Ka Hoku o ka Pakipika, Volume II, Number 25, 2 April 1863 — HE MOOOLELO NO KEAMALU! [ARTICLE]

HE MOOOLELO NO KEAMALU!

HELL S3. 1« Kmuhi m i fa£ki akn ai tu Kohala ' Hawāii, m oa pii hoo ae feoo» wahine m*?luu, • 0A (mla aka aoo huhulololoa, o k« noho ana me Maea iloko o ke aoa, i k* lot ooho hni mka (J«o; aoa p«o «e kom ato> hohoiea, no ha oee ta aaa mat p*ba « keho o ke kai, befe waie hoi keFa a nooono ika uia, oia no ia oe la i ke koie inaka ona; a he mea oiahalo n-iii it boi kona irahine maikai, aka, oa lohe mina no lakoo no ko Keamalo wahine maikai, a oa kaaoha ia oo hol lakoo e !a«re aka iha waiwai hookopo, iloko o na la e hoomakaakao ana o Keamalo ma e hoi i Kaaai, a hana ino ia ai e Aiwohiknpoa i ka moana. lioko nae o ko lakoa hele ana aku e hookapo, aole nae o lakon wahi mea a ike aka, no ka mea, aa paa o Keamalo i ka palama iloko oU mao la, e noho ana boi ike kapo o kona hanohano alii, nolaila. oa hoi aku na makaainana o kela wahi keia Wahi, a poni o Hawaii, me ko lahoo iKe o?e tme ia aka, ma keta liiki ana nae ma Kehala, oa hele aka oia, ehoike ana ia ii iho imoa o na makaainana, a nolaila, ua hookani noi ako lakon, me ka olelo ana aku, " kai no pahā oka maikai a like ae nei la hoi me Puako, ke kaikamahine a Waiolanla, laua me Piliamōo, ank» ka !he pakeia loa aku no ka ka nani oke alii aimoku o Hawaii nei." A pftu ae la no hoi ko kua pēi hoike ana ftnaa o ko Kohala poe f hiki aku la laua i Hamakua, a pela ho boj ka. hauoli 6 ha kanakā, ao ka hopa o ka lakou ike ana, o ko lakou menemene mai ike alii wahme, no na poiho a lakou i lohe wale ai hōha, e like me ka kakou e lohe wole nei, a e ike nei hoi ma kona mooolelo, aka, ua pomaikai hao lakou fha ka halawai kino aha, aka, o kakou i keia wa, he ihēa oleiō wale ho. Eia hoi, ma keia hiki ana o Keamalu ma i Hamakua, ike mai la o Piiupai, ame Puuhanau, rio ka mea, ua ikē mua mai la hō laha, ē loaa hou aha no ia Kēimalu k* phihō hou ana aku mahope, a ōiā hoi auanei ke kola o kona mau poino. . E waiho iki hoi kakou nō kā hēlē hoike aha ā Keamaīu, a ē alu ilei iho hoi kakōa, mē ka hāhā āna āē hei ikā Wēīiēwēhē ā keia māhi kānakāi no keia loaa (iou ana aka ia Kēamalu ō ka pōino; a bē mēā oiāio htf hōi, hō k& mea, uā oi āku konā poinō hōu āhā, ffiāmuā aē ō konā tDāa pnino i hala; māmuii hae ōka ike ā keia mah kanaka, kā mēa i lōāā iā lāuā ilōke o ka laua maa oihana i(tē f ho ka ihēa, hē kilo niri ō Puupa, ā he kuhikahi puuōhē hoi o Puahanau, a nolokō mai oia oihāhā kā laua hiau ikē. 0 kahi hae o keia mau kanaka ē hoho |i, aia no i uka, ihā kāhi hāe ē kaawale ai 6 Hil6, ā ihe Hāihakhā, āōM hoi kā piiēoi ōiā ihāii inōku; ā pēhei hoi kā laua ikē āhā, H6 kā inēā, ikn kukāhlika nui, āikā wā hoi 6kā pdka anā ee ō ka la a kiekie iki aē, āia hōi< ikē akii lā lāua, ēluā mau onohi ilokō ōkā iā, ā hē hhii kumāmalua māa ftonahā| ā hiē hā āhuehuē hē umi kumamāluā ho hoi ē hōhpuhi āhā mawaho, a hie kā ha koko ph nō iiōi, ā me kā hlāpā iha ihai ō kā uwila,- ākā/ āōhe hāē hēlōh« pōno iā akh o kāhēkiii, ō ka hēi tfsiē hōV ākā( iia māōpopo ho nae iā lauā; llōkō tiāē ō keia ihēa kāhiāhaō i ikē iā 0 lāuāf hōiāiiii oīēiō āku la hō kēkāhi i kekahi, H ēia iā* iii kōkōkē in&ii io kiaā nēi, hē ālii kāhē hō; i ihē ke aīii wahinēi ā o kē alii wāhihē hāē ki hiēā hohā kēii fr)6kti.„ „jAē māi lā iiō boi kekahij ihē kā oie)o ihai hāē 6oi; e kii i maii hihāī hi lahā;

