Hawaii Holomua, Volume III, Number 130, 30 December 1892 — HE PANE IA HOAHANAU O KA EKALESIA KATOLIKA ROMA. [ARTICLE]

HE PANE IA HOAHANAU O KA EKALESIA KATOLIKA ROMA.

E ka Hawaii Holomua; Alohn of :— Ma kou mau helu o Oekemalu.» 17 me 24. i ike ai au i ka ]>ane» “Hoahanau o ka Ekaleaia Kaloiik» Roma,” nona ka inoa o Mr. A. P. | Honolii. O ke kahua nui i kukulu ia ai ua j>ane la a ka makamaka. oia kona kanalua ana no ka pili | pono ole o ka’u mau hoopili ana i \ na huahelu G6t> i hoikeia ma ka pauku 18 o ka mokuna K5o Hoike- i ana i na inoa Papai Kkklenin* (Ni j Poneoka Ekaleaia) a rae Lntev. * | ( Ekaleaia Lalina, oia ka Ekaleaiae | kamailio nei i ka olelo a ka labus 1 Lalina, i olelo j»ili hoomana nonai \ a Ekalena Koma hoi. Aka, mamua ae o ko’u kamaili I ana aku no na mea e pili ana i n* hoakuka kue hoonohonoho huaheiu | a ka makamaka i waiho mai nei, I no ka’u mau hoonohunoho huahe.u 1 ma na inoa Pajkii Ekklena* a me ■ Lateino*, e aeia mai au e hooraa>>jo* I do ae i kekahi manaohoohuoi iloko I o’u no ke kulana oiaio o ka aiukv I maka ma keia j»ane ana. Ua olelo mai oia, “ua haaheo lo# I nu mamuli o ko'u lako i na huke e I kakoo ai i ka'u kukulumanao an*. I a i oi loa aku hoi raa kr'u maainaa- | lea i ka olelo Beritania. U wau (o Mr. Honolii) kekahi hoahanan ka Eiealeaia Katolika Roma. I nele hoi i n» huke a he oki loa ti» \ ka olelo Beriiania.” Ma keia mau oleloa ka makam»- I ka, e ikeia ana keia mau mana» I (1) Ua hooia mai oia, ua ka»t".'J ka’u kukulumanao. oia hoi k» - 1 pane ia Mr. Keohokalole, e na bui? a i hoolnkoia ai au; (2) A no kei* I lako o’u i na huke i mea e kako» i» 1 ai ka’u kukulumanao ana. he me * I ka! ia no’u e haaheo loa ai; (3; I * ■ hooia mai oia he mea oia i nele i 1 na huke; (4) He mea oia i ike >>•«• - a i maamaalea ole i ka olelo P>er;- 1 iania. 4i No ka mahele manao mua a o* m makamaka nei. ke Qaawj nei au : I ko’u mahalo la oe, oiai, oa hoike g mai oe i ka mea oiaio, ua kakooi» ka’u kukulumauao. oia hoi kau 3 pane la Mr. Keohokaiole, me na 1 huke i hoolakoia ai au. E hooma* ■ nao oe, • ka makamaka a me ka |

x>e ake oiaio a paa, o ua mau bake a a'u i kuhikuhi ai no ke kakoo ma i ko’u mau manao hoakaka. oa ka'u pane ia Mr. Keoūokalole i ka “Ekaleaia Uemolele Kalolika Ipoiolika Homa.” he mau buke ia kakauia e kekahi }<oe naauao o :a ,- Kkalesia Kaloiika Homa,” » ;e lilo nei oe e Mr. Honolii i hoike io’u ma keia mea. No ku mahele aenao elua a'u i hoike ae nei. e lelo au aole la mea he heaheo iloko ko’u houpo, o ka iini nui o ko’u uuwai e paio kakou i ka paiomaiai o ka manaoio me na manao i wili ole ia me sa hoohenehene a oino wale hoi i ka hoalauna a hoa>ha hoi. Ma ko'u hoomaopopo na, ooe o kaua ka mea kupono •a ke lawe ae i ke kulana haaheo, iai. he kanaka oe o kaua i nele i a huke a me ka maamaalea ole i a olelo Beritania, ua hiki nae ia 5, ke unuhi ae i ka huaolelo Haaii Ia he Fish ma ka olelo Berimia, e like me ia i ikeia ai ma iii i ninau ai. ‘Ma ke kino i’a ish) anei la i noho ai a hoea mai mai ke kai mai?” ("Hawaii Homua,’' Dec. 17, aoao 1 ) Me kou ?le i na buke, ua hiki nae iaoeke x»ia mai o ka inoa Helene oololei Kkalesia Boj>e, oia o Fappn» Ekkiia. A oke ano c Aupuni he itinx Empirr ia. Aole auei he kumu nui keia nou kupono ai ke haaheo kiekienoka li o kou ike a me ka naauao, oiai, •he au mau huke, aohe hoi ou ike maamaalea i ka olelo Beritania, l hiki nae ia oe ke hooia mai o h* he i’a ia, a o l’appns Ekkleaia i olelo Helene pololei no Ekalesia >pe, aole i hoakamai ia. huna iho, lookui mai paha i kekahi hua;io, a o Latin9_ Empire ka unuhipololei no Aupuni Latina; a me kulaua lako huke ole no ou ke olelo Beritania ole, ke kuhihi mai nei oe na Faber mai ka lo Helene a’u i hoike aku ai, oia '\i}>ai Ekklenia* (na Pope o ka alesia). Ina e ninauia aku oe wai i hai mai ia oe o Faber ka a nana mai ka’u olelo Helene i ikamai ia, hunaia iho, a hookui mai paha he huaolelo hou? Nai i hoomaojx)i>o mai ia oe o Pappas klesia ka olelo Helene jx>lolei no alesia Poj)e? Nawai i hoike i ia oe o ke komo ana oelua (2) na ka huaolelo Pappn* oia ka lo Heiene jx>lolei. a, aohe pololei a hookahi wale no p? Nawai i aku ia oe he olelo Helene poloole o Papai. a j>ela pu hoi me klesias? Pehea Ih kau e p»ne ai teia mau ninau? Ehoomanaooe, i j)onoi no i hoike mai uei aohe mau huke, a he nele hoi i ka ike 0 Beritania. Nohea mai kou 1 kohu ai kau olelo ana. “L’* > anei ka puu huahelu 666 ia >j>ae Ekklesia? E hoao ae au i hoi oe ka mea i nele i na huke ?le j>u i ka ike olelo Beritania) aopoj>o’’? He wahi kulana hooaohao keia ou e kuu hoaloha. Aole i pau.