Hawaii Holomua, Volume III, Number 6, 4 February 1893 — HE PANE IA HOAHANAU O KA EKALESIA KATOLIKA ROMA. [ARTICLE]

HE PANE IA HOAHANAU O KA EKALESIA KATOLIKA ROMA.

>! ) Hoomauia. ; Eia kekahi, ua waiho oe i ka pi- ) limua e hele ana mamua o Ekkiel sia a o Pappae hoi, aka, ua i>ouo no ) nae ia waiho ana. oiai he mea maa ; mau no ia ma ka olelo Helene. E ; hai hou aKu au, aole loa e hiki o - Pappae Ekkleaia, ke unuhiia ma ka i olelo Beritania, he Papish or Papal ■ Church, e kulike ai me ka olelo Hawaii Ekaleaia Pope, oiai ma keia i ' Kulana hoonohnnoho olelo ana, o i ! Ekaiesia Pope, ua lilo o Pope i hai1 ano (adjective) a oia ka unuhina o Popiah or Papal paha. O ka unu- , hina pololei o*ua olelo Helene la au e klMi makamaka, oia ka’u i hoike ae la, £ like me na rula alakai o ke ao piliolelo Helene. Nolaila, o au mau huahelu he 733. e like ana hoi ia rae “1 kaau, 8 kauna a 1 me ke kahi keu ka oi ia 666,” o ka’u oielo Helene i hoonohonoho ai, ua kupouo no la i ke kuiana o kau olele Uelene, aole i ka’u. oiai, ma kau o Pope ka Ekaleaia, a i ole, o \ Ekaleaia ka Pope, aka. ma ka’u oia ’ Na Pope o ka Ekaieaia, a i oie, ka Ekaleaia o na Pope. 5 Ano, e nana kaua e kuu maka- . maka i ka’u olelo Helene. . Ua olelo au o Papai Ekkleeiaa, ka mea i piha i na huahelu 666. 0 . ka like ole mawaeua o Kau e Mr. I Houolii, a me ka’u; oia keia, he elua au p maloko o Pappas, a hoo kahi a’u. Aia hoj kau Pappaa ma ka auikumu helukahi, a o ka’u Papai hoi aia ma ka aoiknmu helu nui, i kulike at me ka unuhina Ha- j i waīi—Na Pope. Ma kau Helene i » hoi no Ekaieei», oia o Ekkleeia, aia j . no ia ma ka aoikumo a j i o ka’u hoi oia o Ekkleeiaa, aia ia . ma ka aui-piii (Genetive Case) ma t ka helokahi. e like penei ka hooi nohonoho aoi aea* Aniknmu —No- . minatiye Caae, helokahi, Ekkieau, i ka Ekaleeia. Aoi-pili—Genit»ve i C* , Ekkleeiae, o ka Ekaleaia. No- . laila, i ka hoohui ana ia Papai ka i huaolelo e ko ana aa ka aoiknmn . helu nui me Ekklemaa. ka haiano i «h ena maka helnkahi, e loea , aoa o Papai Ekkleeiee, oie hoi, Na i Pope o ka Kkileeii. ei ole, ka Eka - leeia o ne Pope. He oieio nae ua i waiho ao i na pilimoa e hele ana % mamoa o Papei a me- Kkkleeiae, a i, oa like oo boi ia me kaa ol*k» Hei Imm i holkemai nei i ka waihma o

• moa maa no ka poe ike olel« Helene i ka w«tho m»u i ka atile n>amna o tu haiin u m* ka nnohi , ama. I kekahi «a no hoi, »ia kakuluia no na hannoa me na artile . oie, e ku ana nae m» na aui Hke ole, e like me “apoeloloi ekkleekm’" (2 Cor. 8:23. E nana ma na Kau- ■ ohu hoa Helene a Wilaon, a me ka \Veetcott me Hort. 0 ke Kauoha hou mai, i kapaia ka *'Empbatic r>iag!oIt." ua hahai pili pololei loo I ia Ka olelo Hele o ka huke Kauoha hou Helene i kakaulimaia e waiho nei ma ka waihona huke o ka Vatikana ma Roma. oia ka helu 1209. A o keia na buke a’u e kuhikūhi ai no ka’u mau hoakaka ana e pili ana i keia mahele o ka paio ana i ka paio maikai o ka manaoio. E hoomaopot>oia o Apostoioi. he lunaoleio a he apueoloio kuna uuuhina Hawaii. aia ma ka auikumu helunui. a ma ia auo loaa na lunaolelo, na aposotolo a o na elele paha. O ekkle<ion hoi, aia ia ma ka aui-pili helu nui, o na ekj»Ies?ia, a i ole. no na euleaia paha. Ke nana aku kakou ma ka unuhina Hawaii o ke Kanoha Hou i hoomanawanui ia ai e na misionari mua, ma 2 Kor 8:23. e ikeia aak, “ka p»>e elele no ! ua ekaleeia, (the messengers of the churches) a me ka Daiba!aa Dooay ! A Rheims, penei ka unuhina Reri- 1 tania malaila, “4he apostles of the churches,” (na luaaolelo o na eka-1 Iesia). Ua waihoia na pilimua aole i hoikeia. a ua kuhkeia me I Papai Ekkle&ias a*u i hoike ai. I kakoo hoi no ka*u olelo Helene ma kona kulana hoonohonoho, e I pono e nana ia ma Oihaua 20:17, o na buke a’u i kuhikuhi ae nei, e loaa ana keia, ‘Treabuteroos (te?) ■ ekkles as,” ma ka unuhina Beritania o ka Haihala Katulika Douay a Rheims, “the Ancients of the’ i Churh.” ma ke Kauoha Hou hapa Hawaii rae Beritania, ‘the elder of the church,” i na lunakahiko o ka Ekalesia. 