Mi ki ihirii6 like c hboii6ib ,ii i holiiīii bleio aku kekahi, *' i pbrio rio ltt hdi keiā liiiii hiii a kaua e inalami n£ij i ki hōhb pu ika me ki aliii a ike kiiii h<» pilikii; blēlb e alaila, lilo īibi keia hahi i kiui hb tnea wai*rai;" i*aneikti hoi u i kii kiui i i fiiliti hiaii aois ka hoie lbii koīii |nliitiij no ka u& ike pu ae la tio kaba ( ua ititi £ lba ha btiii oki i«hi 4 i i ibhē bii triai jibi iii iib ii kaiia* ke fitit loi hi iili i riiak6 tri ka hbbktili{ iok iid kliii< iib ki mii ( k lii ikl wM* kiiii ko kfe kahuua, aole ho a idii i Mi hbbkbib ii.^

A liolo like ia iktii ki e ihBkktfsffiif i* (i litii ttei iid fcs iha ana< Uwea<j laiii i ka afaa h#} keli aha I kaiikli A & m iku ii liUi « Hiki U'iiili6i» aoiii laua i ltuiiti iho, iki kokW ikii ii lio iitii i ki iii koko» i iiie ni i&iiai iiii { jiiii iho ii ii 'iiii iiia inanao, he aea oiiio loa nd «i iiii ikd

< Aii latta tio hoi« ahiiiiliiila, iilliNki tfeii k liiia imi nt kiiikii.ni 'iiiiiki 1 iiii ®ui inai, no loko teai oo hoi o ka hnikai i i»i iuau aiii h«ij feolailē, iiioiū iniiii taiii t u heaha hoi k® «ao o keia hiikii «rtiiilii)i tdii l»ei ?** Pani kikoi akū la no hoi ki olelo i kekahi aipuopuu i ke alii o liaiiii, "aoie no ka hoi olna i īke, * {] o ho hoi* b 'ni iiīl aō keia i hele ißii nei. M

A io kikikini ponooleok* likmt iilao koaoMo, aohe lana i koa aktt, ika, raa« hope iho, heoea n»i mai I» n» kanaka, alaila, kukaia ae la laua tsei I Wpa, ina keli ioio. a mi keia aoao o ke alanui, a kao iho li i ka ahi hailooa mawaeoa, a o ke aoo koi o keia ahi i kat> ia ii iMiwaena o ke alanui, i hoo*iloei/Mki iwiii ioi eh.nle wole īho oo ea iha w*i fckilt, he Kao alii m wailia po. I ke kokoke kia aaa asai o Keii&alo ma, ia I« no, ike ake k o i aa e

