonaohaia Tavie Napoleon-pico
This work is dedicated to:  Jayden Napoleon,Alberta and Paul Patchen,Kaeh

KE KUOKOA, HONOLULU, NOVEMABA 27, 1869.

 

English Column.

FOREIGN NEWS.

            By the arrival of the @@@ @@@ @@@ in 11 days from San Francisco, we are we are @@ reporting of the following late news:
            CHICAGO, Oct. 15. A Washingtong special @@@ Thomas, having made a thorough inspection at @@@ and studied its condition and resources during the past summer @@@ @@@ forwarded a report to the War Department. He takes a very different view of the @@@@ from the one presented by Mr. Seward. He thinks the principal, if not the only present value of the new Territory, will be in the effect its transfer to the United States will have upon losing hold by England upon British Columbia. He thinks the @@@@ @@@ @@ of revenue and other @@@ @@ @@@ expense, as the only benefit is to those who draw the salaries. He thinks @@@ posts should be reduced, and @@@@  @@@ supplying and keeping @@@@ @@@ @@ very far exceed the revenue @@@@. The Terrirotry was a constant @@@ @@ @@@. She @@@ at a great @@@@ for the benefit of the Fur @@@ @@@ no probability of any @@@@ in that direction, as there is not @@@@. @@@ @@@ have been discovered @@@ pay to work. There is plenty @@@@ but plenty of good @@@@ cand had 1,000 @@@ @@@ of the Territory.
            @@@ @@@ no change in trade oa the @@ merchants. The few houses @@@@ the purchase, still continue. @@@ @@ @@@ @@@ by the natives. As an @@@@ @@@ @@@ @@@ has no value whatsoever. @@@@ be raised, and the few @@@@ @@@ @@@ that can be produced,@@@, if not @@@ weeks. Stock raising cont@@@ @@@@ @@@. The report is lengthy and exhaustive, @@@ @@@ @@@ the main points.
            @@@, Oct. 15 The @@@@@ @@@ says the @@@ have been summoned to the @@@@ Council, not to deliberate on and decide questions by vote of a majority, but @@@@ the decision already resolved upon by the sovereign @@@@ Pontill.
            LOUISVILLE, Oct. 16. In the Commercial Convention to-day, reports were received from the Committee on Immigration. The majority report favors Chinese immigration and a minority report oppose it. A lively debate ensued and the whole subject was finally voted down.
            PARIS, Oct. 17. All the Opposition Deputies to the Corps Legisla@@ will meet tomorrow to draw up a manifesto.
            Rumors continue to circulate in regard to @@@ @@@ of the Ministry. The return of @@@@ to the Cabinet with a liberal programme is spoken of.
            NEW YORK, Oct. 19. Father Hyacinthe arrived to-day on the Persia, and proceeded very quietly to the house of a friend. Report says he will be waited upon by deputations of various denominations and societies and requested to explain his views of Roman Catholieism before their congregations.
            NASHVILLE, Oct. 22. The opposition concentrated on Henry Cooper to-day and elected him Senator on the first ballot. Vote, 55 to Johnson's 51. Cooper is a gentleman of fine ability and has been a consistent Union man all the time.
            BOLTON, Oct. 23. The earthquake was quite severe in Newburyport, shaking doors, windows and many moveable things in the houses. People were generally awakened by the commotion. Old brick mansion houses, built 70 years ago, having thick massive walls so common in those days, were shaken from roof to cellar, rattling doors, windows, and creating general alarm. People in their beds were very sensible of a vibratory motion beneath them.
            NEW YORK, Oct. 23. The earthquake of Friday opened a seam eight or ten feet wide at Waldoboro, Maine, causing great alarm in the village.
            ST JOHN, (N.B.) Oct. 23 An earthquake was felt here yesterday morning. Houses shook violently; everybody was awakened, and many rushed from their houses in alarm, but no material damage was done. In other parts of New Brunswick the shocks appear to have been more severe, throwing down chimneys and cracking the w@@@@ houses. A similar shock was felt in Halefax, Anapolis and Kentsville.
            NEW YORK. Oct. 23. A Lima letter of September 27 th states that there was great trepidation through South America on account of the predicted tidal waves and earthquakes. The people were leaving their dwellings near the coast and camping in the mountains. A @@@@ earthquake is reported to have occured in the Arcquipas District, which completely destroyed the town of Chaes.
            PARIS, Oct. 23. The military is collection in Paris, in view of the threatened irregular meeting of the Corps Legislatit on the 26 th . An Imperial manifesto is expected. The Orleanists are naive. It is thought the crisis may restore Roubar to the Cabinet.
            POUGHKEEPSY, Oct. 27. Farmers from the interior report having distinctly felt a shock of earthquake in the eastern part of Duchess county.
            OTTAWA, Oct. 23. The Dominion Cabinet has been reconstructed. Sir J. McDonald is Premier and Minister of Justice; Sir George Catter, Minister of the Milita; Sir Frances Hicks, Minster of the Finances; Sir George Benson, Secretary of State for Canada, etc. Five of the Cabinet officers are from Ontario, four from Quebec, and two each from New Brunswick and Nova Scotia.
            MADRID, Oct. 29. Dissensions have broken out among different wings of the opposition. The final selection of the Duke of Genoa as king of Spain is probable.
            PARIS, Oct. 30. A rumor is current that the Emperor is again indisposed.
