Ka Hoku o ka Pakipika, Volume II, Number 23, 19 March 1863 — Nu Hou o na Aina e. [ARTICLE]

Nu Hou o na Aina e.

Aol* oo be *M ou> o na me« boo »loa« msi nei; aka, be mau mea hoa ano makahi **fc eo, e (Hli ini i ke kaae o k$ aoponi ro«v kaahaeao Amenk*. Ua maoao ia nae. o ka. poaU koa oka Polomaka, e helo aoa i Nnlefaka, Tirifinia; raa Jte, kihi hema oia poali. EUa nae ka me* maik*i, oka h -aooe i ke ko ana aia poali ma ke aoo hona )oa Ua hoikeia ae hot ma kiēkahi (>aiapala 9 Cbxag», oa he(e mku ki poaii koa o kā Potomaka » ka Hema. Ua hoopoka ae o Mr, Foote, o ka mokn aioa o*Teo«»«, he olefo h»tobolo iha ka la 19 o Fteb. iho nei; iloko oka Hale Ahaolelo 6 na moko Hot oka Hema. Ua ojei<na mā ia olelo hoOhoio; h« hiki kup»no i ka Pereaidena ooa moku Hoi oka Hema* ke kauoha ako ina lupa o ka Hema i hoonoho iā aku ii #ft #» aopuni e aktl; he ae ola mai na aupnni e īi» i ke knokoā aha o na mokn Hui o. ka aole no hoi i ae £a n& K.anikela o ia mao aupuni e iioho ma kekahi o na moku Hui o ka Hema, ke ike Jiofce 010 mai hoi ia aiau aupon» i ke kookoa ana oka Hema ; Ma ke noi mai o ke aupuni o Parani, e noi aku i na aoao elua e kaua itH e ho»maha i ke kauā āna, ā he mea Inahalo ;a n>» ke | aupum ona h&oku Hui oka Hema» aka,! 0 ke kUmo pahā o keia hoi aoa o keau|»uni o Faran», me be lāi i wahi e kokua pu aku ai ka Hema.nm kona kaua.kuahii»hilo me M.eāiko, ā hoopuipui i kona māu koa. Ua hoike ta ae aia na iupepā o Rikemona, ua miheleia ka puali koā o kā Polomaka» i elua .T<ahele ( o kekahi iha Wasinetona, a ma ka papu Moooro,, i ka mauao waie na<e o na nupepa o ka iiema; li htki ihai aha ka wa ikaika o keia kauā, a lilio me kā weliweli. Ma ka olelo kuahsuā a Gen. Hunter, ua ua oleloia, he kupono i ka Akau ke Uwe mai 1 na nikā i poe koa no ka malama papu, ā me na hana e ae, e nolio luoa āha he hāole maiuoa o na nika 400,, Ma kekahi māu papakoā o Rārolina Akau, ua kipi iho kekahi oia map koa, ā ua ki puia lakou e Qen. Biurigadaj ho ka hookumu ahā ia kipi ino loa, a ua lāko kUpOUo ia kUĪāhākauhale ina inokahao kiai āwa A me na pakaaa ikaika Ee hoomaka nei oGen. ftoBekrahse kukulu i puali koa nona, mni loko ae 6na koa e mahnka ana mai ka Hemā ae; h o kā poā a pau i loaa ia ia mā ia ano* āole naā oia 0 nianao ana e hoouna aku i Vikebuga. Ma ka ikā ahā hoi i kekahi palāp&la ia Gen. ttosekrans, mai Cbicago i e olelo āhā| ke hnoikaika aui nei na kipi; i meā hoi e manoanoā ai ko lakou ikaikā inā l'uiahāina» a i mea hoi e hiki ai i ha koa kipi kā keakea mai i *i &*ii āßt%ki> & «ā k«% t tābiigi. Ua oleloia hoi ke nei hā ki£>i īā CutttbiHābdŌipr Kh hbīt> lĪIH « ki āupititii Mā kā HiUUWi! o*£& nbki ā \m Ctthtbārlāhd $ tfife ki kiākāli bi% iā āha kipi. , • Uā htbo|>ilki lf t«kihi hUpepā a kā Moku ithi o lie ka I&āhād kiii t e oieio ivii» kā hui aha ttii hi iti<»ki #āht ini, i k%tfa āk\l hb Kē iupuhi o ki Hēma; n»a ke iho haawiha kuāpāi mai ke AkUā. Uā kaKēhā ie hoi t> c«hit-a)ā £• bki t āiīliiki m Yitod Paii; āiā m ki' ao%b *%a m m m\* mki Vikebuga aktt % i bli ii boS ē hilH mii ttā khā powihkā m kfk! Wih> thii i ha koā &ka AkW ihā ik *ahn tb likhh m pfr»i. - " -Wi v■ Oa pokā m kk tobkb māhu killā bki Akāi ha kipr; oii Hoi kā Ih&ahola, * tta ki koK% iki ōā kipi i m poki e&āi iktl O likoUi tfeē ki Wāhāōē hoopio āko iua lā. Āoie IMttt bfe Wāhi poino o oa moko li. Oi ili rai Hel<ftbe he ihilioha bela p«fo|>fti%; ā iiā kaHlī kā kāiioha āfcu ā om. * «io&o iir Ht«: Tikibttgft. Ma «ti Ahā*fctb t>kfe āhpuhi, t>a hoikā Aiāi ki KoiiHi «bit f īi t&tki i mi* kbi m k«ā\>pwii i hiki iHuka heliink i ka t$»,000, «* k* maoim i> I* tfi )t«i iā e lt* ki tt*k« kaāawai t hoohbfo ii iMi ki *i <1 klāi aok t*ta naha e keakia i «āai I «āā k*a no k« aupini. M* kēkāhi &U kanawai i koomakāukāuia, d»kibaii m imaa oki Hāle Abābfclo, nokahookuu aaa in« Kiapaā ki k«iibi fltitt «®k« ai*a. Uā ike pu |a hoi ka ntti o fe* dā!a * hiki ii ke Mā ka mo> 1« āinā « Manlaīia 0,090,090, m« Vingi- *£* •l ) «*« 1 C0Q, ma kā moka ai- I »ti o #450,000. He »8 atni ok* pa» ia«i k« oeho ai&a W*j e f*la»wleis «a»e Hāanā, o ki Hate *fe*p»i kohoU* āaāko »«oL«natna!fc**i&itti qo ka <»oktt āttiā o Kabi«af>a; a«» WālU &»fcakt oteto bi«ib»b iStti* o ka ahā la ttiMā«i» * M44 h* aai o ki poe | hoole Aiālaaāw &***>» *»»riq^J*a^