0 Ekklesias ina keia hopunaolelo a’u i hoike ae nei, ua kulike ia rae ka’u huaolelo Helene raa Papai Ekklesias, ka mea a kuu makamaka i manao ai he olelo Helene pololei ole ia no “Na Pope o ka Ekalesia.” O kela kulana olelo Helene i hoike iaae la ma Oihana 20:17. oia no ma lakobo 5:14, “presbuterous [tes] ekklesias,” a aia ia ma ka helu uui, o ka hoonohonoho aui helu 2 o ka olelo Helene; a o ekklesias hoi, aia ma ka aui pili helukahi, o ka hoonohonoho aui helukahi (first dec!esiou). Nolaila, akaka ae la ke kulana pololei o ekklesias i ku ai e like me ka’u i hoike ai; aole ia he olelo . Helene hoakamai ia, huna iho, a hookui ia mai paha, e like rae ka kuu makamaka i olelo mai ai. Hookahi mea i koe, oia o ka elua p, i komo ai ma kau Pappas, a hookahi hoi a’u ma Papai, oia ka helu nui o Papas, ka Pope, he Pope a Pope paha. Aia ma ka Buke i kapaia “A Cotholic Cictionasy,” aoao 607, no ka huaolelo Pope E loaa ana keia mau huaolelo: “The word (pappas or papas, originally a childish word for father, Lat. papa) was given at first as a title of respect to eeelesiasties generaliy.” Penei ka’u unuhiana: “O ka huaolelo (pappas or papaa hoi, i kinohi he huaolelo na ke keiki liilii no.makuakane, ma ka olelo Lalina o papa) ua haawi ia keia i kinohi ma ke ano be inoa mahalo i na luna ekaleeia a pau.” Ke ikeia nei ua apono keia buke Kalolika Koma i ka hookahi p uialoko o ka huaolelo Papus. O na mea nana i kakau i keia buke oia o William £. Addis, he kahuna Kaiolika Roma, a me -Thomas Arnold A. M., a ut aponoia keia buke e Eduardos S. Keogh, Heuricus Eduardus me John Curd. Mc Closkev, he poe Epikopo a poe koikoi o ka Ekalesia KatoIika Roma. a o keia inoa Papas a keia poe Katolika naauao i apono ai ka’u i hahai polulei ai. O Papas ma ka uelukahi, a o Papai ma ka helu nui, ma ka auikumu (nominative case). Ina he olelo Heleoe pololei ole o Papas no ka hookahi p, wale no i komo mawaena o ka huaolelo, e iike me kau e Mr. Honolii, alaila, e ahewa ae oe i keia mau kahuna □aauao o ko Ekaleeia, no ko lakou apono ana he olelo Helene pololei o Papas e like me Pappas a h? olahaia ma kela buke a’u i kuhikuhi ae la. O keia ka pilikia o kou nele i na buke. e ka makamaka. He nni na kuhikuhi i koe e pili ana i keia mahele o kou kanalua, aka, oa lawa paka keia, oiai, o keia mau kumn Kaiolika no ia au e ao aku oāUoa 1 ka maopopo ana mamoii o ka’a man on i hoakaka a« nel Le olelo Helene pololei o Ekkleeiae a pela oo bol o Papai. a me kuo hooia ana be pokLā no o Fkppas Ekkieaia e

