Ka Hoku o ka Pakipika, Volume I, Number 8, 14 November 1861 — No ka Hoomana. [ARTICLE]

No ka Hoomana.

tta k» Hd« # fbo aei © 1« Bbtarf*kipQn, **ho«k«k» iti*)tt«aiuaoitpto ao k»> km nam&m #pili «*» i k* koomona *&«, s ae hoi i am aisM atbop« ; 1. Aoie izud e hiki ke bodhaii» i hoomaa* ■ boofc«ht, » hoomaam i ke Aks* kAhikolo. me } k* » vm k* wmm*> liki; i j s>* u lao t paa, m iom liiiii t »« 9* nM» ; noi ? j j t A >aW k b boc9BA& «kh* * | e bai iik« a|- * f m ak«»ak# © | ke K*hfltoio ? I keĪA nttQ lliiukO y^lr<»y»aW | ia kela oei ke» o«» e hoeiaiopopo i e i hoike mti boii k* boom»o* knpano • ke k*n«ka e h*aa'i; « peU kafo maoao* aobo aei; ut nukemake tn e ike i k* poloki loa, i hi'ki ia'e ke h«bai maUīU, ao k« ia««, «ole ke kaaak* i ae boa i« m»i e ol« l«# t t> m*ke ole ma kei« bonmi; tka, n» 1ut(lob«i» mai n«e. " E lKxmi*k«uk»n no keU At« «n« n A pehe« 1« e hiki mi' ia?u k* ;< bootobt «r»l« j ke i keU hoomaa» lum JK>dmtxw me kau ike msa ole ) ka pono; «crfe §oa e hiki; « e Hke me a'u nei, peJ« no » 'tfitkemt> ke like ai oa kanaka « pau i ket« mc«; no k« rnea, ua hoike mut tka «u r m« kei« me« hn» k«hi wale no e hiki «i i« k«koa ke -hōo* kuikahi i ko ke «o uei; a ma i« mea no e koe ai. Ama keia me« hookahi no boi e hiki ai" (ia kakou ke h >opio ika bewa, « e 3an*ki3» k« pono; a ma keia mea hookahi no e pio «i o | S&t«n3, a e lan&kila ke aupuoi o Tesu. No ka mea, ma n» moooleio oka booin*n« ana e «raiho mai nei imua o ko kakou mau maka, aoie e hiki ia'u ke mah&lo, e in* o lesu Kristo au ka Hakn i hoomanaia, «JaH«, e pane koke aku no au, «ole lakou « pan loa i pono; a owai ka boom«fia pOlolei i hiki «i ke al&kai pono )« ke kaHaka i ke Akua ? Ua ike onkou i ka mooolelo o k« liooniana 0 ka poe Queka; ua mahaloi* lakou m> ka noho like me ka malu; aka, be poe hooie nae i ka )a Sabati, a he poe hoole hoi i k« b«pet»d, a me ka ahaaina a ka Haku; a auhea ka p*> no oia poe? Oia anei ka hooman* pono loa a kakou e hui h'ke ai ? Pela ka hoomana t"nitariano; he poe pono no lakou, a ua noho maemae no; aka, ua ho<>le ime lakou i ku le--Bti KrtBio Akua ana, me ka ulelo aku, he kanaka wale «<> «ia; a e huli anei kakou a pan ma ia hoomana ? Pela no ka poe Moremona, tia manaoio lakou i ke Akua, ame kon» Kaliikohi ana; aka, ke wanan» mai nei lakou me ka olelo mai, he p<je ekaleaia o n* la Iwipe; ua haule ka ekaleeia iloko o ka pouli, i keia mau keneturi he umi a keu i hala aku nei; a ke kauoha mai nei e hele i Ziona, a e mare lehulehu a pela aku; oia anei k* hoomana pouo Joa? a e hahai anei kakou? malail» anei kakou e ai? Pel* k« ekalefcta Lulerano, ke m«lama nei i n» kif popa, a me kekahi mau mea *nd Hke me ka ck*ksia Katolika ; a oia anei ka hoomana kupono ! ia kakou ke hahai aku? Pela hoi ka ekaleaia j Epikopale, u* maheleia i elua }>apa, oia hoi | k.'i ekaleaia kii-kie; a o ka ekaleaia haahaa, ■ ua kapaia, he ekalesia Madosito; »übeao la- | ua ka kakou e hahai «i? o ka ekaleāia Kaht* j vina hoi, ua kue ina kekahi mau mea me kela \ mau ekalesia i oleloia mafuna; a ehahai anei | kakou malaila? e kuikahi anei ka nuho ana I malalo oia eka!esia o n* rnea a pan ma keia I ao? 0 ka ekalesia Helene hoi, yK>no anei kel* : ekalēsia? e inalu iike ana anei ko ke ao nei i rne ke kue ole? A pela hoi ka ekaleaia Kato- | lika; kupono anei kakou ke haliai m* ia eka- | lesia? a malu anei? like anei me kaleau kauoha ka lakou hoomana anā? Ua lehulehu loa na mahele ana o ka hor> rnana Krislia»o ma ke ao nei a hiki i keia manawa e noho nei kakoti. e like hoi me ka hoike ana mai *.> na mooolelo e waih<) nēl iinua o kakou, a nolaila ke kuinu o kel* mau ninau ana maluna. No.ke ah* e hui like ole ai na aoao a pau i hookahi hoomana ana; aole anei no ke aao kiekie, a hookano o ke kanaka? A owai la e hiki ke hoike mai i k« hoomana oiai<j, a rne ka mea e hiki ai ke hoohni n« aoao a pau iloko o ka hookahi? \o ka ike ana o ka poe kukulu utipep« | Hoku Pakipika i ki lehnleho o n* *o*o ho»> | mana, nolaila lakou i knknlu «i i pepa ku i ; ka wa me ka hilinai ole * me ka hoino ole i | kekahi aoao. J. W. H. K.AtrrAHi I __ Holualoa, Kona,) | Xovemaba 7, 1801. j II ka Hoku oka Pakipiia—Aloha oe: Olaolu ka maka o ke kuaaina i ka ike ako I i kou kino hanohano e ho&a mai zn& malnna i o Kilanea. Ahe mea hilahila wale ke ole e I kokua nui ka lahoi Hawaii ia oe, * ke ole hoi i e hanai aku ia oe, ke keiki makahiapo o ko ! Hawaii nei naaoao. Aohe o'u nu hou knpanaha eh»i akn ia oe 1 keia wa. Ke noho pn nei ka Moi aloha nui ia me makou i Kona nei, a me ke 'Lil Vi abine, ame k* Haku o HewaiL Ikaika ka Moi i ka mahiai, mahi kope, kana laau. Ke ohi nai nei kanaka i ke kope i neta maa la. Makepono ke iraai ana ; eooo paana ke dala, « be kanakola paiia tau«aiii paui na e hooilii* «i»a malona ona moku e holo | ana i Honolnln. I ko'o manao wa!e ea, eoi l ana ka nui o ke kope i keta makahiki mafhu& [o oa makahiki i bala ae nei. E kohihewa aoanei oe, oa smi ke kakani ? Aole pela ; ke mao nei no ke kakani, a ke mahuahna nei; aka, tta nui loa ke kope hou, akahl no a hua, me he mea la na kana nui na kanaka iko kope iloko o keia man makahiki i bala aka la, » ke ohi oei Ukon i ke daia, oia ka bua o k* iohi.