Ka Hoku o ka Pakipika, Volume I, Number 7, 7 November 1861 — He wahi manao mahalo in Pilipe o Kona Akau Hawaii. [ARTICLE]

He wahi manao mahalo in Pilipe o Kona Akau Hawaii.

Aloha ©e e Pi!t|>o« Ua ikē Ni&kou ma ka «« Heku o kā Pakipika helu 6, o ka 1« 3l oOctoba 1861, i kou manao m&ikai i hpike R t ma ka haltpule 6 Mokuatkauft i ke tt 20 o Okatoba 1661, penei no ia. u Bie, o oa nupepa elua, o ka oupepa kuokoa, i tne ka HokU o kk Pakipika. Ūa hooholoia tna ko makou ahn tnt liilo, o ka nupēp* a Wini ka nupepa a eiā hoahanau e lawe «», a puni o Hawaii nei." Aole a*u hana m4 ka hapa hope oia otelo mal&lo iho, Eia ko"u wahi kaiiālua, no ka mokupūni o Hawaii wale no paha, i noho Kiaaina ia e H. Keelikolani? ao ka pae aioa o Hawaii nei paha» i noho Moi ia e !£fttnehameh& IV? Ke kauoha hou aka nei au ia oe e Pilipo, ina no ke aupuni o Hawaii mi, mai Hawaii a Kauai, 6 na hoahaeau aaloko oia mau mokupuoi, no lakou ka olelo pa% o lawe i ka oupepa a Wioi. Nolaila, ke kauoha hou aku nei au ia 00, rae ka haahaa, e palapala ae kaua ia Wini, me ke kokna pu mat nae o ka Ahahui 6 Hilo, a me Hauula, mahope o kaua» i kiimu e ikaika at ka kaua noi ana ia Wini, e paiia i kela poaono keia poaono, i 20.000 kope o ke a ktu aku, i lawa pono na hoahanaa a pau o kana t ā me kekahi poe kanaka e ae mawaho, bo ka mea, ua haiia ma kekahi pepa o Hoku Ua 90,000 ho*h«n»u a ftmi mai p%b«*

loi ma lta mokopuni o Ha«mii wale no, pao lo« »b pahs inei oa hi#i»i»i e*olu (8.009 i* oukou, a eele boi paba aoe» makoa na Etoa~ hāoao Oaho nei, i k* Nop«p« kookoi ol«. No lta mea, oka Nojpepa knokoa, oia wahs m paha aoei ka nopep« i onehii* o»« ka olelo Hawaii a kakoo, a o ka nupepa ♦«Hoka Pakipika," he kakaikahi pahe ka poe hoahanau «ke i na olelo oiā nupepa, he paakiki paha na hua, he olelo Pake ko ioko, he olelo e, he olelo Laiina, he olelo Hipolu (Hebera t ) a he oielo Helene paha, na olelo paākiki, e loaa ole ai ina hoahanau ke heluhelu. Poho io no ke dala o ba hoahanau, ke lilo ika Hoku Pakipika." No ka i»eā, aole lakou i ike ika he!uhelu. Ahe mana oo boi ko lakou Ahaolelo o Hilo inai ke aopuni aku, e kau i olelo hooholo. E huki ana ika manao o nā hoāhanau ā pao loa* e ae aku i ko lakou manao, e lawe i ka nupepe a Wini, inai ha hoahahau waiwai pahā, a na hoahanau ilihune, loaa ole o kahi dala, pau loa paha i nupepa ā Wini. la Wai la anei e loaa ai ke dala a ka hoahanau ilihune, a makapo paha, Ika Ahahui Euanelio pahā o Hilo, ina pela, ke āloha aku iiei aU ia oukou. Owau no ihe ka māhālo, Kalapukaihaeuae. Hoholulii, OāhU, NoVfemaba 1, 180!.

