Ka Hoku o ka Pakipika, Volume II, Number 29, 30 April 1863 — I kekani Hoole Pope lalau loa. [ARTICLE]

I kekani Hoole Pope lalau loa.

Auhea oe e ka ine* i kap*aa hē "Hoole pe,'* i kakaū;a hoi iloko oke &*okoft k Uelo iO, okaU 2 o kēīa mabto«. Aole oo bot ao. e paoe pakaki ak« » kao mao olelo alapahi he not wale, ikft* ke pane * * ōei Wft« i kekahi paoka hookahi wale oo atf, a toahop< iku, e! paoe boa ak» p«ba_ j JB hi'ahila pah« auanei oe, «e kapa aku au ( ii whe " elemakule," oo kou huna aoa mai i kuu inoa poooi. fio ke aha la koo i)Mttpa paha tka Mooolelo Ekaleaia, a roe ba Moooielo eaeea ? B pōeo paha ia oe e komo hoa ike kula, a i ole, ē hele aku paha e ninau ika poe i ikē i ka Mooolelo Ekaleaia KiUnoā, a me na Mooolelo * iē* no ka mea, ua oi pakela loa aku kou naaupo loft; aok iho la ka i hele o Petero i Eoma, Wahi hoi a kēia elemakole Hoole Pope. - A penei no hoi ka&a pālapala alapahi, "iole i hete o Petero i Boma f aoie no hoi i hai aku i ka Euanelio, aole hoi ma ka olelo ake Akua, aole hoi ma ka Mooolelo l&aleaia* iole no hoi ma na buke e ae." Wahi hoi a keia Hoole Pope l »lau loa. Kupanaha no ka hoi kou lalau ana, nani no ka hoi kou hoonaaupo okoa mai neī no ia fea* koo ēua hoa nei. A&lē iō no k . paha ov i belē ike kula 'a, i ike ole ai oē la ? Ke hai aku nei no wau ia oe me ka oiaio maoli imua ou, a niē ka lehulehu pu 'no hoi. Ma Rotna no o Petefo i holo ai» a malaila no oia inoho ai, a malaili no i inake ai; a ia oe ae net hoi, aola iho la ka i holo o Petefo i Rotna, wahi hoi au e rta Hoolē Pōpe lalau loa ih* I* paha e nana oē iloku o ka Mo* oolelo Ekalegia K*lafina, i paiia maLahainaluna, ikā H. 1835, aoao I3{ a inalaila tto aiinnel e ike ai ko niHka. E aho paha e kuhikuhi aku Wau ta Oē i ke* kahi'poe kaulana; he Kntolika kakahi, ahe HoOle Popē kekahi, anoai paha« o pau hoi ke kuhlhewa iloko ou. Ke hai aktinei au li oē, no na hoikē o Pe« tero e akaka at. O Kēlemeneke Rottti(io, oia tio kai ikē, no ka mea, e ola ana no oia i ka wa o Petero, ahe Epikopo hoi oia t a oia no hoi ka hope o Petero, i kona wa e hele ai ē ao aku tna,uaaina ē ae. Ua ike maka ia, ahe hoiko kupono loa ia, aola o ēē ē aa Hoole Po' pe t e hoole mai nei kai ikē. 0 Tyenatio, oia no kekahi hoike kupono, hē haum&na ia na Peloro, hf* Epikopo hoi fto AnēUoka, a ē ola ana no ika wa 0 Petefo, a mahope inai, oia kekahi hoikē pqlolei, no ko Petēfō noho ana i Roma> ma kona leta iko Roma poe. Moku* na IVi - 0 Dooniaio, he Epikopo i& ma Korineto ( a oia kekahi hoike e ola koke ana ia wa pokole; ua lawe hoi o Kusobio, i kona hoike ana, a waiho ma kona Mooolelo Ekabsia, huke 2, ■9»f - iiii Oē ē ē iki Hoale nei, alaila paha pau k6U kuhihowa. f O lreneo, he bt(ttrnana ia ni Polikapa* aohē i kaawale loa akuia; i ka wa nae ta Petero, oia no kekahi i hele ma Roma, aua hiki no ia ia ke hoomaopopo. Iko Petero noho ana i Roma, oia no kana i hoike ai ma ka buko Contra hoefes Oap 1. ina e nana hou nna oe malalla, eua Hnol» Pope paakiki nei, ulaila no paha, e pau hou paha kou kuhihewa. O Kaio, he kahuna ia ma Roma; i kekahi la, hoopiapaa mai ka poe Heroliko oia wa, a kuhikuhi aku no oia ia lakou, I ka hale kupapau o Petero ma, e like hoi me a'u e kuhikuhi aku nei ia oe, e ila Hoole Pope lalau lua; aole nae i ekemu iki mai ua poe hoole pope la, a Heretiko hōi, aole no boi t hoole mai ka poe Hefētiko kahiko, e like me ka Hewiiko hou e hoole nei. E ola ana do o Kaio ia wa, oia no hoi ka mnkahiki 210. Aia no kona hoike ana ma &usebio, Mooolelo Ekoleaia, buke % 25. | O Keieineheka Alekanederia, he kumuoo ia ma ke kulanakauhaiē o Alekanederia, no ke keneturia alua. a he hoike maopopo loa noia, Moooleio J£ēkalesta 15.

