Ka Hoku o ka Pakipika, Volume I, Number 27, 27 March 1862 — Ke pii nei ke Kumukuai! [ARTICLE]

Ke pii nei ke Kumukuai!

No ki (iilikiik oke kati& tna AmeHkahai) aole he ndi 0 ka pulupulu ma k& Akau e p& no ai 1 na hale hāhi lole, a nolaila, ke pii nui Hei ke kumukuai o iii iole |»aliaptilti o nao, a pau. Ua papālua ke kumukaai iloko 0 bli uahiaa eha, ake pii nei hō* Nolaila, eki poe e belttheiti aha i keia, e inakaala otikott i ko oukon tcatt loie, aole e boomatttiAttlii trale a wiiho Wile, no ka inea, aole paiia « mau ana ke ktunttktiai e noho nei tna keiii pae aina, i> pii i&a no pahi; iole hoi he tn*> hHihkia ke dala i keii ti

3*ui ke kani ana a na moa puni ino wbt ameoa wai oni, nona na kmna e kau ana malona, rs E pobt ika raraa," a " E puhi ole ia ka rama, * a pe!a aku. Ke boo®aI* ne» mI pej>ei&o i ke knliknli, ke paap&a feei na pon, a ke pakoikai nei ka ibn i ka hoōi man i ktma tnaa mooolelo e kahe ana maloko o ka la!&ni hoike manao o ka Hokn Pakipilm a me ke Knokoa i keia miu ptile i bala ae nel Ua piha hewa, ua make bewa, ia kakou i kanaka maoli ka manao ana e Hlo ia kakon ka noonoo ana o -keia mea nni e : makemake ia nei, a ho ke aha keia leo nni a kakoo e kau nni aei t " E puhi ika rama.* T | He oiaio ao!e i webe ia ka ipuka oia oiea e j maopopo ole ai ka poiio, a me ka pomaikai, na he«ra f a ine ha poinojp o ke aupnni a me :ka lehulehii ke ae io ia ia mea, aka, eia ke-1 1 kahi niea e noonoo nui a kakou : e ioaa aua-1 nei na mea mahuahna» mai na mea e uiu ana | | o ka aiiia o ko kakou mau kuahiwi e loaa ai | ka pono ma ke kalepa ana ma na ainae aku. nui ua tnea ulu i hooulu ia i hiki ai ke hana i rama, a e puhi i ratnii i mea e loaaai ka poiuaikai mailoko mai o iia ko, a meft e ,: afe paha. He nui ke ki ona mauna oko ka(toU WHhi pae aiua nei, e hiki ai ke hoolawe »ku i ka poe puhi no na makahiki he iwaka*lria a oi aku, i liiea e ike ia ai ka pono a me Ita poinaikai io o ka inea e hiakemake id iiel; Ho ka mea, e iiooiioo kakou, iua e inauao ana kekahi e hooulu i ke ki, tiit likt* pahitneelima tnukaliiki e loaa ai ke oo kupono iīo ia mea. A heaha ka hana aka poe ptihi rama iloko i oia mali iiiakahiki nohoAvale, me ka uku i na i kuniakahiki i na kanaka hoolimaliina, a me na lilo o kela ano keia ano i hoike ole ia e kii poe e kiliea nei ine ka leo nui, " E ae ia kē pulii ika rauia." Pela e ae ia paha ke p«hi rafti& e hoao, aka, he ahe iiiākehewa |no paha, iio ka inea y ina e hiliuai aiia kakoU ma ka wiii ana o na wiliko i ke puhi raina ( e iiiaopopo io iio e poiio ana ke ko, ka inea a lakoii i iuaiiiio oui ai, tt iloko oia inea, ke ike iiei ka poe piihi ko y aole lie iiui o ka poiiiaikai kfe ae i ke piihi iiiia 0 ka i-aina, a hiiinai aku ko lakon maiiao e loaa ia lakoU ka poiiiaiktii hiā ia htea. Re ike liei ka poe phhi ko> ha oi akti ka waiwai o ke ko ma ka poUtm ( aho kā liiāikāi loā o ke ko ma keia paeaina, hiki ole ke hoolilo i kekahi o ko lakou manao ho ka wili una, a me ke puhi : aiiā i kekāhī iiieā ā lakou i ike āi āOĪe o la- ! kou Wahi pohiāikai iki inalāilā; Kolililā/ hoheā ko kākbii ike, e kāhiāilio Wale hei no, e plihi ia kā ratnā, oiāi āole loa kākoii i ike e puho io āhā pāhā, a e ole āna pahā; B poiio pāhā iā kākoii ihā oiā ke āke hei o ko kukou hiākeinake, ā ihālāilā kākoh i hilihāi āi e oi palhā āiiā ka loaā o ke Auphhi māloko o keiā iiāhā āhā, a ine ke ola o ka lehulehu, e iiihhu aku i kekahi o ka poe wili ko/ ā me kā huii fāhiā y he hiea 10 ho atiei ke puhi ikā rāhiā i hieā e waiwai āi ke AhpUhi, lie ole āhei ? Aka/o keiā hāinuinu kuihh ole, Uā hiākehewa, ā o ka hope o keia mau meā o ka hoi ākii o kela ineā keiā hieā i kā hale hie kā olelo iho ho, Uā poiio ho ah, Uā heWa oiā lāj Uā pouo o mea, a ua liewa o hiea. Ē hoohoo kākoU ke alāWa ināi hei ho ka māka oka poe i oi ae ka ike ke akamai, ka hoiāu hiāinuā āku o kakōu, nolaila, e akāhsle( hiāi mahāo kakou ho kā lōāā āhā ia kākoU kekāhi hUpepā kllokoa lio kāiiākā holāiia kākoh e hoohāākei āe hie kā olelo iiib, o ko'ii kā mahāo poho ā o kā ia la ka ā peiāakhi Maloko o ka oielo a Mihāhiiiiā i kā poaoho i haia iho iiei, Uā hoike hiāi oiā e like me kā pālāpāiā hoike a kā Lunakaiiawai o ka hiākāhiki iBst he 1619 ka poe i hoopai ia i kā ihii rama, a i ka hiakahiki i hala ae he IM3 kā hui i iāi J?oinaikai hiaoli ihā e loāā ia kākoU kā UUkU loā o nakanaka e ihU hiaU āhā i kā i-āhiā, ā iloko o kā 90,000 kāhākā o llawāii nei* i6tß hieā waleno poe i hoopai ia. £ia ka ninau, he poe kanākaHaWāii Waie ho āuei keiā poe i hoopai iā lio kā ihU fāhiā ? Aole anei he ihāii haole kekahi. A ihāloko ohā kuhiil ināhao, ha hiāopopo ioa oka hāpā uuku oha kahakā o HāWaii nei, ke makemake nei i keiā mea he rama. Ulohua.