Ka Hoku o ka Pakipika, Volume II, Number 8, 4 December 1862 — Nuhou o na aina e. [ARTICLE+ILLUSTRATION]

Nuhou o na aina e.

Ke noho nei kakou i keia maeawa, me ke kali aku t na tuea nui e mauao ia aoa e haaa, i pili i ke kaua kuloko ma Amerika Huipuia: Ma na nupepa o n.-i aina e, ua piba i ka oleio hoolaha a ka Peresidena Linekooa; a maloko oia olelo hoolaha, Kā kumu manao noi ana e hookuu aku tu i na Nika a pau, e lilo i kanaka kuokoa. Ua pono ka manao ana 0 A. Linekona ia mea, aka, uā kuihe ka nta> nao i ka haua a na Nikanwi kinohi mai o keia kaua ana, a hiki i keia wa, n«> ka mea, i ka h>tontaka ana o ke kaua, aole i ala ae na Nika, a kipi iho i ko lakou mau haku. " " " O kekahi inea i iohe hou ?a rmi nei, ua kii pi oa Nika, a ua olelo bou ia mai nei, aole k»; 1 kipi ua poe Nika !ā, a oiai hoi, ke kaua nei no ke kaua, aole i ike ia kekahi wahi houilona o ke ano kue o na kipi i ko lakou mau haku, nolaiia, e noonoo kākou, ina e hiki i ka la | o lanuari. e like ine ka nielo koolāha a Liaekona, ē ike ia ke kauwahi o uā mau hp4| ailona kipi nei o ua Nika, i ko lakoU inau ha-; ku.'alaila, pomāikai na Nika, i k>t loaa ana ia; lakou o ka man m he uiau kanaka kuokoa la-f aka, ina e inau nō keia kaua ana, a mau no ka noho pio ole o ku Hema, a hiki ia la, pehea la e ko ai ka olelo hoolaha ? A ina| e ko ole, e lilo no keia hana, i mea e akaakai ia ai e pa Aupuni a pau. a iilo nt moku aina a pau o ka Akau, a li.l'» piō na wuhi ikai'ka, a me na iniha aina a pau* uiaila, o ka wā iā e nianao ai, e kaj auanei ka manao hookuu aku i na Nika, aka, i kpia ihanaw i, uā kit;twāle loa ke kuleana hiki i ka Akuu ke kauoha, a hoolaha, e hookuu| ia, aji«»ho kuokoa hā Nika ā paU, e noho aual ma ke ono hnokauwa ia. ? Uā lilo kēiā hāiiā a ka Percsideriā, i meā e manao nui ia ai e na A upuni a a oiai hoi| ke noho nēi no kā Hema ine kē pio ole* nolaiia, pehea la hoi aUānei ē ko ai ia Olelo Hoo+ laha. $Q KA AOAO lIEMA. No kā holo aua H ka inōkU kipi 6 Nāshviti i'kāhi ē pāa anā i iīn hloku 'māhuwa ō kē Aupuni, a ua kāpā ia ia he' hōio āna a pukā kā Polokadu kalii i huopāa iā e nā mip> nuwa Aupuni. 0 ka pājtele kiipMHāha māu ti ka mok® kipi JYashinU ji& kakōii enea ai i keiā hiāu ia, ā e hilihāi iā ho heii iājio[hō no &•; makaukau ōiē o ha inoieu ihahUwā fa ke A#i pUhi. * . ' ' *" T 1 ka hoio aiia aku ō ka JVashi)itl ā hiiii i Beremuda, a ia ia e komo ahā iiōko ō ke awaV ua ikē ia akU ka nioku manuwa ō ke Aupuni, 0 ka Qudker CiliJ e |iukā mui anā, i mea £ ikē ōlē hiāi āi kā ihokii AUpuui hē niokU ano ē keia, hoomau āku no kā holo oha āku h iīa ihokii J>Tāshbiil, akā, Ui hōokaāwalē nib e loaa ke kowa ihāwāēhā ii iāUa hē mite hookahi. tfā Hiāhāō ka poe o liiiia o kii Nashviit Uā ikē kā pōe o iuna o kā Qitakto' t!iti} i Uā moiiU iiei* ākā* iiā