Ka Nupepa Kuokoa, Volume XIV, Number 5, 30 January 1875 — HUNAHUNA MEA HOU. [ARTICLE]

HUNAHUNA MEA HOU.

Ilgko o pa ia«kahiki be i j bat«, as mawaen» o F»r*Qi • OMt Kio* —o oa wtiw»i komo, nai ka $17,000,000 • i ke $60.000,« 000, o o» wiiw&iUwe un, m«i k» |3.40O t 000 » i ka $i7.600,0U0Ei* ka oi«to hool«bs • kekahi looakioopo* oopuoo oaopepa kaaaioa i kooo «ko «i i koaa po« lawe p«?a aie penei : "I ka poe » pao i aie i keta pepa oo ka anaktbiki a-ol paka i kal«, e Ikl* aiai Ukoo e bciokaa ! a e haawi aka oo makoo i ki hooiaka aoa | o ka poe make o ka papa akahi me ka oko |ole. iki wii aake ai Ukop/ Kq oq ka | oielo i ka hoooaikola. ! ' Ua«aMia k&abi k4*»oe o | *• iIW, •*W 9 o Eneiani, a i ka wehaia aa« ae, aia hoi, be keiki do e o!a aaa ko loko. Hoeie oa !o* tf i keia ma< | liAßa, ati, DODOt aai la kaWaipnopoe oa> i Aa ka makana, a !iwe ako U la i ka bake- I

k« • cn« Mc kcifci oU. Ik» 0 ke keiki e k«»w*le n>«i. Imi ibo li tntl«lo on» be pao d«U ooi $1000. Hele «ko I» ki oi >olelo'o ket« poffl*«k»i i oli* m*ioo« o ki • oo ifc mei, oa noi hoo m»i Uka !uo« makai e bmboi bou tk« ka h .keke « «e na oea o\ )io t aka boo!e )o« «ka !» ka «ipanpuo. Aohe p»hi mea k«o»loa o)e, ow»i U o keia m»a k»o»k« cU» ke hoolilo i» aai i mtkaibioe oo keU keiki. Ai« m»k« wtihons bake o ke kolan«k»> ahaie o 0 jpenabagen» he 400,000 buke « ene 20.000 bake «akaa lima. Ka vci o »isl —O k» aioa o Heleoe u» like U me k» nui o ka mokaaio» o V« remonet*. O k» »in» o Palesetin« t o» likei» ae akahi hapah» o ka mokoaina o Nu loka. 0 Hined<i, be p» haoeri aka kooa nui i ko Pa)e«etina. 0 ka waoaka» o S >bara, oa aoeaoe like mo Amerika Ilaipai». O ke kai Ula, o» pakola aka kona noi i ko k« moaaa w«i Oo«tsrio, a aa like pab» m«i Wasroet »n« a i Color»do. Ua aneane like ke ake» o ke kow» m«wiena o F«r»ni a n« £uelaai me ka moan» wai o Soperlor». O ke k*i VV r rten«honos, in» e hookomoia iloko o Amerika Ak«o f alaiU e loaa no ke kai holomoka »ke» e like kaooi mai Diego a hiki i B»l»timo». Ke huopohal&ia ku kui Oiaapiaaa alaila, oa like oo ta ine ka loa mii Nu loka a hiki 1 S»oa Aug«tine, » u» hke hei ke »kea mai Xu luka » liochester. 0 ka nui o Bent«nia nui, o» like ia me k» elu» hapakolu o lapao », he hookahi l>apa umikumamaiua paha o ilioeda t hookahi hapa iwakalaa o Kina » he hooleahi hapa iwukaluakumamalima o Anuerika Hui. 0 ke k.u kuono o Mekiko, ua like kooa nui me k» p» umi i ko ka moao» wai Superior«. U» oui loa k» huho o na m»n»o o na ksoak» m» Farani i ka heluheluia ana o kekahi maii palapala malu imua o ka Aha i h 'okoiok' loia iho oei o V r oti Arnim. Ma kekahi palapala, ua olelo o Bidiruaka, he makemake o Bisimika e ike i ko F.«rani nawaliwali an», a »ule hoi e hooikaikai» mamuli o ke kukulu ao» i »upuni alii. Oia iho U ke kumu o ka hoonaukiuki loa o oa kanaka Far«ni.