            MADRID, Oct. 30. Senor Ardentz has the budget before the Cortes. The excess of receipts over expenses is one hundred thousand pounds sterling. The poll tax is suppressed, and civil salaries reduced 20 percent, and the clerical salaries reduced 30 percent.
            NEW YORK, Oct. 30. Private letters from Europe show that the trouble in Dalmatia @@@@ of a @@@@ nature. The @@@ are determined to accomplish @@@@ @@@. Power @@@@ @@@ @@@@.
            @@@@@ Russia @@@@@ @@@ Dalmatians in order to weaken A@@@@@.
            FLORENCE, Oct. 31. The Italian Government reserves the right to @@@ @@@ of the @@@menical Council which are opposed to the laws of the country and @@@ meet the age.
            CHICAGO. November 1. A Tribune's New York special says the heavy break down in gold is now known to be caused by the general belief that Secretary Boutwell is a very few weeks make a grand coup, and at once return to spe@@ payments, thus forestaling the decision of the Supreme Court, which will undoubtedly by that the Legal Tender Act is unconstitutional. The decision is expected about the end of the year. This action of the Secretary will undoubtedly cause temporary distress throughout the country, and create a panic in the produce and general merchandise markets, but as the step has to be taken some time, the present is considered the most convenient po@@@lly – better indeed than any other period not so remote from the Presidential election. Among the numerous financial measure in contemplation by Mr. Boutwell is one to replace the Five-twenty Bonds about due by a large foreign loan. This has often been contradicted but nevertheless is now about agreed upon with the agents of foreign bankers now in this country.
            WASHINGTON. November 1. The Special Commitee on the Pacific Railroad submitted their report to Secretary Cox today. The investigations were of the most minute character, all the timbers in the bridges being measured, and the strata on all the iron rods in these structures estimated. The report on the condition of bridges over the @@ line is a very faborable character. A large proportion of both roads is well ballasted; @@@ more numbers than is necessary; cottonwood ties are being replaced by hard pane in many places. The equipments are abundant, and the water stations plenty. The Commissoners express for the opinion that all the officers on both roads are working in good faith to bring the roads into the best possible condition. The late management of the Union Pacific do not receive favorable notice, but the present mangement is said to be conducting its affairs in good faith.
            CINCINNATI, Nov.1. The Board of Education, after a long discussion tonight, passed resolutions prohibiting reading the Bible etc., in public schools of the city by a vote of 22 to 15.
            NEW YORK. November 2. A special cable despatch states that the cities of Frankford, Weisbaden and Mayence, with the surrounding country were visited by shocks of earthquake on the night of the 31 st @@ and yesterday morning.
            BOSTON, November 2. Governor Clatlin is re-elected by a plurality of 10,000 to 15,000. The vote of 167 towns and cities is: For Clatlin, 43,145; Adams, 37,150; Chamerlain, 10,000.
            The Legislature is claimed by both Prohibitionists and license men, and probably it is pretty nearly divided on the larger question. The Republicans have a strong majority in both branches.
            CINCINNATI, November 2. Judge Stover of the Supreme Court has granted an injunction restraining the Board of Education from carrying into execution their resolution prohibiting the reading of the Bible and religious books and sacred music in the public schools. The ground on which the petitioners prayed for the injunction is that the framers of the Constitution, by declaring that instrument that religion is essential to good government, denied the Board of Education the right to exclude all manner of religious instruction. The case will be heard on Thursday.
            NEW YORK, November 3. A special despatch from Paris says it is intimated as the popluar impression accepted in the city that Napoleon will propose a plan for disornament in his speech at the opning of the session of the French Legislature, and that the idea is likely to become general. It is said, indeed, that Lord Clarendon conveyed assurances of England's approval of such a course to his Majesty, and that it will be agreeable to Russia. The tendency of Napoleon's policy is said to be objectively for the embarassment of Prussia.
            FRANKFORT-ON-THE-MAIN. Nov. 2. Quite a heavy shock of earthquake was felt last evening thoughout Germany, particularly at Darmstadt. Meshalen [Merxheim?] Mayence and Frankfort.
            NEW YORK. November 3. The returns today show that the State has gone Democratic by not over 10,000.
            NEWARK, November 3. The Sentate stands 13 Democrats and 8 Republicans; the Assembly 34 Democrats, 36 Republicans. Essex county elects a Republican Senator and county officers by a reduced majority. Newark city gives 309 Democratic majority.
            WHEELING. November 3. Full returns from 39 counties show 15 Republicans, 9 Liberal Republicans and 21 Democrats elected to the House of Delegates. There are 11 counties to here from, which the Democrtas estimate will elect three Republicans, four Liberal Republicans, and four Democrats. The Liberals include such Republicans as favor repeating the test oaths and disfranchising measures. The Senate stands 18 Republicans to 4 Democrats. Eight Republicans are regarded as Liberals.

