Ahailono o ka Lahui, Volume I, Number 17, 29 January 1890 — Page 3

Page PDF (1.16 MB)

FALSE REPORTS OF SPEECHES.

--------

To the Editor of the National Herald:

            The manner in which reports of one’s speeches are purposely distorted and published in the reform party’s newspaper is getting too barefaced to be allowed to go unchallenged.

            In the speech credited to me by the Times, I am misreported regarding my reference to the military. What I did say was that volunteers should be abolished and none but regulars be kept for government service.

            I did not say that the Ministers should be elected. Our platform is an open denial on this score.

            The reference to the whites coming here before the mast and jumping into a fat, soft thing in Hawaii, has no application to the mechanics or whites that came in on their own account, which they have a right to do. I referred to that class of men who are imported to supplant native and white teachers identified with the country, and those who supplant both natives and whites in the many employments under government, imported specially for that purpose. On this point I am emphatically opposed. There are enough whites and natives, who are better entitled to the consideration of the government or reform party than strangers.

            The Times also reported that I said that “the King should be the power above all laws, and rule in his country.” What I said was that the King has been shorn of many rights and privileges by the reform constitution legislature. His veto power should be better defined. This is exactly what I said, and it must be apparent that my speech has been willfully perverted.

            I mentioned the injustice of the action and favoritism shown by the Board of Education, and I said Mr. Bishop should be put out of his position as head of that bureau.

            I will not trespass on your space to point out in detail the numerous misstatements made about me as contained in the Times’ report of my speech and also in items against me in the P.C. Advertiser.

            In almost every particular it is a tissue of falsehoods, for the purpose of creating race prejudice and weaning my foreign friends to their side.

            I repeat now that my advice and counsel to the natives hitherto and always shall be, to avoid the use of liquor, not to take bribes, to qualify themselves according to law, not to be bluffed by the partisan officials, who would seek to deprive them of their just rights, and, above all, to avoid coming in conflict with the white bretheren who are in our midst, and anyone who says different is a liar.

                                                                        R.W. WILCOX.

 

NA MANAO PEPA.

 

KA AHAILONO A KA LAHUI.

 

HONOLULU, IANUARI 29, 1890.

 

------------------

 

            O NA ninau kalai aupuni ano nui o alanui Moiwahine i kela mau la aku nei—o kela mau mahele o ka mahiko o Honomu i kudala ia ai!

_____________________________________

                        E hoohiki paa ana ka makou mau moho e paa, a e hoomau i ke kuokoa o ko Hawaii paeaina .— Kumuhana Aoao Lahui.

_____________________________________

 

            E KOHO ana no kela a me keia kanaka Hawaii i kue i na hookele a me na rula ana a ka poai Hoomaemae i ka balota o na moho o ka Aoao Lahui!

 

            O KA nupepa haole hou i hoea ae nei, ka Nupepa manawa o Honolulu, oia ka nupepa hou ma ka aoao o ke aupuni. Ua hooi au keia nupepa e kokua no oia i ka hoohui ia Hawaii me Amerika Huipuia.

 

            KE makemake nei na moho o ka Aoao Lahui e noonoo akahele i kela mana e keakea nei ia oe e ke kanaka Hawaii mai ke koho ana i na alii o ka Ahaolelo, aole hoi e like me ka manao o ka aoao aupuni, he kue loa lakou i ka hoemi ana. Nolaila, o ka manawa keia a oukou e na kanaka e kaupaona ai no oukou iho, a na oukou no e hooholo i ka aoao a oukou e koho ai!

 

            KE hoala ae no ka aoao Lahui i halawai, o ka maimule la ae la no ia e like ma ka halawai i malama ia maloko o ka halekala o Kahehaua i ka po nei. Na ka moho A. Makuisa a me Tome Luka na haiolelo ohohia nui loa ia.

 

            E PONO i kela a me keia kanaka o ka aina makuahine i makee i ke kuokoa o ka aina i haawi ia mai ia oukou e na mana nui o ka honua, e haalele i ke koho ana i na moho o ka aoao Hoomaemae—o na moho no o ka Aoao Lahui ka oukou e koho ai!

 

            O KA poe i kokua a i makemake loa no hoi hoohui ia o Hawaii me Amerika Huipuia, oia no na Haole i hanau ia ma Hawaii nei o loko o ka poai Hoomaemae! A o ka poe kue hoi i keia manao o lakou, oia no na haole Amerika, Pelekane, Geremania, Farani a me na kanaka Hawaii e noho nei iloko o ke aupuni!