*he k*Akbuafc, emn moko ok» *o» «Ihiik* olioli ī lumUi I <»(«**, • «il mai*9 iej|a pi» m «ofco w«i * o fit» moaM, t |a moīi Benuuu«, hoi« p#> - *® k fc«t OMO wm&4m wag4iib k« mea, lot m*i>#eii o«i ka mo£di noaa. Sl« kekihi o ttsi napep* o Rio taneiro» ka ooka liaa e Bengtis, m* Amenka ka la 9, o lanuan, no ka maoao o ke Kehioa, 0 Eoelaoi, e nobo oei »b«U, e koi ana, e hookoa'i«r;Hrii ke k<*iiti oka mnka lli imnee ne Wale», tne ka kookao toat hoi i ke kitw b tsa afii i heop*» ia ai no ka boobauoaek> aoa, ro« ka hoanoe ft ko iakoO maii aab«, aols hot oko lakoo matt aaba oihaaa koa, ioa boo*e ke Kahihā o Be»agila. Mamali ftae o kahtHttoaaB, aa kauohakoke ia ae ki Kuhiha Beritania, eka AdiMlihiīlft Beritnma, « hoopaa ia »« moko e kan āna i ka ha*> Beragihl; toa i* mea, oa boi 1 hq)o ia, a o ka n*ttao midti bae oi* aiipooi, aole oia e hoi me fete a»pōfti Bentabia t kē e hookne ia tnki b4 - ttvījfc(t i hoopAa ia. Ni» kfea»poili B«HianMj a ie b KbMbsk SēNfihoko B€i ina L :dtkQOi ka hoopooopooo iba m % ttiea, mb* kt Moibttio ftebgitt&ii ka boopboopblib ina i lia ibōfc% i htof>t> ia. ' 'Hi'Wlii kbliUbkbuhale tha Rio e hookoeē; ibbbilb ibb aaa 'i ke kbbit»a a me hft haole oia a<ī{hint; a tna fca paka ieiho ana mai ua hoopaoi:t ia manao ino, i mea % haia ole ai ka hanohino o ke aupuni. —-Ui» koho he aujponi o Peniii i mau kbmite nana e noonoo i fca pono o fc& lawe ana Akīi i nn moku e koai i na kanakao na moknpuni 0, ka Moana Pakipika nei me ia aupanu Aua «lelo ia elua tr<oku i piha i na kanaka. Ma ka nana aaa ina nupepa o. Kiehmona, okala 2a me ka ia 3 p Feb iho n<ei, iia kamaiiio nui ia fce kaua ana ona moku, ifta ke awa o Kaiel'ma; ua ike ia.no hoi maiaiia ka paiapala a ke Kuhina o fea i ke Kanikeie B rilania, a me ko Farani, e oielo ana, "oa wehe ia ke pani ana ona awa oka aoao Hema. _ Ua oleio ka Liina oka nupepa Dispatch,. ua hoouna ii aku kekahi moka i Niaaan, e hai.i ka Luna o Beritania, b noho ann btaiailaj no ka hoohamama ioa ia abit oba a#a o ka aoao Hema; a ua mahao ia no aoīe ho e hiki ke hoo(»a hou» nta ka haia ana o na ia he kanuono, a i mea hoi e lohe ai ha aupuni ku i ka \vā.