|CP Lono wale mai la no kuaaine nei, he meā hou ma ke kulahakauhale Alii o ko Hawaii nei pae Aina, ā i ko'u ike makā ahā iho, he htfea fe kā olīoli no kā hnea ana o keiā NUpepa hoU i kapaiā kā " kā ttokū o kā Pā' kipikā'* i kukulu iā hoi e kekahi maU keiki kupa o kā aihā hanau hei, e hoike āhā iā lākou iho ā me ko iakou lahui, ua hatā afe ba la o kā hulu kāhialiii ua pau ke kau o ka haaUpo* ā me ka hooilo o kā palaka» ā iiie kā nanea K hoike anā iā lakoU ā the ko lākoU lahuij Uā ike ( ua hBaUāo. A oa#ai i hāli hiai Uā haauao hei? na ha kuuiu ā kakou; ā pelā io iio. t hteā e hoike ae āi i ko kikoU naāUāo io āiia* Ua kukulu ae ttfei ko kakou maU hoa lauhā i kfetā tnea nui nia#aehā b kākhU) oiā hoi; kā hoolaha ana ae nei i Nupepa kU i kā frā mawaehā 0 ko kākou hahaUnā t!awāii hfei» e h&pai āhā hīfe ko lakoU hiau iiaia» Ihe kfe kahalua olfe hb kā uuku o kahi loaa. fto kfeahā kfe kahaluh ole? ho kā hiāhao uut loa ho, fe pii āfe kb kakou māu poo, htā ha hana fe hāāUao holaila) Uā lāwe āe lākoU, t kl lakou ihāU wāhi hapaumi uuku, ho ka ihbā o keia Aupuhi Uukb, o kā lahlii» ā ihe iākhU iho. Aka hoi, owai ia o bukbu fe na hbaltahāu, ā me ka pbfe hoahahau olfe, na kuiiiu ā me ha huumaha, na mea no a pau i huhā ia oukou iho malalo o ha blfelb pahele? hie kuu manaolaua loa. Ē Hawaii o Keawe, te kU nnna mnka unle mai tio ahei oe 4 me kn hopu olfe hiai i ha mea a kou koko hookahl fe kukulu'hei? E hōolehelekii Wale mai ho ahfei be e Maui b Kama, me ka lawe blfe āku i kekahi huha o kā hāha a ka io 6 koU iō e kukulu hei? E huli kUa mai ahei bfe e Oāhu b Kuihewa, htfe kā hopii ole mai I hā mea ā kbu lahut hookahi fe kukulu hfei? M makahi mai āhei bfe e Kauai o Mahb," me kā akāāka wale inai ho i hā mea ā kou lahui houkahi o ka houWahawaha iā fe kukulu hfei? Me kuu manab!ā. Ablfej olfe loa.

Meaha kā rtifea i ko6 i& kokoU? Ēia wale qo; 6 ka iokahi like o kō kakoa manao, e lawfe i kb kakoo NupupH, oia ka " Mok* o ka Pakipikā,'* oiai ua kukulu ia no e kakou kup& hookahi o keia paē Aihn. Mai hoole oukou i kie pahole ia mai, me ka hoibo mai a kekahi poe t he Nupepa ino; e pani i ko oukou mau pfepeiao hm ia mea, no ka mea, ho mea iho wale, hu hoopUnipuni. t m<?ā e maopopo ai ka liaopunipuni; ua ninau iā aku ka mea n«na i hoolahā, e hai mai ia i hā huā ino; aole hae i hai itiai k no ke aha la? no ka nele, he mea olēlo wale no ia nanā. Maioko o kā tiae i na pule i hāla ae nei, ua olelo mai b Puniinaemae ma kana hoolāha attā, u he nupāpa pelapela» hfe haumiā k aole kā fe pono ke nā na keiki e heīuhelu;" tta-ka-ka/ke ole iho. Ea, heaha 1a o Punimaemae? hfc kāuakā liawaii anei t he Arerika a he haole an&i? Ina iā he kanakā Nāwai, i ko'u manoo, o ka hanau wale āhā tio kona ia net t i lapaha kona wām i haUāi iāH, e Bu-lu tneni; "HUpoo UPANA^ a, ina no Apelikāi alāilāi he mea maopopo ia kākou» tio Apelikā ke kol» honua leā v ktt kūiiiuuī ' " POULI APELIKA." āki h6i t ihā otā hē haole, ālāilā, he mea hiki no ia