 

            UA noi ia mai makou e hoike aku, aole he pololei o kela haiolelo i hoopiha ia ma na kolamu o kahi nupepa haole hou i oili ae nei, oia “Ka Manawa,” a Wilikoki i hai ai maloko o ka hale halawai o Kapalama, ua haku wale ia iho no kekahi mau manao. E heluhelu iho i ka Wilikoki pane ma kekahi o na kolamu o ka pepa e puka aku nei i keia auina la!

 

            MAHOPE iho nei o na hoohulihui a me na hoomaikeike laulaha ana mai a ka aoao Aupuni, mailoko mai o ka malama o Sepatemaba, me ka olelo ana, aole ka i kokua iki keia alakai aupuni ana i ka hoomalu ana mai a ke aupuni o Amerika, aole loa oia ka pololei, ua ike a ua maopopo loa ia nane huna a oukou, aia oukou ilaila kahi i hookauna ai! A mamuli no o ia kumu, ua hoopuka ae nei lakou he wahi nupepa kalai pili aupuni hou ma ko lakou aoao, oia hoi “Ka Manawa o Honolulu,” i hanau ae i ka Poaono iho nei Nolaila, eia ka makou e kau leo aku nei i na kanaka o ka aina oiwi, he wahi nupepa kakoo kela i ka hoolilo ana aku i ke kuokoa o Hawaii ma keia mua iho, ia nei. Ke iini nui nei na moho o ka aoao Lahui e hooikaika nui loa ana lakou me ka inoa o ka Lahui, e hoomau ia no ke kuokoa ana ou e hawaii—a e kuni paa loa iho hoi kela a me keia kanaka i kela mau olelo iloko o ko lakou mau puuwai pakahi iho i kou manawa e hoo ai i kona wahi balota i ka la koho e hiki mai ana.

 

EIA HOU NO @@@@@@@@@@@@@

 

            Ua hoao hou mai nei kela noho na aupuni e hana i kekahi hana e hoomokuahana la ai ka noho na aloha ana o na lahui e ae me kakou, oia hoi na kanaka Amerika a me Beritania maloko o ka lakou nupepa hou i puka ae nei. Eia ua wahi nupepa nei ke kakoo a ke hoopuka ia nei e elua a ekolu paha mau wahi paalalo oia aoao, a he mau wahi paalalo oia aoao, a he mau wahi paalalo oia aoao, a he mau wahi paalalo hoi lakou i hiki ole ke olelo mai he mau poe kupa lakou no Amerika a no Beritania paha, aole loa! Aka, he poe no lakou i hanau ia ma Hawaii nei, a o lakou na wahi paalalo kulai pili aupuni lapuwale e ike ia nei iloko o keia mau la! A mamuli o keia mau ano hana a lakou, ua nui na manawa maikai i hoolilo wale ia, a o hele a me keia kanaka Amerika oiaio hoi ua hele a uiha loa i ka ike ana i ka lakou mau hana kalai aupuni naaupo e hana nui mai nei, ka poe hoi i kuleana ole loa ma na hana kalai aupuni o ka aina, aka, eia wale iho no, mamuli o ka lokomaikai wale ia aku no a me ke ahonui palena ole maoli no hoi o ka la Hawaii ia lakou.

---------------

            O ke kanaka i hanau ia ma Amerika he kanaka kela i makee loa i kona aina, a ua like no ia me ka makee nui ana o kekahi kanaka i kona inoa maikai, a o na poe haole i hanau ia ma Hawaii nei, oia hoi na kanaka Amerika oiaio kakaikahi e noho mai nei, ua apono loa lakou i ke koho ia ana he mau kanaka Pelekane kekahi mau moho ma ka paa balota o ka aoao Lahui, ma ka paa balota kuokoa hoi kekahi i koho ia mai nei ma ka mokupuni o Hawaii. He oi loa aku ka maikai a me ka maemae o na manao o na kanaka Pelekane a me Amerika mamua o na wahi paalalo kalai aupuni lapuwale loa e kakoo mai nei i kela wahi nupepa “Ka Manawa;” he poe lakou aole loa he wahi inoa maloko o na moolelo kalai pili aupuni o loko nei o ka aina, a lakou hoi i kaili ae nei i na hooponopono ana o ke aupuni iloko o ko lakou lima.