ihakaii āku pāhā ia iāt ā hiamuā o ka haaiēiē āhā o kk Mxskiill iā BerēlhU(iā Uā lilo pio ihai kēkāiii ihōku kinluā, Uā iāwe mai kā Wāiwāi ā inē hā kāhaka, a piiiii iā Uā (eialua hei. kohiōaku ka JVashviU inā Bēaufort, Cat*olinā At, 1 ke āō ōkoa, ā ki aku iā kēkāhi |nāhuwa nuihe2l pu htē ka pōkā hiāihuā o ke ; kaā āha ō Ua mōkii t\ei inā kēiā āoao ō PāpU | Māāonā, āka» āōie wāhi pōiho Mōokahi Hō pU ā ka M*hviii i ki aku ai a kU i Uā hitv: ku nei t inai &ēaurori akii, bolo akii iā ua' thokU hēi i Geōfgetowtij (jārolina tā manawa* ekolu moku haha i kt ākU* hoiē nāē t ioaa ka poiho i Uā ihoku hei. Hiki titā BeāUrort> haaiēle akula ke kapēna o Pēgram, i hiē tta pU koē nāē he kāhaki, waiho iā aku ka hiaianiā ō kā ihoku i ke kānāka hooholōinokU, ōiā kā ihēā hana ē ih6lāhiā, thē hōiikāhi āiii kōkUā ā thē kē puki ahi houkāhi. 1 ke kōmh ahā iioko o lowh ua alualu iā akU Uā hiōku hēi ftashviti ē nā ihokU ahi ekolu ō kē Aupuai, ua ki aku lākou i hiaU poka |iōhā 9 āoiē #ii hi i poūio, aka, t kā Wa e makēhiākē ai ē ki akUi boih aku ii a kokōke i Uā haaU hioliU eiei, a tttibo||ē hōio hbu i ka wa e kahi ik)t ai ka pu. Wāīku ākii ia ila mokii hei i ka* ita Ukana a pāu«ina Geotgetoārn, a holo «a- ! iē āku la āohē Ukāha a hiki i Naaiāu, ilailā hoopiha ihei ia i ka ukana iako kaua, ka pu t paula, iolē pulupulu, kainaa, kapU o ki ; laau lapaau o ka poetnai,&c.j a bolo hou aku i Charlestown me ka paa no o wahō i nā mahu»a Aapuai. Hoi' mai iia Nashvtll mai l»Ia mai a hiki i Naaaau tne ka piha i ka pulupuiu, ue ka paa o wābo o kuaau i ui ku eiw% ma Naaaau, hoopiha bou ia ua Naāh* vill hēi i na lako kaua a heio aku dil Vyilmttiftoa ma lKaroliaa Akau, mawaho o keii wahi ua aluaio ii ttā Naāimll mu ē aa moku manuwa eonō. Ma keia wabi, o Ui moku nei % ko aloālo liilii iā kā ukana maluhā O tta mokU ahi iiiiii, aōie i kii aku la poe iiāāwa nēi, h >okahi Aokii i hele mai, a hookahi iaiie ke kokokē, i ki pu | poka pahu aku ii a hoio aku, « peia lakou i | fe*na pihepihe ai, aole be wibt poiio i t»aa i < «a iiok» NasbviH nei. OKelo iho la ka poe o (tttia i pān o ka Naabfio, h Danti pala iaaoli kēla poi, no ke aha )a ko tako«t mea e kii ole aiai a«i ia Mai laiia aktf, ua aluaio liou ia aka e kt moku St. Jāgo

M Cob«, «h», *dle oae be w»hi 'mēm m ioaua ifci. ' Mai Wlla»ingl»in lii, o« koooha i$ malano oi oftfa*&riU »», 1,000 be{« paleipnak, a biki i Nwmo, ■ ia kri in aku i OMHeiloo, i lcA nw(cai e laoe, tan aa lako kioi, ki pa, a me tta mea ei j»u. 1 ka haalele ana o Lum, 1« Kapeoa jhu 9 t*& moko fiei ma Naaaaa, aoSe i 00l na poma;tkai i aa uoku oei, aka, oa pakele oi owku eei mai lifo, ina ao(e e btki me fca akana fcdpe •na i la«re aka ai, a koonnho ia o Gnading, a 1a manawa, oa aloala ia e ka mōku ' Stait, iloko o na hora he 18, aka, i ka