iā k* oielo pela, fto kā mea, iole no iā Uke i oa ihb liilii o kā ka Ha*aii olelo 4 o na mea a pau ana e olelo» kuhiheWā, he | raāā manao ole ia. E na hoa āloha* mai ku- | hi oukoui o kā ith>* wa!e no o ka poe nāhā i kukulu ae uei i keiā tntā b»i t kaulana ahā; ko kakou a pau, kā lahui i hanau Hawaii iā. NolāiU, peheā oukou e kue otāt nei? e nā kāhu kula, oa luna, kumu, na heumana, hā hoāhāuāu ā pau, ahea oukou alainai? E ālā! E āīā!! Uā halā ae ka malu po; a e kikoo kakou me ke kanaluā ole, kuihe ole, no oa olelo keakea imua o ouko; E hookaokoa ue ia kākou he ili ulaulā, a e hopu iho no i kā kākou pepa, oiā no ka Hoku o ka Pakipika; ā e hoopau ae, e kexu aku, t kā piliwale o ko kakou manao mamuli o ka hookumokoma ia mai, e U«re i ka Nupepa Kuokoa, aole i ka Hoku o ka Pakipika, no ka mea, he nupepa iao. U-hu; ka*u «āhi tneā hoi ia a ino iho. Eia kā meā hilu; olelo aku lā ua māu kutnu nei, ** inā kā o kā hoahanpu • lā«e i ka

Hoka Pekipika, e kapae ii M«iko o ka | ekaleaiB. ,r Kopanaha, oo ka bte«i eka a t>« \ mao kamo oei a pao, kii hoo aka no hooloa- j lo&i mai; E>, aohea ookoa e oa makaoaka I o'o <nai ka la hiki a ka la kau; O ke(a olelo, j aole loa he oiaio, aole loa e btki ia lakoo ke ( kapae i kekahi hoahanao ma keia ka««j; ao* i le lon, ole mai Kammkahi a ka la pi« i Le* 1 hoe. I ko'u maoao, eia *ife oo ke kumu [ ke kuhihew» ole «d j me be mea I», o ua j mau komo oei kekahi t komo iloko o ka hui \ o aa oopepa la a Wini, ā ko lakoo mao ; data kekahi e kokoa ana ia pepa. A no ko lakoa ike he pili«rāte ka manao o na hoaba~ nau māmoli o kā lakou mau kauob«, nolaila, papa e lakoo la ia ookou, i la«ē oai oakoa i oā nupēpa lā; kaui ka lakoa la wahi eka iki; Heaha ibo ka hnpe? He pokeokeo no lakou la, ku ae ho hoi atiā ia Malekā, aote kakou e nāha ia iho. Nolaila, e o'u māu kaikuaaha, kaikaina, na hoalauna mai ka piko kukii, a ka mole o na moku, ke waiho nei imua o kakou na nupepa elua, ka Hoku o ka Pakipika a me ka ilUpepa Kuokoa; E noōnoo InUa kakou mamuā o ko kakou !a#e ana, e hoomanpopo i ko lauā mau ano; o kekahi o laua, ua kukuīuia e ka ili keokeo, ā oiā no hoi e ioiie nei ; na leo oiā lahui kookahi, e kupinai hiii ma na lele o kā mea ikē maka ol« ia, e hooikaika ana i ko kākoU mau lima e* lalau aku I ko lakou pepā. O kekāhi hoi, tta kukulu iā ae ho iā e kekāhi pne o ko kakou lahui, Auhēā ka hiēa pono ia kakou e lawe ai? I ko'u manao e lawe nui ho kakoii i ko kakou pepa me ke kahalua ole; Aolē ho ia hāi aku kb kakou hiahaloia ma hā* hahā haaUāo ā pau; anle, aiā no ia kakou. O ko kakou lawe nui ana i ka Nupepa Kuokoā, a hoopoholo iho i ko kakoU nupepā pohoi malaiti kb kakou thaU kāpuai, o ke kulnu ho ia 0 ko kāknu |)bhalb, ā ē hiimiho rnāU ai ho kakou mā ha hanā ā pāu ā k&koii ē kukulu ai. A b ko kakou lāWē hUi āhā hb hoi i ko kakou hiipēpā, ke kumu ho iā o kb ohi paa, ka hiolo olē b kē kahuā b ko kakhu pepa e kukulu iaMj ē kukui aku āi kā loho o ko kakou ikē io ma hā Aupuhi