---------------

 

            Aole loa i maka’u ke kanaka Pele kane i ke koho ana i ka balota o ke kanaka Amerika a aole no hoi i maka’u iki ke kanaka Amerika i ke koho ana i ka balota o ke kanaka Pelekane. Aole loa hoi keia mau kanaka e kue ana i ka hoohui pu ana ae i ko laua mau balota a koho no ke kue ana aku i kekahi mau wahi haole kakaikahi i hanau ia ma Hawaii nei, ka poe hoi ia i hoao nui iho nei e hoopio i ka noho kuokoa ana o ke aupuni Hawaii, aka nae, ke hoao nui mai nei e olelo mai aole ka lakou i hoao e hoolilo i ke kuokoa o Hawaii i mea ole a na mana nui hoi o ka honua i haawi a i hooili mai ai ia kakou! O ka manao o na kanaka Amerika oiaio e noho nei me kakou aole loa lakou i makemake iki i ka hoohui ana ia Hawaii me Amerika Huipuia. Ua maopopo no ka manao o ke aupuni Amerika Huipuia aole loa oia i makemake e hana i kekahi mea o keia ano. A o ka makemake a me ka iini nui o na kanaka Pelekane a me na kanaka Amerika oiaio e noho pu nei me kakou, e hoomau ia ka noho kuokoa ana o ke aupuni Hawaii!

 

            @

@

@

@

@

@

@

@

@

@

@

 

He Mau Olelo Oiaio Ola.

----------

I ka Lunahooponopono o ka AHAILONO,

            ALOHA OE :- -E oluolu oe e hoike ae imua o ka lehulehu, aole loa he oiaio iki o kekahi mau olelo i haku ia iho ma ka’u haiolelo ma Kapalama, i hoolaha ia ae nei maloko o ka nupepa Daily Times. He mau huaolelo hakuepa wale no ka hapanui i haku ia iho i kumu paha e hoino ia mai ai au. Ke hoole aku nei au, aole loa he oiaio na’u ia mau olelo!

                                                                                    R.W. WILIKOKI.

            Honolulu, Ianuari 29, 1890.

 

------------

 

Kela a me Keia.

-----

            Mai poina i ka heluhelu iho i na manao pepa.

 

            Ua hala aku ka mokuahi Hawaii no Hamakua i ka hora 10 nei.

 

            E heluhelu ae i na hoolaha a na Luna o na Papa Nana Koho, e pulelo aku nei.

           

            I keia Poakolu ae ka la Koho Balota. Huro! O ka Aoao Lahui ka best! !

 

            Ua hoopai ia o Walter S. Brash no ka hewa ona i hoopii ia ai—eono mahina a ka hana oolea e ka Aha Kiekie.

 

            He Bana ko Kamaki Kuea i keia ahiahi, a i ke ahiahi hoi o ka la apopo ma ka Fea a ka Ahahui Manawalea Kakolita.

 

            He ekolu wale no la i koe pau ka manawa kupono no ka hoopaa ana i na inoa no ke koho balota. E wiki e ka poe i koe!

 

            E na hoahanau a me na makamaka o ke one oiwi, e alawa ae a heluhelu iho i ka pane a ke ka’eka’e Wiliahiu e puka aku nei ma ka pepa o keia la, ma na olelo a elua.

 

            I nehinei iho la i ku mai ai ka mokupe’a G.D. Douglass, mai Kapalakiko mai, he 18 la aholo, a ua lawe mai oia i na waiwai no na poe kalepa o keia kulanakauhale.

 

            Nawai i hookahua ke kuikahi Panalike! Na ke au no la o Kipikona. A nawai hoi e hoonau nei na pomaikai? Na ka poe kanu ko a me na paalalo o lakou. Pololei!

 

            Pau ka i kanaholo na kanaka ia Aki kale a me Aukai Kamu, i ka po Poakahi nei mauka o Kalihi—Mea ia mae ua kohu mau wahi akua lapu ka laua imua o na kanaka.

           

            E holo aku ana ka Moho Waipahe o na pali o ka Aoao Lahui, oia o Mekia Akoni Rosa, e launa pu me na makaainana o kona mau Apana koho i ka la apopo. Pulama ia ma-i!

 

            O ke kanaka hawaii makaukau loa i ka lapaau i na niho hui a pela aku, oia no ko makou makamaka keonimana maikai Mr. E. Kaululaau Wright. E ike i ko kakou hoa kanaka!

 

            He mau mea kuai Fea ka ka Hui Manawalea Kakolita, ke malama ia ana i ke ahiahi o ka la apopo, iloko o keia hale mahope iho o ka Hale Mele Hou. E hele nui ae e na makamaka malaila.

           

            He halawai makaainana ke malama ia ana keia ahiahi hora 7, ma ka hale noho o Mr. D.W. Pua ma Kapalama, e ka Moho R.W. Wilikoki a me kekahi mau Moho e iho. Ke kauoha ia aku nei na kanaka a pau e hele ae malaila.

 

            He pane ka R.W. Wilcox ma ka nupepa Buletina o nehinei, e hoala ana i kekahi mau mea i olelo ia maloko o kana haiolelo i hai ai ma Kapalama, i hoolaha ia ae maloko o kahi nupepa haole o ka aoao aupuni.