Hawaii Holomua, Volume III, Number 193, 4 April 1893 — HOOHOLO KA LAHUI E HOL HOU KE ALIIAIMKU. [ARTICLE]

HOOHOLO KA LAHUI E HOL HOU KE ALIIAIMKU.

KA NALAWAI S KS HUI HAWStl SL0HA AliA. PANIKU IA K£ KUEA 0 KA PA ALII, Ala h I, h Mahi. ka Palena, b Paiapalena a me ka Luahine. Polena h Lewa I na Leo Hooho Hauoll. HE 1,030 A 01 i( HAWAIIIHIKIAE, Hooholo Lokahi ia h ūleio Hoohoio Makee Aina. KOHO IA NA KOMIIE HE UMIKUMAMAHIKU, E UWALO AKU IMUAOKE KOMISIXA HANOHANO EOULANA O AMEKIKA HUIPULA. (Hoomau ia mai kela pule mai) Na Haiolelo Loea a na Puuwai Haokila. Mahope iho o ke kuu ana iho o ka ikuwa o na leo huro hauoli o ka lehulehu, ua ku mai la ka Hon. J. Nawahi a kamailio mai la imua o na makaainana me ka leo oiaio o ke aloha aina, a penei kana mau oleio. “£ ln Lahui Hawaii Aloha Aina —Na makamaka a me na hoaloha i akoakoa mai. ke haawi aku nei au i ko'u aloha—Aloha kakou! *‘E o’u mau hoalahui Aloha Aina, e na makuakane o makou, na kaikuaana o makou, na pokii aloha o makou, na ma&uahine o makou, e ua keiki & makou a me na moopuua a makou, a e na mamo aloha o ka Lahui mai ka po mai. Ano. ua akoaaoa mai oei oukou i keia po e hoolohe no ko oukou mau pono, a no kekahi manao ano nui e hoike ia aku ana e ko’u hoa. “E ka Lahui aloha—Ano, i keia wa. ua hanoli au ke hoike aku ia oukou ua hiki mai ke oia no kakou, a eia oia ke noho nei iloko o keia kulanakauhale, oia hoi ko Komiaina i hoounaia mai nei e ke Au9

puni o Atnerika, e niuau a e hnli i na nsea & pau e pi)t ana i ko iakou Aupuni. "Ano, i kria p<\ e pono ia kakou ka Lahui Hawaii e hoopuka akea ae i ko kakon oiau manao me ka hunahuna ole. E hoopuka me ka hopuhopo ole a me ka w:wo ole, [uwa ma» ke anaina—“Ae”]. Ua pau ko kakou noho mnmule ana [hooho hou ia. ‘ Ael" “Ae”]. “Ina e mnau ia mai ko oukou makemake. e Loike {X)loie: aku me k.H moakaku [ae hou ke anaina]. “Pehea, makemake anei oukou i ka hoohui aina? [Hooho mai ke anaina. ‘Aole! Anle o mak"ti makemakel"] Makemake anei pukon e h«H>maniu ko oukou noho Aupuni Kuokoa ana? |“Ae!'] Makemake anei oukou e noho no malalo o oukou hae Hawaii? [“Ae" —Elua ae ia ana.] He makemake no anei oukou e hoihoi hou iu ko oukou Moiwahiue Liliuokalani maluna o Kona Noho Kaluunu? [“Ael Aell Hoihoi k 'ke i keiu wu!!! huro iu no o manawa.] “Ano. ua hiKi mui ka wu u k:ikou e hoike aku ui i ko kukou inanao aloha aina oiaio. Mai makau. mai hopohopo—aole be mea naua e hopa iu oukou no ka hoike ana i ko oukou mau munao, no ka meu, eia uu liiki mui ka Lunakanawai \Jana Nni nanu e hoolohe i ko kakou mau pilikia. [huro nui ia, nui ua ieo hooho hauoli.] “Ina ua piha ko ouk«)U mau puuwai me ke Aloha i ko kakou Amu. e hoike mai i ko oukou ohohia nui me nu leo huro. [huro iu no 3 manawa.] “Ina he makemake oukou no ka hoomau ia o ke K\iokoa o ko kakou Aina Aloha, e h«)ike mai i ko oukou ohohia me na leo huro, [hooho ia 3 huro aua ] “Jna oia maoli ka makemake o ko oukou mau puuwai, o ka hoihoi hou ae i ko kakou Moiwahine Liliuokalani i aloha nni ia ma ka Noho Kalaunu o //awaii, alaila, e hoike mai i ko oukou ohohia men» leo huro. [Huro inai ke anaiua “huro! huro!! hu—ro!!! ] “Ke h«x>manao nei au iloko o na la i hala ae nei, ua ike kakou i ke kanmaha a me ka luuluu i kau iho maluna o kakou no ke kulaua o ko kakou aupuni. Ua like kakou me ka mauu malalo o ka pohaku, ua hinawenawe ko kakou ulu ana, ua kaomiia a pili ilalo, a ua noho kakou me ka pilihua iloko o ua la i hala ae me ke ake ana e loaa kahi e maha ai. E ninau aku ana au ia ouk«)U e ka Lahui; Ua hana anei oukou i kekahi hewa i haua ia mai ai kakou pela? [“Aole!"] la hana hewa anei ka Moiwahine i kona manao ana e hm«ko i ka inakemake o koua Lahui? [“Aole!”] Ua ike no kakou ua lawelawe ia keia niau hana manaoino maluna o kakou me ko kakou hana hewa ole. Ua laweia aku uei keia hana alunu i kekahi aina uiamao i aneane 5.0U0 mile mai ia kakou aku. a na kekahi lahui malihiui e hooh<«lo mai uo ko kak««u {«ono a nie ko kakou neie i Ka noho Kuokoa ana. “Ke hoemanao nel au. he aneane like na mea i hanaia mai maluna o kakou e like me kela moolelo o na keiki a I«kopo, i loko o na makahiki loihi aneane 6,000 i hala hope aku. “Ua hana ko lakou makuakane he aahu onionio nani no loaepa ke keiki punahele ana i aloha nui ai, a hoouna aku la iaia e hele e ike i ka noho ana o kona mau hoahanau ma kekahi aina mamao. Ua hooko o loaepa i keia kauoha. aka nae, ua ohumu inokona mau kaikuaana e pepehi iaia a make, a ua hoole nae kekahi mau kaikaaana, a olelo e kiola maloko o keaahi lua. “Ua haku lakou i moolelo hoo-