haāhao, me ka olelo pU iho o uā hiaU ĀiipUhi lāf " U, hāāuāo ib mai hei kā hoi Uā Wahi nupuhi hēi, kukulu mai hēi kā Ahāhui hīāhiai; kb, pulUpulu, ā htē kā āhahui hoopukā nUpēpā;" Aia la, loaa ko kākbu htahalbiā| ā hēahā kā liiēa i loāā mai āi oia mahaloia? £liā waie hb, o ko kakou hopu lilee Waiē āhā ho hiē kā ihahnO lokahi; b ko kakōU puliki pāa me kē kuikāhi īikē i na mēa ā kakou a paU i hiahāo ai« kukulu, mē kā piliwaie ole o ka hiahāb mahiiili b hā {Hfjki pāhelē. Pēhēū ināi oUkoU i hēia; Ihā ē kanu kēkāhi poē i hiaiā kalo, ā uiu māi ia, hēahf ka mēa i puka m&iloko ae ona ? Ho pe&ak*» āhē? Able; hē kalo maōli ho ē like me kona aho, āole tnea ē aēi Akā hbi, i ka loaa ana ihāi o ua kaio het, ē hoolei ahei lakou i mea hehi \valē iho hā kela mea kēia hioa? Aolē, āblē loa ē hoolei kēkāhi o lakou i kohā iuhi, i ka iioU hoi o kbha lāē i hooikaikā āi ē ioaā hiāi maloko olaila kohā pomaikāi a ihē ke ola o kohā kiho ā me kuha nhahāi Peia hoi kēia, Uā lāWē hiāi hā kUhiU ā kahbU, i ka ēunnelio ē hoolaha ae hiā kēia paē Aina, ē hoomalahiaiamā t ka pouli. ē hoopāU aē i kā haaupo, & ē hhohāāUāo mai iā kākOU, hēahā ka mea i puka mai tna iā hoonaauao aliā? He liupo loā nku anei i oi aku mahiua « ka naaupo kāhikb? Aole, he naauao no e |ike inē ka mea i ao iā hiai ia kākou. A e hōblei ahēi kakbU iā hāāuao, ta ike, i loaa mai ia kakou, ha'ha ilio ē helii iho hialalo b ko lakou iilāU WaWaē? Aole; ā bia hb ka hā hoa iauiiā o kakou e hukuiu āē nēt \ ha hāha ā kā poē naauao ē likē hiē kā ikē t ioaa ia lakouj i hiēa e pomaikai āi kākou, a e hoea ae ai kā inea o keia lahui. E huli ne kakou i hā kUhiU a kakou; ua iawē hiai anei lakou i kēia poho, ā kakoU ē ikē nei i mea e pniho ai kela lahui? Ina pēlā io, alaila kē hoopnu hēi au i ko'u pane aha, hē makehewa. A inā i lawe m»i lakou i mea no kakou e pomaikai ai, heaha hoi ko lakou mēa e keakea nei nie 01010 i hē nUpepa ha kē diahoio? O pau kakou i kā mu? O loohia kakou i ka leppfb? O hēlē lākou i ha jyahi poho kiho a lakou ai, tnai ā kakou akti? Ō ka euanelio ka a diaboio kā lākou i iawe mai ai, e ao mai ia kakou, i kuku)%se ai kakou i ko kakou Nupēpa, mamuli & ko kakou ikē Uiaholo, i kapā ia hlāi ai keia, rnupepa he diaboio? Ina pela io, e A!ekatted«ro, ke kapa aku nei au ia oe he Diabolo, i aahui i ke kahiko pahee o ka huokamani; no ka mea, o oukou ka poe nana i lawe mai keia ike a ka makou mau makamaka e kukulu ae nei, a ina io he ike, a he nāauao dira»lo keia a tnakou t kukulu ae nei; alaiia ke hinau aku hei āu ia e kumu, ua uluhia anei oe i ke daimonio, i kou poni ia ana, a hiki i kou^wa 1 kakau āi ia mea b Honuaula ? Ina pela, he mea hiki no i tnāu keiki ke kahikuhi aku i ka laau oia mat. Hcuni. Auanakeu, Kona, A. H&waii, OeL 1861. Ka kanaa aaā « na Malama. O ke Ao ke kane o ka Po ka wahine, banau mas ka laua o Kapaakuokahohaa he keiki kane. O Kapaakuokahonua ke kane, o (£apaptkuokahonūa ka wahine, hanau mai ka l uia o Kalaniiluna He keiki kane no, o ke kane, o Kahonua i lalo ka vrahse >. hui, tnai ka faaa, o Kekaahim h<& keiki kūn?? . o Kuāhiwi ke kane, o Kefeuāferio ka hanau ka laua o Kapapali«fettlmra he keiki ka«s jso, o Kapapalimolimu ke kane t o Kap|ippakhaUha ka wahiae, hanau ka laaa e Keksiakea he keiki kane no, o Kekaiak a he ksne