paoe tks f» <m m **te aoa lep» «H1« bei fce)« e fem omū liili ikuni ?" I aku hoi o Ke«ra«la ik« k»&©, •* be boo«%r» 8« m k«otf» do k« ita, m imoluM em ia »ko oei paba, be ra«fli «Gi kan, « i ofa», oc »ke i» p«b« to* kek«bi mma oaii o b lani,« ookHe* o kela k«al« ē kao mai 1« 1«, be «bc luikwa i« v ioa i bele aku*ksua « kokoke, a i bcn!e boooa w*le Ato oo o« «ha k, «laik, e ike ia Ooai no aoanei k«o«, be m«a alii noe no kiaa oin ka po mei, « i b*ale ole, «ote do ka kaoa he m«n aKi, «ka T oa ike ma« i« mai fa no nae ats he alii ooi no Hawaii nei, paha kela hiiloo», heaba la hei «oeaei 1c«s«, i h«ē?e no boi p«h« |tto« ( a i heale like oo hoi pahā ka hailona, be mao elii nni no kaoa, a i haole hoi o koo aoao wale 00, alaila, oa maopopo no, be aHi noi Oo oe mai ka po, a owan hoi, aobe no o'« alii; a i h«a!e hoi o k&'o aoao wale 00, alaila, be alii io no hoi au, aaa ike ia hoi ao e ka poe o ka po."

I ko laua nei haele ana «ku nae a kokoke, haule iho la na aha nei ilalo, me ke kaa ole hoi o kekahi aoao ilunai, ao ko laua nei ae aku I» no hoi ia maluna, a hele aku la no hoi ma keU aoao, ika, ika ike ana mai o oa mau kanaka nei, holo aku la lana, a paa «ka la ma na wawae ona «lii, me ka puliki ana ae 00 hoi a paa, a nonoi ae la, "e na aliimaikai, a hemolele loa no hoi o ka maikai, e oluolu mai ofurt iflt niiaiii/W e malia mai no ho? 110 k« maua nonoi aku, rto ka mea, aa loaa ia maua ka pomaikai i keia la, a ua kokna io mai no hoi na akaa o ko olua mau kupuna ia «naua i keia la "

A lohe o Kearaaila ma no kēia mau oklo, ku iho In no hoi laua e hoolohe ana, & pane aku la no hoi ua rnau kanaka nei e like me ka lana mea i ikē ai, a paa hoi ia, nonoi aka la no ua inau kanaka nei e hēle pu, a ua ae no o Keomalo, akar, hoolē tio hoi uā kaaaka lokoino ri6i, (Aiwohikupua)* aka, oko Kea-: mald manao, hoopaa no e helē pn no, a hoole loa no o Aiwohikupua, auako no hoi kona manau, aoa maopopo ae la hoi i ua mau k*haka nei ko laūa helē pa «le ana me nā mau alii noi, nolaila ka ae la ua rhad kanaka nei iluna, a .6lētē āē/la itrtua o ha allii, a me hāl kahefkā a i ka i aha iho. ;