 

NU HOU KUWAHO.

            Ma ke ku ana mai o ka mokuahi Lawe Leta Idaho mai Kapalakiko mai iloko o na la he 11, ua loaa mai ia makou na mea hou ano nui mai Europa a me Amerika mai. Malalo iho, e loaa no ia oukou na mea hou ano nui malalo o na poo kaawale:
No Amerika.
            Ma ka po o ka l o Novemaba nei, ua haule iho la mailoko ae o keia ola ana, ma ke kulanakauhale o Ladana, Enelani, ka mea kaulana, Geoti Pebode (Peabody) kekahi o na haole ona-miliona dala, e noho ana ma kela kulanakauhale nui maluna ae. Ua maopopo no paha ia oukou mamua iho nei, ko makou hoolaha ana aku i kona lokomaikai @@@ i haawi aku ai i na kanaka @@@ Beretania kahiko a me na kanaka o ka Hema o Amerika Huipuia. He mau @@@ @@@ kona mau pomaikai o keia @@@ @@ @@@@ @@@ mai kona pakeke aku, a ua mahaloia oia e ke ao holookoa mamua o keia hana lokomaikai. Mamua @@@ iho nei no, ua kukuluia he mau kia hoomanao ona ma Amerika a ma Beritania. He haole Amerika waiwai keia, a ua hoihoiia mai ia paha kona kino kupapau ma kona home ponoi ma Amerika Huipuia. I ke ao ana ae o kona la i make ai, ua hoohapaia na hae o na pahu hae o kela kulanakauhale, a ua kau mai na hoomanao aloha ana o na hale imi waiwai o kela kulanakauhale alii, ma ke kau ana mai i na hae eleele kanikau. Ua make iho la oia, he kanaka waiwai nui iloko o ke 74 o kona mau makahiki. O ka nui o kana mau dala i hoolilo ai no ke kukulu ana i mau hale hana, mau hale noho no ka poe ilihune a me kekahi mau lilo ae no na pono o ka lehulehu, ma ke kulanakauhale malihini o Ladahna ana i noho malama dala ai, ua hiki aku no ia i ka aiwa haneri tausani a oi aku. Malaila ka pii o kona loaa. Eia kona mea i waiwai nui ai, ua hooholo mua oia iloko iho o kona manao iho penei: "Ua hooholo au iloko iho o'u, ina e hoopomaikaiia mai ko'u mau hana ana ma ka holopono ana o ka'u imi waiwai, alaila, e hookaawale no au i pau okoa o ko'u waiwai, no ka hoonaauao ana, no na hana pono a me na hana pili kino o ka hoopomaikai like i ko'u mau hoa kanaka mai kekahi mau mea mai e kokua ai, a i ole ia, e hookupaa ai i ke kahua, o ka lakou koi ana mai maluna o'u, e ikaika no ia." Ke mahalo nei makou i keia haole i holo e i kona manao iloko o kona wa e imi waiwai ana, a ua ike no hoi na mea a pau, i kona haawi nui ana i kona waiwai i keia mau makahiki hope mai nei, i ka poe ilihune a me ka poe hana ole.
            Ma ka la 25 o Okatoba, ma ke kulanakauhale o Piladelapia ka Presedena Kalani a