hooholi ana ae o ka holo, a iloko oia ho--10 ana, na a u* ia nae, ua poino kēkahi mea o oa mokn neī, ma ka hookua ana a paa ka mahu; eha hora o kona ooho ana tna keia ano poino, aole i nui ka ho{o, aka, ua holo loa no nae, a hiki i Turttle Key, <na fta- | bamas, a hoouna aku ke Kapena o ua moku kipi n*-i, i kekahi kiilua, e kii hoi ni& Nassaa, ! t lako no ka mea i poino ai o na wili maha, o lokn 9 ke keena mahu. Mamua aku, ai hnonoho ia o Kapena Lāssen, ke Knpena mua o ka Ao«Ai*t7/, mahina o ka moku Kate, a o 'joading, maluna o ka JYashuiU s aka, ia paka ana aku o laua, us puka ka moku «ipi Kait, koe ka Na*hvill; a mahope iho keia o ka p-iu ana o na ukana o oa mau moku nei i ka hooiei ia i uka, no ka men, i keia nianawa, e kiai Hoa ekolu moku Aupuni mawaho o ke awa, aole 1 komo iki aku na moku o ke Aupuni, a kaili mai i ua mauinoku nei. Ile hohuuu loa ka wai o loko, he 24 kapuai ka hohonU, aōhe mau pukoa malaila, a hēaha no la kn mea i kii ole aku ai ? Aole no he nui o na Papu; o kekahi, 8 wale no pu, he 3*2 (iaōna; a elua mile, mai kah: e ku ana ka moleu kipi JYashviit; a ma kekahi aoaolie Papu, 4 wale no pu, a he 32 paona. Ma ka niuliwai o Ogeechee, 5 inile malalla, he poe kāilā lio, 800 kanaka O Goading f ke Kap na hou o ka moku Aos/i--vilt, he kauaka Berit«nia, aka, āole hae ma ka lianau ana, no k;i mea, ma Karolinā Akaii kona wahi i hānau aij hoohiki ta ma-i muli o Beritania, ma keiā kāua ana; Iloko o kaha mau holo aiia m ii Nassāu ākii, ua hoo- i lako aku ua moku nei i ka aoao llema* 200,000 ; pu kaupoohiwi, 400 (ona pāuda, a he mau pu panapina, pahi kaua, kāpu pu, lole huluhulu, kamaa. laau lapaau, a me na inea e ae. tJā kuponaha kona pakele ana i na moku Mānuwā o ka Akau, no ka mea, oia hookahi wāle :iho nei no ka inoku i alo iho hei iloko o kā pino nā mokii e pani ana i ke a*Va. 0 namoku e holo m iu nei i na awa rt kā Henia* mē kn paa no u waho ō na awa, i ha ,Maou«4 o ke Aupuni* jbiā na inoa:—J&ishFoiotdsL t Foiyd) Mēmapisa, (Mtmphis) eiua mau moku āole t hai iā mai na itioā. He māu moku nui wale ho keiā, ā ku pono'no kā holo inoāna. O kekahi o keia māu moku, ua pākele mai Jilo, aole i nanā tā. 1 kā hāalele anā 0 ; tta iiioku nei ia Chārlestona, ā e holo ahā' mā Nāssau, aā kluaiu iā ua mokil nei, e kēkahi I o nā moku Aiipuni kiai āwa* a i kā po ana, | ili uā liioku nēi, āka, rio ka ike ōle 'o 'iiā moku Aupuni hei i kāhi i nāiowāle ai, aka t ua manāo no ua hioku Aūpuni nei, aii ho mālaila kōkb ilio* ā hia i oie, uā holo akii i waho, a mā kā hojo anā aku, a hālā riā ihile he 60, huli hōi hoii ua mokii Aupuni nei, a ike i ua inoku nei, e paā ana no, noio i he<no mai kahi i ili ai. (jā hoio loa hb ua inoku Aiipiini nei, me ka iiianāo nae, o kekahi moku Aupuni no* nolāilā, āōle i kii akii: A hāla aku