O Orig«ne t Ua hele oia ma Roma, a oia no kekihi hoike manpofpo Ina, he kanaka oaauao loa ia, iia no hoi konn hoike aha ma ka Moootelo Ekaleaia 8,1. E ka Hooie Pope, aole anei kaia he poe naauno ? O Teretuliino kekahi, he kahaka haauao keia, aia no koni hoike ana ma kona buke De Prtßscriptione Uap. 32. Mawae&a o m hoole pope. be mea kaulana 0 BiaattiM. Aole a hiki ke hoole i ko Petero holo aoa ma Roma; aio no kona hoikp ana ma kona Mooolelu Ekaieiiia, buke ?, moknna 3, pauku 3. 0 Le Clt?ro kokahi hoole pope kaulana, he mooolelo maopopo loa ka holo ana o Petero ma Roma; aia no koaa hoike ini ma k«iia b*ike ponei. i Auhea oe e ui Hoole Pupe nei, « hoomau! no anei oe iloko o kau maa ol«lo kuhihewa ? Ua ike iho te oe, aia nooPetero ma Ruma, a he nui no oa hoike a'a i hoike aku nei ia oe, aka, ina e paakiki oe ma kou boole ani, eo(aiU, ka &iaao ia oe, e hai tnai oe ikahi i make ai o Petero, i me oa hoike e maopopo ai kooa make aaa, a me kona eoho ana, i laau hoike ekemu eo nae, aole pono na hoike ano mumale. laa aohe i make o P*tero ma Boma, e like me kau e hohpaa oaaupo mai ne>, alaila, e hai mai oe' ia'u t ka wa i halihaH ia ai koaa kino kupapau e kanu, i kau wahi e m«nao nei, a »e ki moooielo o ka hoola ti aua. Owai ka poe i ike poao i kahi i ooho ai, a i | kahi hoi i make ai o Petero ? loa he mea h». ki ia oe ke paae mti, "owaa no o keia Hoole 1 Pope akaaa ia oe; <ote anei o tta kamaaina kahiko o ka oikaaa Kmtiano a oa aakua a ka ehale.

•ia, att« Mrm ? I tnai p*t»a «aaoei o», Kta ka nioau hoa ia oe, oka poe «e iiei o k«!ia maa makahiki i feftia ako oei, e ii&e tne b« bh« komo hoole pope, o lakoan« Miku oka aia o fea 1300 makahik) a keu, o lakmi oo oa mak«* oka «haleaia, pela p«ha kou tnartao laaai 1 H« nti» wale n« hnike e ae no ko Petera h» 4 - le āua, ftoho ana, make ana oia Roma; anle oo paha e pau ke heha aku tka poe i kakau no Petefo, ame lM po*» i kakau i na koauhau ooa £pikopo o Roma, aole k>a h«»t kekahi meo e hoole mai aot, mai na keneturn mua, a hiki mai i ka keoetulia 14. Oka poe a pau i kakaa no Maieko, ame kaoa pelapala i kaoa fiuanetio t mamuli o kooa lohe aoa ia a he noi wale o lakou, om hot o Papeio, lreoeo. Kelemeneke, nedera, lerome, Augtistino, Terciuliano, Ofi' gene, a pela ako he ottt wale. L, T. Katouka. |C7* t7a lohe Wale mai (nakou, he noi loa na mea at i hoomakaokauia no oo kanaka Hā* waii, ma ba Hote!e o Henefe, (Henefjr Waltoo) ma kai iho oka R«ila Hoiele, ake hele nui nel no hoi kekahi poe maloila e hoao ai, aua lawa pono ki waihona. Inft he oiaio kē-> ia lohe, he niea pono no ke kipa mau ana aku no inalaila e paioa ai, <iu ka in»*a, he hapa* Wālu wale fto nb ka ai aoa. Aua lohi* hott M mai no, ua boo\vahattaha kekahi poe, me ko lakoaoleio ibo, " pau kuhibetfti M |c~p ttn niii ka wi ma Hoholulu nei i keia tnau la; ua kuai ia kō pai ai hnokahi no ke 66 keoeta; oia ke pāi mai na mokupuni e mai, āo ke pāi mai Koolau māi t kokoke $'2 00 no ke pni hookahi; »i o ko umeke hāpahu i piha pono i ka āi paā, $1.25 kona kumukuai, a ua ot aku keknhi. & pot»o paha e huli ia ke ano a keiā wl nui āoa o Oahu nei. I ahon.< tio hoi keia la, i kahi Hāiti o Koolnu, a me kabi Palaoā o Makawao, Aole paha i maopopo ka ooho khā u ka mea Hanohano, C. G, Hapnkiui, ina ke Keena Kalaiaina i koia māu lo koke iho, no ka mea, aole paha e holo wawe ana o H. C. Wyllie, ā hiki aku i ka malamā o lune. |C7» t?a lohe mal mKkou, aa hoolilo aktt ka Mea Hanohano M. Kekuanaoa, ia J. M. Kalanipoo, o Waimea, Kooloauloā, I Luna* kānaWai Apana, e pnni ina kft hakahāka oJ, W, Keawehunahala.

Aole i hōi ka ffi@a Hanohaiio, & Keē* likolani, a rue kanu kaoe, J. V. Dayis, maluna o ke Kilaum moku, tina keiā holo arta aku nei, «.kakuli &oa no nu6 a kela hoio hou aoa, ma keia ku <ina mai. E manao laiia kakou, e loaa «a* kau*: 'wahi kokua mai ka ''Ahuhui Aioha" mai, 110 ka Hale Mai o ka Moi Waliine. I# 4 tta maikai ioa ad nei ke 'oia oka Moi, a hē tne« olioli nui ke oia loa ana ae. &$+ ** Hq ono ka 'malakēke. M Oka po make poniuniu i ka uinauma iewa o aa ia Weia o Honolulu nei, opono e naue ae ma ka hale ahaaina o Hanare Waiatofta f makai iho oka Haiola Hotole. Ua hoomahuahua ia keiā wahi, a ua hanou moiale i ka nana aku, me ka nui o na mea ai,