me kana wahine. Ma ia ahiahi, ua komo pu aku oie i ke anaina lubile a ka Anahui Kula Sabati maloko o ka Hale ao Mele. Ia manawa ua kahea leo nui ia mai ka Peresidens e haiolelo aku, a ua haiolelo pokole aku ia, kupono no ka olomua o ke Kula Sabati. Ma ke kakahiaka o ka la 29, ua haalele ia laila, a ua hoi ma kona kulanakauhale hana ma Wasinetona.
            Ma ka Poakahi, la 1 o Novemaba nei, ua komo ae o Generala Belknap maloko o ke Keena Oibana Kaua. Ua hoohikiia oia e lawelawe i ka oihana mamuli o ka lawelawe ana mai a ka Mea Mana ma ia wahi. Ua hoohiki pu ia hoi na luna Aupuni koa i hookomoia mai e Generala Keremana.
            Aole i hele ke Kuhina noho hou o Amerika Huipuia no Kina, no ka mea, aole i haawi mai iaia kana mau hana e hiki aku ai ma kona kulana hou.  Ke kali nei ua Kuhina hou la, o ka loaa mai o na olelo kauoha ana e hana aku ai, alaila holo. O kona inoa oia no ke Kiaaaina mua iho nei o ka mokuaina o Kaleponi o Low.
             Ua hiki mai na lono mai Ki Komohana mai ma ka mokuaina o Felorida, na moku ia ka poko o ka waea olelo o Cuba, a pae aku ai ilaila. Ua okiia paha e ka poe holo malu. Palea ia iho la ka hoohikiwawe ana aku i na lono i Amerika Huipuia.
            Ua manao ke Kanikela Beritania ma Kina, hoomio wale ia ana no na Kuikahi a pau a Hon. A. Burlingame e hele nei e hana kuikahi me na aupuni nui o ka honua nei. Ua kukulu no hoi ua aupuni la o Kina, i Keena Oihana no ko na aina e, a ua hookaawale i puu dala, e ao ia ai ko lakou mau kanaka u-i ma na wahi e. He hana keia e hoike mai ana i ko Kina holo mua ana.
            Ma ka la 20 o Okatoba, ua ku ae ma Kapalakiko ka mokuahi Amerika e holoholo nei mawaena o Kapalakiko a me Kina a me Iapana. He 21 wale no na la o kona holo ana mai a ku ae ia. Maluna mai o keia moku i loheia mai ai, ua hoole ke Kuhina Nui o Kina, aole e haawi i na hookipa alii ana i ke Keiki Alii, ke Duke o Edineboro.
            Ma ke aupuni o Iapana, ua hooholo ka Ahaolelo, e haawi pio aku i na waiwai a pau o ke Daimio i ka Midako, oia hoi, e haawi i na waiwai a pau o ke lii kipi, i ka Moi maoli.
            Ma ka po o ka 22 o Sepatemaba, ua alualuia ke Kanikela Beritania ma I@do, Iapana, e kekahi kanaka makemake e powa malu, aka, ua pakele nae ke Kanikela me ka poino ole, no ka mea, o ua Kanikela la, he kanaka akamai i ka holoholo lio. O ka inoa o ua Kanikela la, o Haku Hare Parker.
            Ma ka po o ka la 22 o Okatoba, ua haawi ia he ahaaina nui ia Generala Toma a me kona mau ukali ma kekahi Hale nui ma ke kulanakauhale o Kikako. E holo ana ke Generala i ke Komohana, ua komo pu mai o Generala Keridana a me kona mau ukali ma ia ahaaina.
            Ma Sana loane, Nu Berekuwika, ma ke kakahiaka nui o ka la 22 o Okatoba, ua hoonei iho kekahi olai. Ua hoolulilulihia na hale, a ua hoala ia na hiamoe hooniponipo o ke kakahiaka, a ua holo ino aku lakou i waho me ka pihoihoi makau, aka, aole nae he wahi mea i hooponoia. Ma kekahi mau wahi e ae, ua ikaika loa ka hooluliluli ana a ke olai, ma ka hoohiolo ana i na puka uwahi, a ma ka wuwahi ana i na paia halo noho. Ua hoohakui ino kekahi olai e like me keia, ma Halifoka, Anapolisa a me Keneville.
            Ua lohe maopopoia ma Wasinetona o Lunakanawai Pierrpont o Nu Ioka, ke kohoia ana e noho ma kekahi wahi o na Lunakanawai o ka Aha Kiekie. E hoomau ana no ka Loio Kuhina Hear iloko o kona noho ana i ka Aha Kuhina, me ka manao nae e ae aku i kekahi kulana iloko o ka noho ana Lunakanawai Kiekie. O @@@ o na koa ku mau a ka Ripubalika ma Amerika Huipuia @@@  kaakahi @@@ @@@ @@@@ haneri tausani.

No Mexiko.

O na lono mai ka Ripubalika mai o Mekiko he mau @@@@ @@@ e hilinaiia aku ai kona noho ana aupuni @@@ i keia mua aku.
           

