Hawaii Holomua, Volume III, Number 13, 25 March 1893 — HE PANE IA HOOMANA AKUA OIAIO, A I OLE, KA EKALESIA O IESU KARISTO NO NA POE HOANO O NALAHOPEI HOONOHONOHO HOU IA. [ARTICLE]

HE PANE IA HOOMANA AKUA OIAIO, A I OLE, KA EKALESIA O IESU KARISTO NO NA POE HOANO O NALAHOPEI HOONOHONOHO HOU IA.

[Hoomauia.] E ka Hawaii Holomua; Aloha oe:— Ma kou helu o Dekemaba la 31, i ike ai au i ka oane a Mr. J. M. Poepoe e hoopahaohao ana no ka’u pane ana iaia. Ua hoike oia me ka hookoikoi ana no kela mau wahi mamala manao a’u i hoopuka aku ai, oia hoi he nelo i na huke, a he uki loo hoi ma ka olelo Beritania. E ka hoaloha, he kakaolelo nnean oe, a e hiki ana no ia oe ke hoomaopopo. o ka heluna lehulehu. na buke, oia ka’u i olelo ai he nele, i na buke pili hoomana. Aole au e olelo, o ka hnke hooaahi e loaa ana ia’u, he kohn ia’n ke i iho, he lako ina hnke. A pela no ina no hai kekahi bnke, a nonoi akn paha an i kona oluolu e nana. aole no ekohu au ke olelo, naJako an i na huke, koena hnkepiii hoomana | ole, nolaila, na hoike an i ko’u manao oiaio. He oki loa hoi ma ka olelo Berii tani«. He oMo kda • holo lanlai ha nei iwaena o kda lahni me he . olelo maknahme la no kaaina, a , aa an, aole paha i emi malalo o eha hapalima, eia ke nakake . neima koaoWow Ho kakaikahi , loa nae iwaena okeia lehnkhni i hiki ke helnheln me ka ike ponoi i ka manao a • namn hoimekapo- , lolei. Ooe o kana kai kwa meia , ike, owan hoi he knpihipihi loe ma i in haawina, nolaila, na pooo ia*« i ke okk> «e, be okl ka ma ka oklo , Beritauia. Aka naa, na hooikaika k nni an me ia nek a meiaokikao ! k"

! m«n m»n«n BU ksbi «*B I 3tt U I us koe i* i ko’o manaoio piii hooI moi. Ue ttbi kohliwn koo • jka Loaloha ike koho »n» auii, ns I kaa makaa ohane ois hoi ke ksI huoa KaloIiU masnei i kokaa mai | ia’o, no kels manao a’a i hoopoka Iaima ns heln i hala. No’n maoli iho no ia man manao. Ka Pope me ke kai wanana. Ke Uwe nei au i kaa wehewehe e pili ana ike kai. Ke olelo nei oe oa puka mai ka Ekaleeia Pope a LaUna hoi, aole mailoko mai o ke kai nuoli, aka, mailoko mai o ka hoioa holookoa o na kanaka a pau i haU ma ka hoomaka aa.« o ke ' kenelam 6 e neenee liilii mai ana { mai ke kenetoria 5 mai e kapa ana j I ka Bihopa o Roma he Pope. Eia na manao nai o keia mau | oleio au: 1 Naka huina holookoa j 0 na kanaka i huU i kapa aku i ka ! ! Bihopa o Roma he Pope. 2. Aole he Pope m&mua aku o ke kene<uria 5a 6. O keia maa mahele a’a 1 hoike ae la oia ke kai wanana wahi au. No ka mahele manao mua, aole au i manao na kela huina holookoa o na kenaka I huli e kapa i ka Eihopa o Roma be Pope. Ke manao no nei au he inoa kahiko no keia, ua loaa no ma ka Iesu kauoha ia Petero ma loane 21:15, 18,17, maopopo no ka hooliloia ana 0 Petero i kahu hanai no na hipa a me na keiki hipa. O keia kahu hanai o na hipa a me na keiki hipa oia kai kapaia he Makua, oia hoi he Pope; a no ko Petero hele ana i Eoma, noho malaila, pela i hoolahaia ai ka Ekalelia o lesu Karisto ma Roma. Ua noho Pop« no o Petero malaila ina makahiki he 25; a ; o ua oihana Pope la ua ili aku no ia i kona mau hope, aole na ka huina holookoa o na kanaka i huli e kapa ana ika Eihopa o Roma he Pope. Nolaila, ua manao au, aole keia o ke kai wanana. No ka mahele manao 2, oia hoi, Aole he Pope mamua aku o ke kenetuna 5a 6. Ke olelo nei au he Pope no, ke hoike nei no na makua kahiko oka Ekalesia o Iesu Knristo, oia hoi ka Ekaleeia Katolika Roma, i ka mookuauhau o na Pope ma Roma, aole ma Ierusalema, oiai, he kulanakauhale ia e luku ia aua. Ke noike nei o Iereneo, haumana a Polikapa, haumana a loane Aposotolo, i ka mookuauhau ona Eihopa i noho Pope, e hoomaka ana mai ia Petero a hiki ia Eleuterio kai make ika A. D. 192, he 14 ka nui 0 lakou, O keia Iereo he Bihopa no ia, o- Liona ma Farani kona kihapai, aole ia i kuo 1 ke kau ana o ka inoa Pope ma na Bihopa o Roma, aolo hoi i ke keneturia 5 a 6, e like me ka manao o na poolepope. Aia no ko Iereneo manao ma kana mau paiapala , (Buke 3, mok. 3. Hoopukaia ma Kolona. aoao 232) wahi a ka Haimanawa, pepa 5, aoao 37. , Pela no o Tereturiano, hoike mai no ia i ka lalani o na Bihopa o Petero no ka mua, ike kenetaria 3 keia a Tereturiano e olelo nei. (Tertul. huke no ka malama, mok. 32.) Hanau o Tereturiauo i ka A. D. D. 160. O Epipanio no ke keneturia 4, hoike mai no ia i ka-lalani o na Pope ma Roma, o Petero no ka mua. (Epiph. Her.) O Euaehio kekahi ma ke keneiuna 4, hoike mai la ia o Petero no ka mua o na Pope o Roma, a25 makahiki o ko Petero noho ana ma Roma, o ka mua ia ona kahuna nui ona karistiano (Chron. An. 44), aole hoi ma k« keneturia 5s6, e like me ka na hoolepope. OOpetskos me Augutino, kakaa no laua i ks inos o ns kahuna nui o Roms, e hoomaka ana msi is Petero mai (Aog. Spist. 165). A no ks pili msu ans oks oihana Pope s Iesu i haawi msi ai is Petero iko Roma Epikopo. 1 maila na Epikopo he 318 ma ka ahaolelo 0 Nike, A. D. 315, “O km Ekahna Roms, he pookele is msi kinohi msi, maluna o ns ekakaia s psn.” [Aei. Concil.] IksA- D. 431, w ks ahaolelo o Epeeo. i msi ls ns Epikopo be 300: “O Peterohemolele ke alii s me ke poo ons Aposotolo, ks honna oks Tk»lmi> Kaiolika, ks mes i hmawiia sssi o Inu Kariito, na ki o kona anponi, 1 haawiia hoi ka maoa • wehe se hoopaa hoi ins hews,s aanno U»«i> [UkT.kJ MaionaoMa msa hmkes*u o kukulu n«, us isws kekoikoiona mailaiamai jk> keneiena 5 a 6,a k ka wanann •