| o ka wakine, haoau ka laoa © Hia- j f aaimmlama ka wmhlne, bmaa o fka»« be ke?ki; | kaoe 00, o Ikowa ke k«se T o K«po&akoek«se | |i« ««Moe hanaa o* Weiehahe kAo« w>* 01 | Weleko ke kaoe, o S«iehs fca «dJsir»e« t»kaaa i \ k« saas, o Makiiii he kaae» o Makakii ke ksoe, f ! o HaHilna ka mliioe, h<n«a ka hoa o Kaeso I | he keoe. o Kaeio ke kaoe, o ka} \ vabtae, haoāo aai ka kn o Kaeolaa be kane I I oo r o Kaalai ke kane, o Kaalawma ka wahio« ! hanaa ka laua o Nana he kan« no, o N«na ke ; kane, o Kaboek>iki ka waliioe, hatnn ka iafeta o Wolo he kane do, o Welo ke kaue, o Kahoelokn ka wahioe F haoau mai ka latm, o Ikiiki o Ikiikt ke kaoe, oMaiamaihaneeiekiakawahioe, b«oaa k% laua o Kaaona o Kaaona ke kaue t o Malanaika ka «ahine, hanaa ka iaoa, o Hinaiaeleele t he kaae o Hinaiae!eele, Ste kaoe, o Kapauliokalani ka wihine, hanaa ka kaa o Hilineha a me HHihama he maa mahoe bua t oia ka banau ana o na malama, a mi keia mookaaahau, ka hea iaaoa o na inoa ona malama, ma ka helu a keia pae Aina, i ka wā kahiko a hiki i keia wa. i/e otau hoailona. He inau hoailona kekahi a ka poe kahiko, a maiaila no lakou e i'iē ai o mea nei lōalama, a o inea nei, penei,c ka makma ino, aa, hekili, o Ikawt no ia ialakou nolaiia kela ittoa 0 Ikuwakapohakoeieele. a i ka malama e khu tti ka pua ko a helelei iho, & a olikoae hoi ka pua o ka Ohia, o Weieha no Ai, o Makalii hoi, he wike ano oia, nolaila, k» la inoa o Mākaliikaaahuhu paina, a o Kaelo o kamalama iio ia e hoeelo ai ka huhu ie lia poo, 010010 hoi ka opu malolo a ka lawaia o Kaulua, poha ka ula lena, puka kā huhui, oiā ka wa makani, ia Neoa he malama malie ia, au Koae, kaka ka opule a ka lawaia, 6 Welo hoi, oiu ka malamā ai, kupu na mei a pau, kuhi hēiva ka Pueo i ka huelo o ka Hoi a me ke Pia, he huelo iole, a poi hewa. oka malamā o Ikiiki, elua ano ia mahina he ikiiki i kā maona ā me ka Wi, 1 kā ua ā me ka la, o Kauona oia ka mālama kā pua, uā kāti iā kā piia i kā Uāhi, hele ā Kaaona, oiā iio hbi ka wa e kalai āi ke kuku upena a kā lawaia, o Hinaiaeleele boi, ia malama o haiamu ka paU o kā ohiā, eleele hol kā umauma o k& Kolea, o Hilihehu, oia ka wa ēkā hee āi kā ftehu o Māalaea ā tae Kahului, |£jtoiKhāftiā o ka malama no ia e PaU ai ka makahiki, kaapuni kē akua loa, hookupu ka Waiwai: pela ka moolelo mā ko Maui helU malama, āka, āole like hie kona Mokupuni ē aeo keia pae Ainā. Aole no hoi like ka mālama helu muā o ka makahiki, aka, ma ka moolelō kahiko i pai mUa loa ia ma ko Hawaii helu, 0 Welehu ka malama pau o kā makahiki, a b Mākalii ka malama helU mua, o nā Hilina, no na mahoe ma ka Hawaii helil. Na G. W. Kt MANtJOKBKULA.i Kalihi, Okakohā 14, iBol.