Ma na wahi a pau o ke aupuni, he mau hoailona hoo@@@@ wale no. O na alanui @@@ @@ waea olelo @@@@@, ua hana hou ka @@@ a me na hana hou ana i na mea kahiko, ke hoike mai nei lakou i ko lakou hana hou ia ana, ke manaolana aku nei ka Mekiko ola hou ana aku a loihi.
            Ua hoouna ae o Peresidena Huare, i kekahi o kona Aha Kuhina e hele e halawai me ke Kuhina mua o Amerika Huipuia e hele makakai nei, me ka manao e hui aku ma Guadalupe. Ma ka la 7 o Okatoba, ua hoopauia aku o Sowada ma Monazantilo, a e nele aku ana oia ma @@@@@ aku, ma kona alanui e hiki aku ai i ke kulanakauhale alii.
            Ma Mekiko, ua hoomanao ae lakou i ka make ana o keia kanaka nui o Amerika Huipuia, oia ke Kuhinaa Kaua i holo koke aku nei, a ua kau ae lakou i na hae ma ka hapalua o na pahu hae, oia ko lakou hoomanao ana, no keia kanaka kaulana, a ko lakou Ripubalika kaikuaana. Pela aku paha auanei lakou e hana hoomaikai like ai i na aupuni a pau.
No Cuba.
            O kekahi o na piko o ka waea olelo moe moana i manao ia e hoohui aku ia Havana a me @@@@@, ua lawa kupono i keia wa.
            Ma ka la 3 o Novemaba, ua hele ike aku o Adimarala P@@r, o na aumoku kaua o Amerika Huipuia, ma na kai o Cuba, me ke Kanikela Nui, e halawai kino me ke Kiaaina na Sepania, ma ke kulanakauhale o Havana, a ua hele mai no hoi ua Kanikela la e halawa me laua nei.
            E haalele ana ke Kiaaina o ka mokupuni o Cuba ia Havana, i ka po o ka la 3 o Novemaba, a e holo ana oia e makaikai ia waenakonu a me kekahi mau wahi e ae o ka aina.
            Ua ku ae ka moku kaua Amerika Powhaton  ma Havana. I holo ae paha e malama i ko na kanaka Amerika mau pono malaila. He mea hooluolu manao ia no na puuwai Amerika malaila, i ka ike mai, e maalo mau aku ana na kiai o ko lakou aupuni no ko lakou mau maluhia.
            Ua hala iho nei ka akahi makahiki o ko Cuba hoopaa ana i ke kaua aku i kona aupuni makuahine, a heaha la auanei ka hopena o kona kipi ana.  E hoomau hou aku ana paha o Cuba i ka hoopaa ana i ke kaua a hala ua makahiki a lanakila paha, e hooki pupaha auanei, heaha la?
NO EUROPA.
            Ma ka la 24 o Okatoba, ma ke kulanakauhale nui o Ladana, ua puka ae kekahi huakai nui a hele ma kekahi mau alanui. O ua poe la, oia no ka poe makemake e huikalaila ka poe Feniana mai ko lakou hoopaahaoia ana. He nui wale hoi na tausani o na wahione i komo pu mai maloko o ia huakai. Ua kahiko ia lakou i na kapa uliuli, a hele aku la ua huakai la i kekahi pa nui. Maloko o ua pa nui la, i hoohalawai iho ai lakou i ka auina la. A o ka nui o ka poe i akoakoa ae, ua hiki aku i ke kanalima tausani. Ia lakou e halawai ana, ua hukiia ae ka hae Amerika iluna, a ua haawiia ae he mau huro. Ua hooholo hoi lakou he mau olelo hooholo e hoomaikai ana no ke kupono e kala ae i ka poe  Feniana mai ko lakou mau hoopaaia ana. Ua haiolelo ae hoi kekahi mau haole kaulana ; a ma waena o ia mau haiolelo, ua mahalo loa ia kekahi. Mahope iho, ua hookuuia ke anaina, a ua hoi aku na mea a pau me ka maluhia. Ua nui ka hoomakaukau ana o ke aupuni e malama i ka maluhia o keia anaina, aka,ua hookuu io ia no me ka