" lai buU6a n6 H na alii, ā ihē ha makaainā* n«i aa lohe iiot otik6u n6' ke alii wabine, he māii poino kona ma kā moana, amā Uk ainā nei no hoi, aka, ma kā moana 6ae, iiā pomāikai ke olā o leon'a kino, no na iā ino o ke ā tiiē Aa āle okā oioana; mā ka āiiiā nei no boi kēkahi.pilikia h6a no kōna dlā, ām6 ke olā o kā hua o kona opa, no kā ulāiā aha i kā hahele, no ke alohā i ke kāhe, S rhtf hāf mākaa; ā ma kāiā hoipe» āka na6, he 6i aku keia pōino hou, (nāihuoi āe o na poino i hala, ā lie oi āktl hoi keia." A <6fcē itio la ōkēāmalanokeiā maii olēīoi aaa māu kahāka hei, kulii iho lā koha > waimaka, no kā lohe ānā iho la, e loaa Hou āhā he! pditi& hoa, i 6i M4i ihāihhā ti hā fs6iho i holāilā, korho ih6 lā iloko 6ha kā liOpohōph, a ahohinoni iti6 lā konā ihāh(t6, ā ano ē āe ia konā helehēlena maikāi, ā iilo āe !ā kā hahi 6 kā laiiā hiiakāi be mēā 616. A nokeia mea, lalau ākii la 6 Keāmalii i ka iiiha o ke ki)6j ā kāu6 āe fa mā iiahi e< h6 kā th'6ā,- 6 makēmakē āhā 6iā 6 hihlii; ā iofi6 ho kdi i k6 kuma 6 ka loaā iioii ānā ākii iā iā 6kā p6ihh i)6ii āhā.- Aiā lāuā h6 h6i i hēie āi ā ihāinao iiti ākiij hinau āku lā Oiā i iiā kii6 hfei,- tl oiā aā ik6 no Wau; ā iia īohe iio h6ij he māii hi6oHke keia; kē kahhhā, ke Kil6 koi, ā hiē Kē kuhīkahi piiiihne, ā nhlaiiā, kā nināii ākh nēi āii iā oē, peiieā iā e loāa ii6fi ai iā'h kā p6iho h6h āhā ihā kēiā inhā &kii, 4 li- < kē hoi mē k&'u i i6he ihāi hēi ?" Inā hē makeihike kōli ē hai ākh āii, aiāilā, ē hāi āku ho #āo ia 6ē, ho ka penēi hoē loāā āi,- uā lohē iā oē hiā kēia wahi kēiā wāhi, 6nā pāē inhkii hēi* ā tiā iokē no h6i koii )Ud āhā ikē kēiki kāiiākā hiāikāi o Kauāi, amē h«i p6itio hhi i loāā iā oē; ā nh koh iilo āha h6f ia Māna, ihēii lā h& h6otirāhā#ahā oē iā Aiwōhik«ipua, ē Hk'ē ihē kāhā hdo#āhāiirāhā āhā iā oej ā oiā koii hiēa i liīd ēi ihē M*ha* iiā īohē hā «irāiii ā pāii* ā ihe nā kāikukhihfe 6ko kane, ā 6 īākhii hti koii inēā ē pdihd āi; ho kā inēāi Uā huhu loa lakou ho iā lil« io āhi 6hj hhlliiāi ihākoihākē ioā lākhii ē ihākē 6ē» t«iii & kē kiift;

ifoi auihēi āh % pke ie āi* *ahi ā keamalu. Aolē lōā ōē ē paiii i kēkāki o kā iākōii ihiii mēa āi* i hiē hi ihēi ho i pkH i iākhii tf olelo ihii āi f i ihi dā & hooloiiel i ki ihei ē ōlēiōiku hēi {& ōējoole ho ōēēpq* ino ihi| ikāj ina 60 hoi oe 6 hōokoli, hē io e loaā ina no ia oe kā poinO loi ākii; W*ht hōō ā kē kHō;

(iēāiiā lā ki likoa niii ,iāfil ē ōiēlo hāM ii iā% #ihi i Keiinaln. £iā ho, i hoi oi jihē ko kāhe* i hiki i t*aiiāii* i heAo olaa i i i hele hlii āāihēi tti |ne la» i hoōkāāōli lāai ii ōē f mē ki koi mai īiōi ii Oe i hele ē leāiea, iiiiPlkēiē ōtfj ā i koi Hii ho ē hele i kft hiii| i ka uāhiaili» iēlēkōwili, kui lehua, ōki hāiā; ihā hahāi ik» hōi keii iha mei i pāh» āka, ua koe h*e ki hooliioiiiowai, ao« 00 hol ko k iēi thei i nāākē ih A pail ie li fci iaui hēi Otelo ani ho ia mau mea, paoe hoa ahu ho 0 Keamalu, iha no i ikē olua no ko*u poīno, e hele ae tio olāi a hiki hiā ko'āwahL iohe ho hoi he āiei aiai e keakea ipat ii oiha.