Ma ka nupepa pili aupuni o Geremania 0 ka la 29 o Dekemaba, ua hoolahaia ae ka paiapala a Bisiinaka o ka la 14 o Mei, 1872, i heluheluia ai iloko o ke Keena Aha Hookolo<*'lo o V*>ll Arnim. Maloko oka leta, ua olelo aku o Bisitut»ka, oiai, ua hooholoia iho nei e ka Ahiolelo o na Bihopa ko ka Pope llala ole, nolaila, he mea pono 1 ua mana uui o £uropa e nana aku imua i ka wa e kohoia ai ooa Pope hou, a ina e iko ole ia mai ana ka Pope e kohoia aoa ia wa e ka hapa ntii o ns mana e ae, alaiia, o ko ka Pope kulaoa ia wa, e iike loa auanei me ka Bihopa i kohoia me ka ae ole o

kooa aupuni. | Ma kft 1« 14 o Dekemab» f u» hooana'ku j Uk» luiui £mcpera UiUma be palap»U ia Biaim»ka, e malalo aku ana iaia me ka pahola aka i kooa aloha palena ole iko I BisirD»ka ku aua o paie iaia ibo imua o ka i Hule Ahnolelo, ma ka wa i hoopaapaaia'i ! ka Bila Ilaawioa do ka auUma aua i ke ola o oa koa. Kc lonolonoia mai nei, e lilo anft ke Keikikaue ft ta Is»bela ikip-ikuia •i mai ke kalauuu aku i kekahi mau makahiki aku nei! hala, e 1 moi no Sepinia 0 ka inoa o «a keiki alii la, o Dou Alfoo6on. Nolaila, ke manao ala ua keiki alii la, e hiki ae aoa ift i Maderidi i na la mua o laouaii iho nei. Ua hiki i k» manu koloa lele ke lele he kanaiwa mile i ka bora. Aia oaa Sepania be 10,000,000 hipa marino maikai loa, ake m*lamaia nei lakoa j e 50.000 kahu hipa, a me 30,000 maa ilio. fie ekolu t»usjiii wale tu> maa Hoku i hiki ke ikeia me ka mak* maoli. Ke helo ia ma na mHiona, me ka ohenna hoku wtle no—o kekahi o lakoo, no ka namao loa oa hele mai ka mal«m*lama me ka ntmt loa, oaa ka 200,000 ike aekooa hookahi, •ole paha e hiki i ko kakoo wahi hoku paa nei no kft manawa maUlo iho o 14,000 makahiki. Oko kekahi mao hoku aae «&• Umalama aia he elua miliooa makahiki e hele mai ai, alaila hini mai i o kakou nei. O ka ooi o oa anoano hoita floko oka p»ooa hookaui, he 10,600. O ka noi o n* hoa ou ileko o ka paooa kookahi, he 20.000. He 250,000 na aoo like ole o na holoholooa oia ma ka hooua nei. 0 ka mea mua loa nano i iml a loaa ai ka makā ani«ni, he haole lUlia, I ka 1210. Ua haoa oaoa ia k« pepa aaailoko mai o fca t«te lilina t fcft 1301 Uo kaoa moa la» it b loli kiMali aa Koelaoi i ka 1341. Ua lom «Q« m* ka haaa ftna ki oheoe--00 la ia Port a me laneoa i ka 1580; t Ik« 1501 Uwo moa ift ko Ti Ua aai Kin» mai a i Eoropa. . Ma Gereaiftoift i hana in«ft U ai oft wati, 1 kft 1,441. Uft bftoa awoia ka eoegini mohn mo ka . 1,640. Uft*g cmkk loaU ka palaoa m% kft mm hoofcaik«lo6Q.

0 U bake aai lo» i paiia ai m» Eoel»O', i X» ISOT. Han» moa i» k» aiU holoholo*» i ihoiho kakai 1290. 1 ka m*kahiki I63T* i hana roa» i» »1 ka »*ti poka lefr«. L«>»a mua ia Have i k» 1810 ka bJo «n» 0 ke ko*o i ka noi kioo. N T a Mor»e i h#n« mua ioa ik» wse« olelo 1 ka makahiki 183*2. oka wailiooa boke aiii o Pari*%, »•» maloko oUiU, he 700 OfbO hake ah» 80, 000 eniu oae» k*kaa!sra*. Ua koho o D<sr,*eli i k» noi o n« boke i p«ri» ma Kur jp» mii k» Idl6 m&i, be 3, 277,610,000. 1k» mikahiki USO i hoolilo maa i» »i na aniani i mia pale ko*ui. He oi ako k« pono o ka mea mikial» i ka haaa mamoa o ke kaaaka «aiwai. He mea ano e o!e ka heleheleua oke keko, ioa be keko hoa a naaa aku oe, u» like loa ou i« tne kona kupuaa. Ua oi aku ke oU o kamka poopoa mamua o kaoaka loloa. ( Oia pahi ka mes i kapaia ai, "ka iki alu oana e kaa kahu» loa.'*) Eia malaaa o k» ili o k» honua he 1,000, 000,000 kanaka Mailoko »e o keia, e m*« keaoa he 3,333,333 kanak» i ka makahiki hookahi. E uiake ana hoi ik» U hookahi, be01,524; he e m«ke aaa iloko o ka hor« hookahi; a he 63 o m»ke aa» iloko o ka minote hook»hi.