punipuni. aua lawe i ko L >epa aahu a kupeum iho la i ke ioko o ke keikikao a iakou i i«e{x-hi ai. a ho«)una aku la i ko lakou maiuakane. i mea e kuhihewa ai oia. ua make o 1< ?epa kana Keiki {«unahele. ua pau i sa a: ia e n.t hol «holona hihiu. “E ka Lahni Hawaii Aloha! —0 ko ouk«>u aoho Aupuni ana, oi.« sai ohumuia e i«ej«elii a maKe loa.aka. i keia «a, ua aloha mai Ke Akua ia oukou a ua hoolohe mai i k.i oukou mau pule. a ua h«x>pake!e ia oukou mai na lima mai o ke!a {><>e K«>iiusiua lokoiuo i h<>lo :>ku nei i Amenka, e haawi wa!e i ko kakou aina me ke kunuikuai oie. *0 ka Hae Haw.iii me Kona mau kahakahana nani, oia n«> Kela <at a ouionio i hoaahuia maluna o l>>5iej>a. Ua laweia aku ua hae nei a ua kupenu ia iloko ona moolelo hoopunipum a kela poe Komisina i holo aku nei i Amerika, e olelo ana, ua ae aku oukou e ka Lahui Hawaii e hoohui aina nie Amerika Hnipuia. He oiaio anei ua ae aku i oukou? [H«x>le ke anaiua. “Ao!e! j Hoopunipuni o Kakina mall] “Ano. e ka Lahui, eia ua hiki ■nai nei ka Lunakanawai nana e kaupaona i ko kakou mau piiikia a me na luuluu, a e pono kakou e hoike aku i ko kakou makemake in-ua ona a me ko kakou kulana oluolu. A oiai paha oia ame kana wahine e maalo ae ana iuiua o ko oukou mau mak«i, e j>ono no kakou e hoike aku i ko kakou al«>ha a me na mahalo ana, uui ka hoopuka aua i ka huaolelo, Alo —ha, Alo — ha, Alo —ha ae Komieina. “Auo, me keia uiau maiiao, ke haawi aku nei au i na hoomaīkai ia oukou, me ka manaolana no ka hookoia o ko oukou maKemake, a e hoi aku kakou me ka maluhia mahope iho o ka heluheluia ana o kekahi palapala ano nui e ko ? u hoa. oia ka ilon. J. E. Buki.”