T~ ! iike me ka Mr. Honoiii, nolaila. ke | kaooha poloiei uei ka pauku 18 o ka mokuna 13 o Hoikeana. penei: 1 “Maanei no ke akamai oka mn . noonoo. e helu oi» ika heluna oua ; holohoiona nei. nn ka mea. oia no : &a heluna oke kaaaka, a o kona | heluna eono hanen la me ke kana- : onokumamaono [666]/* Ua mao1 popo o Pope he kanaka ia, aole ia he holoholona, aole i» be alopeka, | aole hoi he i’a. l’a kauohaia ka mea akamaī e nooooo a e heiu i ka ■ heiana o ka holoholona ma ka heiuna oke kanaka; nolaiia. i kuu 1 ike ana aole i pili ua huahelu 666 iloko o Pappas Ekkiesia, e like me kau e kuu hoa, waiho au la iuoa, a imi aku iioko o Papai Ekk!esias, a he mea oiaio. ua loaa ka heiuna 666. Ae mai no ko oukou m&u Epikopo he inoa pololei o Papas no Pope. a imi au i koea pili i na Po- ! pe o ko oukou Ekab.sia ma ka huaolelo Papai, loaa mat na huahelu 172, a olelo mai oe aole ia he olelo Ilelene jv>loIei. Hooia mai no kela Kauuha Hou Helene e waiho la ma ka waihona h.ike o ka Vatikana o ka P j>e ma Roma, helu 1209. he olelo Heleue po’olei oKkklesi*s, a loaa ia’u malaila na huahelu he 494, a i mai oe aole ia he olelo Helene pololei? Oiai no nae he mau olelo Heleno keia elua i aponoia e au mau Epikopo. Olelo na Eoikopo. pololei no Paj>ai, a olelo oe — aole. Pehea keia? No ka huaolelo Lateiuos. Ua | olelo mai ka ma kamaka, “O LnieiI nos wale no kai laweia mai a waiho aku ia Ekklesia. no Keaha aole lawe mai ia Laieinoe Ekkles;a a hoonohonoho iho ma ka heiu Holene. e liko me ka hoonohonoho ana ia Ekaloaia Pope?” Ko hiva- ; halahala nei keia ninau uo ko’u huipu ole ana ia Ekklesias a Ekklesia paiia me Lateinos. K nana kakou i koia hoohalahala. Aole i pau. He elua kauna i>oe kiko hua i hopuia ena makai ma ka Puaono nei. E wela paha auanei ka au-ki? Aole eli ia ana o Masuda i keia la, ua hoopanee ia no kekahi wa aku. aole nae i hoike ia mai ia ma- | kou o ka ia hea la ia. Aia iluna o ke Alapii a ka Opae ka mokuani Kilauea Hou no ka ■ hoomaemae nna i kona wahi i poiI no. Ika Poaono nei kona huki ia nna. Ua hoopau ia o Kikaha n;ai kona kulana Makai Nui ae no ka Mokupuni o Mani e keia Aupuni hou. Aole makuu i luhe mai ika pohuli e lumai ia aku ana ma kona makalua. Nui ka puiwa nie ka owala o kekahi poe ma kekahi o na punana kiko hua ma Kamoiliili i ka lu Sab<ti nei, ke hele la a uli na maka o mau moho ma ka aoao o 1 na keiki oka Aiua Pua me he uala 1 j puiehu la, I l ; Ua makemake ke aupuni hou, t ma oke Alihikaua Nui J. 11. Sopa - la, e hoike aku na mea a pau iloko i t*> na la ekoln mai keia la aku, i na s mea kaua a pau malalo oko lakou i malu a malaeua ana paha. Manuui nuu mai nei na o keia mau i ( la. ’ ! Ma kaoooka Poaono i hala iho > ■ la; oiai ke kaa poniuniu e Kakaa . | ana. ua ike ia iho la kekahi olohe , ! hula o uka o Kalaepohaku me na , lolewawne ekeke’i, a e hou heleana L hoi aona mau lima ma o a maanei i' o kona mau ekeeke lolewawae. Hu ae la ka hoi ka aka. | Oiai kekahi poe kamalii iinna o Puowaina me na luina oka moku ■ kaua lapana i ka auina la Sabatt 1 nei, ua kakaa mai la i ka paii keI kahi wahi kaikamahme Hawaii | uuku, nona na makahiki mawaena oka10 me 12. 1ke kii ia anaaku o ua kaikamahine puioo nei, ike ia j ihola ua ha’i ka ihu, a ua nahoa- _ 1 hoa hoi ke poo. Ua laweia ka mea i poino no ka Halemai Moiwahine. He lono lauahea hope ioa i wawa 1 wale ia nei; oiai ka mokuahi Ua- | waii Kaiauiline he 9 a 800 paha na ' i mile mai mokupuni Liowahine aku ‘I ua ike ia mai la oia e kekahi mo- ‘ . kukaua B«ritania e hoopii ana no | Vanekoua B. C., oa haohao ka mo- ' kukaua ika luheiuhe ona awelu 1 ona ku» »ka moku, ua ninau mai 1 la ka mokukaua ma ka hukihuki. ana i keua uae, aka ua pane pakiku 1 ia aku <-ia, ua hoohuli kuke mai 1& ka mokukaea e alualu. a oo ka ohi i eo ka noe, na hoololi koke o Ka- » laudine i kona ihu no B>ral»ra — me be ia e hoea hou mai ana oin i ia nei me na huihui nio o Tsbiti. i He wahi nanekeia a Kuailo ia mai,