maluhia. Ua kiai mai na makai ku mau, a ua hoohalua mai na koa e ku makaulau

ana. Heaha la ke ano o ka huki ana i ka Hae Hoku o Amerika Huipuia, a haawi ke

mau huro nona? He hoohenehene paha i ka hae o ko lakou aupuni.
            Ua haole mai ke Kuhina Noi o ke aupuni o Beritania nui, aole e hookuuia na Feniana mai ko lakou hoopaahaioa ana i keia  wa. Ua lilo keia hoole ana a ke Kuhina nui, i mea nuneia mawaena mawaena o kekahi poe o kela lahui.
            Ma ka la 25 o Okatoba, ua hoohalawaiia he mau halawai huikala huikala i na Feniana ma  na kulanakauhale o Cork a me Carigaline. Malaila, ua hoike ia mai ka hoole ana o ke Kuhina nui, i ke kala ana aku i na Feniana.Ua hooholoia he mau olelo hooholo ma ia mau halawai, e hoole ana, aole e ae aku ana na kanaka o Irelani, e hoouna aku i mau Lunamakaainana i ka Ahaolelo nui a hiki i ka wa e hookuu ia mai ai na paahao Feniana.
            Ma ka la 23 o Okatoba, ma Ladana, make iho la o Earl Derby, kekahi o na oli hanau o Beritania nui, iloko o ke kakahiaka o na makahiki o kona ola ana ma keia honua. I ka 23 o kona mau makahiki, ua koho mua ia oia iloko o ka Ahaolelo Alii i kela aupuni. Mai kela manawa mai kona noho ano pili aupuni ana. Ua ike ia oia ma kana hana, he kanaka pili aupuni. O kona inoa ponoi, o Ailuene Geoffrey Kamika Kauale.

Ua hanauia ola i ka malama o Maraki 1799, a make i ka la 23 o Oct 1869.
            Ua loheia mai Sepania mai, ua noi aku ke Kiaaina o Cuba i ke aupuni, e hoouna mai i elua miliona dala; aka, ua haiia mai ka lono i ua Kiaaina la, ua nele ka waihona i ke dala ole, a nolaila, ma keia hope aku @@@, na ua Kiaaina la no e imi iho i dala ma Cuba, no na uku koi a me na uku no na Luna Aupuni ponoi iho. Na Sepania e hoolako mai i na koa, aka, na Cuba no e hoala iho i ka imi ana i na dala a uku aku ia lakou.
            He kuee mawaena o na Kuhina o ke Aupuni o Sepania, no ka mea e noho Alii ae ana ma ke haliunu o ua aupuni la. Aohe like o na manao o lakou ma ka mea hookahi. Ma ka la 3 o Novemaba iho nei, ua hoikeike ae o Generala Farima, i na Kuhina i hoonohonoho hou ia. No ke keakea o ka poe Uniona ka mea i hololea ole ai ka noonoo ana i ka mea e noho ae ana i ke Kalaunu, a e noho malie aku no nae ke aupuni e nana.
            Ua haiia mai na lono, ke hooikaika nei o Adimarala Topete, e waiho aku i kona kulana. A ke olelo nei hoi o Generala Parima, ina e haalele ka Adimarala, alaila, e haalele ana no ia.
            Ke nui loa nei ke kueeia no ko ke Keiki Alii o Genoa noho ana ae i alii no Sepania. Ke manaoia nei, he uuku loa kona makemakeia, a he kanalua loa kona kohoia i alii.
            Ke lohe ia mai nei, ke kokua malu nei ke aupuni o Rusia i ka hoolako ana aku i ka poe Daiamana i na lako.
            Ma kekahi lono hoi, ua papa malu aku o Rusia ia Tureke, aole e ae aku i na koa o Auseturia, e ae aku maluna o na palena o Tureke. Aole paha i maopopo loa ka oiaio o keia lono.
            Ma ka la 17 iho nei o Novemaba, oia ka la e weheia ai ke Alawai o ka puali o Sueza. Ua maopopo, ua hiki aku kekahi mau makaikai hanohano ma ka la i kona weheia ana i alanui holo moku mawaena o kela aina.
            Ua waihoia mai imua o ka Ahaolelo o Sepania, ka Bila Haawina o ia aupuni, aka, o ka emi o na loaa mai, mamua o na lilo, ua hiki aku no ia i ka elima haneri tausani dala. Ua hoopauia na auhau kino, a ua hooemiia ko na Luna Aupuni, he iwakalua hapahaneri ka emi, a he kanakolu hapahaneri ka emi o kekahi mau Luna Aupuni iho.
            Ke hoopaa nei ke aupuni o Italia i ka hoole ana aku i na hooholo ana a ka Ahahui Pope, e kue ana in a kanawai o ke aupuni a  me ka holo ana o ke au o ka manawa.
            Ua hiki aku ka Empera Wahine o Farani, ma ke poo o ke Alawai i ka puali o Sueza, ma ka la 21 o Okatoba. No ka nui launa ole o kona moku, ua hoounaiu kekahi moku e holo e ana i ka hohonu o ke Alawai. Ma kahi papau o ke Alawai, he iwakalua wale no kapuai, nolaila, aole e hiki i ka moku o ua Empera la ke komo, no ka mea, ua oi ae ka hohonu o ia moku mamua o ka hohonu o ke Alawai. E kau ana paha ia maluna o kekahi moku e, a ave na aku i kahi i hoomakaukauia ai e hui na makaikai a pau.
            Ua lono ia, ua hoi hou mai ka mai o ka Empera Napoliana, aka, ua ola koke no nae, he mau eha rumatiea wale no.
             Ma ka la 12 o Novemaba, ua hoonaueue iho ke olai ma Geremaina a puai.
            Ma ka la 12 o Novemaba nei, e haalele ana ke Suletana o Tureke i kona kulanakauhale alii, a kau maluna o kona moku, a holo aku i ke Alawai o Sueza.
            He haunaele ma kekahi wahi o Europa, ma kahi i kapaia o Dalamatia. Ke pii nui  nei ka haunaele kuloko. Ua hiki mai ka lono o ia haunaele imua o na aupuni o Auseturia a me Tureke. Ke makemake nei na kanaka o ia wahi , e kuokoa lakou mai ke aupuni mai o Auseturia.