lā ka inōku Aiipuni, a itia ia hope iho, iia herho ita ihōku ribij a Hnio ākii iā inte kā pakele, mai k& ihōkii ē kiai ātia i na āwa. tTa kani mau ka akā ā ka pōe kipi, hō kk maaleā o keiā ma« hioku» hie kā pākeie maii i iaā Manuwa. O keia thāil iiiokii i'rtā mā/iawa a paii o ko iakoU holohoiō ahā t iiā Hnoiākō akU i kā aoāo Memā, i nā lāko kāuā a. paU hō keia makāhiki okōā i hāiā āe heh 350,000 lole huluhuiu kei-eiāniā i wāi)io ia'ku ē Uā tttau ihokU hei lioko ōiii pUle «ono i hāla āā hei Ō kā Memphig, uerāid and Kale, ō ka iakou ukāna walē tiō iā Ht t lāki>u hoio |iope ānā ihai nei. Ua opēope iā ua niāu lolē huiuhulu nlāioko ō iii ope be(a ho īilOO kā nui o na beia. Aōhē meā hoohiiāhila e aē o'ka olelo 'iiiāii o hā hupepa o ka AkāU ho kā loaā ole. <&kālōle HiāHāhā i kā aoao Heina; ke hiki Hiai iiēkō o kēiā kāii hooilu ē hiki inai aha, a ōia oo h'»i u kā ike iā anā 'kii o hā koa o ka āoāo Hema me ke kuka ole. O kā kumu o kfeiā iōle ole, Ua waiho il no ka weia ioā 6 ka lāi a iiia ē niākēiaāke i kā 2ole e loaa no ko īākoU lole mai ke kua hiai o na koā majiē o ka AkaU. tle nui hā ukāhā pukuiiiahi nui, ā hō ka nui 0 ke kfep»u mai loko māi o iia ki ēli kepau, ua emi kē komu kuai mai ke $1.00 ā hiki i kā 8 keheka nb ka paoaa. Hē hiii no ke kokuā āha ō nā kānaka Hema e lioho ana ma New l r ork» Ma na mokttpditi o Ihia Komohana, mā Bahamas, a mi Nauwu, Cochrane, " EickēuV $ ttdkttpani r « me Greeo Turtle Kej. t T a pomaikai o Enelani, maloko o kēU fcā» ua aeā, a Cē ofei net oia t kā buā o fee dak, i hoiie ia at ua iē ttktt boopasee kiekie loa. (Ja maa bo ka noho māiuihia aha o kom min Pāaalaau, a hookahi #a)ē ho Aapuni aiia e kaua akia fi«i t oia Kto< o &ma r taa k< kue aeiā aka i ink poe t kipi raai i ke A&paaL < ra»āii. O Pinni p«s kēī'ilii i pomaikai Qob l keia kaaa. B hke me Ehiekai, i§.poino aa kale

«rtfi polapoln» a me ka fkm pa«baaa, aka. laa na «e, o kela *m keīa aoo, aa poonikai keia Aopoai. He k«ōra nai ko L«i Napoliooa maaao aoa, e bo6ptta ika » ke kaoa m Mejkiko t a oa heūāiaī ia Ika m ksa, a oi palua a« maaaua abu o ka «oaoawa i boomaka ai fce kaua. Xa Halt*u Oia mau oo o ka manao pio oka laanao o na kaoaka i ka lilo pio aoa o Garibali i paabao kaaa. Ua ooi ka haooii oka aoao o ka P<ipe, aneka ohana Alii o ka Bottrboos. Sa Aaiet«ria. Ke makau nei ko lakou poe hooponopooo no ka hui aku o ke Aopuol o 6eretoania me ua Aupuai liilii e ae roe Purusia. Haaiau Ua mau no ka hopuhopu ia o ka poe roakemake e hoano e bou i ke Aupuni no ka pilikia n»a ia aina. Puniiia. Ua ae āku keia Aupuni i ka noho kookoa ana ō Victoa Manuela ke Alii o Sadinia, i Alii no Ualia. Mexico. Ua manao nui na Generala o ia Aupuni, e kue ikaika aku i na koa Faraui oo ka make~ make ole e loaa ko ke Aupunio Faraoi kuleana iloko ota Aupuni.