M»ka«ik»o £0 hoi ka hele O kt &aikii l āft hoM ilii tiei, Boi hoi laua uei i hiki no hoi ī HtW, aohe aae he maikai o k» Keamalu manio t h*ho po iho ia «aa ts*e ke kaikaihi o ko«ta makhakine« iloko 0 ni mahina elui ma Hilo, a kaa poUki hi mea i olelo ia ttai ii o ke kilo, a aoo oanea lāiikii iho la mk ka laanao e iaalst WahiM oei; a hō ke loihlloe o ko laoa Maaan o ka hoho iiui i kai t kaii

a«i a« Ja ko Iu« naaao e hoi Maka, no ke alofca i oa adkaa, a tae ke ketki,|«fct, ma ka mak«akaa «aa e bo«, bai atofca fiho ta Ukon meaa OMkaa, iaea alii, * me ka poe bo» a paa e 00(10 ibo ana. I ka pii ana hoioai aaa alil ae>/ imeaa kaaaka, hoo&oa ia aai la do ke alaoai, a l ka j f like im ao boi o kai «me ok», bolo mai 1« ke «h o«8 «me na hoa ai, ioK ae bka ! manao o aa kaoaka, ao oa paa teboa, kapatii, i kapaoa, me na hna ar, ka ma:le, oheio, hawa|nefole», «me ka holei; aamnn bel« «ku la i' M kanaka mao « m««oei oke aUmoi, ate k« j makeoiake e loaa kei» roaa mea, aka, koe no oaa mau alii nei wale ibo no, e hele pplolei aoa no ma ke alanui, a iuawile !oa aki/ra jioi ' aua . hai ae fa o bope oke alanai ina laaa, a me ka aahelehele, a nele iho I» ua poe. nei * kealanni ole.

Ia laoa nei no bot e pii ana, aole no hoi 1 mamao loa aka, ioaa mai la lan* ia Paneeikaloa, mai kauhale mai no ka panee ana mai y a kaa no hoi laaa Qana oaa wahi moena nei, mala aoa no hoi o Kaopuaamoanaikaakaopaliuli maluna o laaa nei, pnipai ana ina ehen mao a maanei; ao ke kuma nae hoi oka halia ana p«fla, no na mea ino i.pfli n**t ma ko laua nei mau kino, a piu m hana ana, kni lei iho la no ūa mana nei, paoku ia iho la ka hala ame ka lehua; a me ka oisile pu hoi, a lawa no hoi na lei o laaa nei a eloa, hoolei aku la no hoi ma na poo, amena ai o Keamalo ma, hēle wale hoi kela a ohuohu i ka nua i ka lei, hoi hou mai la no boi ia oko laua mau ano oanii kahiko, hele no hoi a like ptt 00 me maeia hoi ka mea hilu loa, ahe mea hoa no hoi ia imaa oko laua maa maka, ma ka laua ike aha. Iko laua hooea āna aku ma ka punawai aaaa, aia hoi, ua moe ka lau o' na laau a pan |oa, ahe nla wale no i.ka ua koko, a e pio poai ana no hoi ntt anaenue he umi kumamalaa, i ua punawai auau nei, a ua lilo no hoi ka wai i mea ulaula, a e owaka mau ana ka tfwila malaila ta wa, a e kani ana no hoi na mea kani, e like mO ka Keamalu mea i ike ai foamua, no na kaikamahine eha, i like ko lakou ano me he hau la, a 0 ka helehelena o ko lakou mau maka, ua like no iu me ka la i kona napoo ana aku.

Ua kokoko o Kfealaulā e haule aku» iloko o ka wāi, akā, e ku aha no nae oia, me ke kali antl nae, a pau ka hoolea arfa aha manu, ā me ke kani aha o nā mea kani ā ua poe kaikamahine heij alaila, lele aku la o Kealaula wai.e aaau ai, a lele aku Ia hōi elua maa kāikainahine, i wehe hoi i ko laaa mau kapa, a lele kōhana aku 1* i(6ko oka wai, & hookahi hoi ka aiiaii pti HM 6 lakou me ke keiki Alii.ka Haku o .