————————————————————————————

————————————————————————————

KA LUNA HOOPONOPONO, - - L.H. KULIKA.
KA HOPE LUNA HOOPONOPONO,J.KAWAINUI
POE HAKU MANAO NO KE KUOKOA.
Rev. L. Laiana (Lyons)| S.M Kamakau
Rev.M.Kuaea,| Rev. C.B.Anelu,
D.Malo,(Lokoino) |  (Andrews.)

 

KA NUPEPA KUOKOA
HONOLULU,NOVEMABA 27,1569.

 

O ka noho mareia, o ka noho mare

OLE IA PAHA.

———————

            Ua nui ka noonoo ana, ke kamailio ana a me ke kakau ana i na manao no na kumu o ka emi ana o keia lahui, a no na mea e hooulu hou ai a kawowo a piha hou ka aina i kanaka ma na mokuna a me na apana a pau o ka aina.
            Ua akaka loa kekahi mau kumu o ka emi ana o keia lahui ; a eia kekahi o lakou:
Ka mookolohe.
Ka inu ona.
Ka inu awa.
Ka uumi awa.
Ka uumi keiki.
Ka pepehiia, a laweia ke ola e na ka huna lapa'au.
Ka malama pono ole ia o na keiki i ka wa luhi.
Ka laha ana mai o na mai o na aina e mai.
No keia mau kumu a pau ka emi ana o keia lahui.
            Aka, in a e ninauia ka mea e ulu hou ai kekahi lahui, a e hoopau mai i ka ohi nui ana aku o ka make mamua o ka helu o ka hanau, eia ka haina no na ninau:
            O ka mare pono is o na kane ui me na wahine opio, me ka noho pu. e malama ana i ka berika hemolele o ka mare, me ka uahi ole ia, a hiki i ka wa e elemakule ai.
            Ina e nana ia na lahui e ulu nui nei a paapu na kanaka, e ike ia no ka nui o lakou, he poe malama pono i ka berita mare, a noho pu na kane mare me na wahine mare a lakou, e hanai pu i kahi ohana keiki.
            Malia paha e olelo mai kekahi. "Aole i ike ia na haole a me na pake i holo mai i Hawaii nei, he poe malama loa i ka berita mare,aka, he poe uhauha no ka hapa nui o lakou."  Mai kuhihewa kakou malaila.  He uhauha no kekahi poe iwaena o kela a me keia lahui. He malama ole ia ka berita mare e kekahi lehulehu e noho nei ma na kulanakauhale nui o kela aina keia aina ; aka, aole malaila kahi i nui ai ka pomaikai, a kahi hoi e laha nui ai na kanaka. Aia ma na kuaaina kahi i noho maluhia a i me ka malama pono i ke kanawai a ke akua i haawi mai ai ia Adamu laua o Eva; malaila kuhi i hanau nui ia ai na keiki, a i laha ai kanaka a nui.

            I kinohi, hana mai ke Akua i hookahi kane a i hookahi wahine, a "Hoomaikai mai la ke Akua ia laua, i mai la hoi ke Akua ia laua, E hoohua ae olu, e hoolaha hoi, e hoopiha i ka honua." O na kanaka hoi i noho mamuli o keia haawina  a ke Akua i haawi ai i na makua maka mua o kakou,——he hookahi kane hookahi wahine, o lakou no ka i laha a mahuahua hou aku.  Ua akaka loa keia kanawai ma na aina a pau, a e ko ana no ma Hawaii nei.
            O na makua Misionari i holo mai a noho i Hawaii nei, aia paha ma kahi o ke kanaka ka nui o lakou, na kane me na wahine a lakou he kanaka. Aia paha ka nui o ka lakou mau keiki ponoi ma kahi o ka elua haneri a oi aku ; a o na keiki ponoi a me na moopuna aku ke hui  ia, ua hiki aku ka huina i ka ekolu haneri me kanalima.  O ka hua keia o ka mare pono ana a me ka noho malu pono ana malalo o na kanawai o ke Akua.
            Pehea ka noho ana o ka hapa nui o na kanaka opio o keia lahui i keia wa? Pehea la na kane a me na wahine mawaena o na makahiki he iwakalu a hiki aku i ke kanakolu? O ka hapa hea la o lakou ka i mare pono ia a e noho pu nei me ka malama like o na aoao elua i ka berita mare? O ka hapa nui anei, o ka hapa uuku anei? I ka makou koho, o ka hapa uuku no ka i noho maluhia mamuli o ke kanawai a me ka berita hemolele o ka  mare. O ka poe i mare pono ia a e noho maluhia nei, ua hoopomaikai mai ke Akua i ka hapa nui o lakou ma ka hoohua ana mai ia lako. Aka, pehea la ka hapa nui, oia poe i malama ole i ke kanawai o ka mare? He nele ko lakou. Pehea la e laha ai a mahuahua aku kekahi lahui e noho ana pela?