Owso hoi, eis ka’o bmtsmeIskoa, wahi a Icbora, o kuu Uhane. ks nxt malana oa, ame ka’a maa oleio i waiho ai iloao o kou waha, aole haalele ia oeaa mem i kou waha. aole i ka waha o kaa mau keiki, aole hoi i ka waha o na keiki a kau mau keiki, mai keia wa aku a i ke ao paa ole.” O ka Hoolapanai i oleloia, o Iesu | oo ia, ua piha i ka Ch .se a me ka ; 81elo, ua waiho aku ia olelo i kana ; poe haamaua a me i’etero. a oia ua ! oielo e pono ai ke manaoio i leaa ; ai ke ola mao loa ia kakou. a kahe iho la ia mau mea i ko Petero mao ! hope a hiki mai i keia la, a e mau | loa no t Ona inoa a’u i hoike ae uei, koe | aku nae ka hapa uoi, he poe naau- | ao lakou a ikaiaa ma ka ke Akua I , I hana, wahi a ka moolelo Kalavina. j aole lakou i hoike mai, Oke kapa ana o na kauaka a pau i ka Bthopa : o Roma oia ke kai, a o na Pope o ka Ekalesia ka holoholena. A pela no hoi. o ua mou o oa Epikopo > kaulana o loko ona buke au, aole i lakou i hoike mai oka Ekaiesia i Pope ka holoholuna, a o ke kahe- ! a-wai ana o na kanaka e kapa i ka Bihopa o Roma ke kai. No’u iho. j aole no au i manao he kai maoli j keia, he kai wanana no. A o ka mnau kino i’a a’u i ninau ai, aole no i pololei, aka uae. ina no e manaoia be kai maoli, aoleno i paewa loa mawaho ae o ka neoa i manaoia oia ka pololei, aole paha i pau loa na olelo o Hoikeana he olelo wauana wale no, he olelo raa- ; oli no kekahi. Na Poo 7 me na Pope 7. Ua olelo au ht 7 poo o ka holoholona, he 7 ia mau Pope, a ke manao nei au ua pololei no, ina ma ko’u maoaoio pili hoomana, oiai. ua ike au ka mea e noho hoahanau nei iloko o kaEkaleaia Popea Ekaleeina Latina hoi, he hookahi wale no poo, oia ka Pope a Kumukauoha, e like me Pope Leo XIII e noho nei ma Roma 1 keia wa. I mai oe na,u i hoololi ano e i kau mea maoli i olelo ai. Ke olelo nei au, nau no. ua ike no oe a ua ao ia no oe, he hookahi wale no poo o ka j Ekalesia o leau Karisto ma ka ho- ■ nua nei, oiai oe e noho hoahanau ana no keia Ekalesia, a o na paia o ka Luakini Halawai ma Kohala nei, ua lohe ia kou leo. Aua maopopo no ia oe, o Iesu Karisto no ke poo nui maluna o ka Ekaleaiu a pau ma ka lani a me ka honua, oia ke noo ikemaka ole ia o ka Ekalesia. Aia oe hoololi ano e ia a lilo i 7 poo. A no ko’u maopopo maoli o ka Pope oia hoi ke kumukauoha. oia ke poo maluna o ka Ekalesia a pau, nolaila, olelo au he 7 ia mau pope, penei, 1 poo, 1 pope; 2 poo, 2 pope; a ina 7 poo, I aole anei 7 ia mau pope. “Hewa i ka i’a e Umiamaka. be okoa o loko.” O na hua mele o ke alapii 7 au i olelo mai ai, e koho hewa aku au he 7 ia mau Do, a oe ole ko’u koho aku peia.