            Ma kekahi Helu hou aku, e kamailio aku paha makou no na kumu o ka mare ole o na kane a me na wahine opio o keia kau.

—————————

Na Palapala mai i ke Kuokoa.

———

            Ua hoouna hou mai o J.M.Maawe, i kana olelo pane i ka Lunakanawai Apana o Koolaupoko, no na mea i paneia e ka Lunakanawai ia J.M.Maawe. No ka loihi loa, a no ka maopopo ole no hoi o ka manawa e pau ai ka olua hoopaapaa ia makou, nolaila, ua kanalua iki makou. Ina paha e hookuu aku makou e paiia keia olelo loihi, alaila, e pakui mai auanei ka mea pane a oi papalua aku paha ka loihi i keia, nolaila, lilo wale no ka pepa i wahi na oukou e hoololoiahili ai a kua manaka kekahi poe. Ua manao makou, ina e puka ka kekahi, a pane mai hoi kekahi, alaila, pau ae la, no ka mea, ua ike like ia na manao, aka, aole nae pela ka manao o ka poe e kakau mai nei. Ina e puka aku a pane mai no hoi kela, a pela wale no, a lilo ka pepa i kahua heeholua no na mea elua wale iho no. Ua kapae iki ae no makou, a ina e puka aku, oia iho la no, a ina no hoi aole oia iho la no . Ua manao

makou, ioa e puka ka kekahi, a pane mai

 hoi kekahi, alaila, pau ae la, no ka mea, ua

ike like i a na manao, aka. aole nae pela ka

manao o ka poe e kakau mai nei. Ina e puka

aku a pane ia mai, o ka pane hou aku la

no ia a pane mai no hoi kela, a pela wale

no, a lilo ka pepa i kahua heeholua no na mea elua wale iho no. Ua kapae iki ae no makou, a ina e puka aku, oia iho la no, a ina no hoi aole oia iho la no.
            Ua waiho mai o J.W.Kalua, i kekahi palapala nona ke poo. "E pono o P.Kaluna a me kona mau hoa e nana mai i keia. " O ke ano nui o keia, oia no kona hoike ana i na mea i hoikeia ma Makawao i keia Iune iho nei. He ike maka oia, a he mea hoi nana i hoike i na kula o ua apana la, ma ka la o ka hoike ana. Nolaila, ke manao nei makou, o kana hoike ka pololei.
            Ua hoouna mai o Hoikeoiao. o Ewa, i kekahi palapala nona ke poo. "Hana paewaewa a ka Luna Helu o ka Apana o Ewa a me Waianae." Ua heluhelu makou i kana kumu hoohalahala, a no kona kapae iki ana ae i kona inoa e pee, a ma kela inoa e hoike  ai oia, nolaila, e hoopuka ana makou i kana me ka hookamani ole.
            Ua palapala mai o R.K. Pahee, o Waiohinu, Kau, ua ola ae nei ka ka wi ai o ua aina ua Haao la i keia manawa. Ke olioli nei makou i ko oukou hoompomaikaiia ana, mamuli o ka hanai ana mai o na hua o ka aina ia oukou, a pau hoi ka noho'na make a ka ai, e kulolia ai i na la i hala aku.
            Ua palapala mai o S. Kane, o Kahaluu, Kona Akau, Hawaii ia makou, nona hoi ke poo, "Ka Ahaaina a ka Haku." I ka heluhelu ana aku, he mea hou iho la ka hoi ka Ahaaina a ka Haku ma ka Ekalesia o Helani. Ina pela ka hoike ana mai o kela a me keia ekalesia no ko lakou mau ahaaina iho, alaila, e pili ana he mau nupepa o ia ano. O na lulu dala o kela a me keia ekalesia, no lakou iho no ia.
            Ua palapala mai o J. Iosepa Kaai, o Kanahonua, Hamakua, Hawaii ia makou. Aia maloko o laila makou i ike iho ai, he mau