Hawaii Holomua, Volume III, Number 257, 6 July 1893 — HE PANE IA HOAHANAU 0 KA EKALESIA ROMA. [ARTICLE]

HE PANE IA HOAHANAU 0 KA EKALESIA ROMA.

(Hoemaui .) Aka o ka mea maopopo loa. ua hoike mai oe no ka mauao “i hoo* maopopoia e ka poe noonoo” o kou Ek ilesia, aia i ka *a mahope e ku mai ai ke Aupuni bope,oia ka hiku o na Aupuni, i kulike ai me ka helu ehiku o na poo o ka holoholona, a oia ka wa e hoea pu mai ai ke keiki o ka hewk, a e hanauia ana ua kanaka ia ma Ierusaiema a noloko mai ia o ka ohana o Oaua. Aole i lokahi ua poe uoonou la o ko Ekaleeia, e kuu hoa ma keia mea. e hiki ai ke maoaoia o kau i hoike mai uei, oia ka mea pololei i hooholoia e ua poe noonoo nei; aka, ua mahae uo ko lakou mau manao ma keia mea. oiai, ua oielo kekahi poe ma Eahulona e hanau ai keia

kanaka (Haimanaw* no ka Oihana Kato!ika ma Hawaii nei. Pepa II, aoao 87.) Ua manao kekahi poe o oa hoomana la no ou. e kuu makamaka, e like me Epikopo Waloie9ley i kaoaia o Sig. Pastorini, iaia i wehewehe ai no ka uauku 18 o ka mokuna 13 o Hoikeana. he Alii Mahomela ana ua Alii la. a e noho mana ana oia maluna o ke Aupuni 0 Tureke, a e lawe ana hoi oia i ka inoa o Maometis. oia hoi o Mahometa. Malia nae paha o Ierusalema k hi e hanauia ai ua Alii Mahometa nei, a iilooia i Moi no ke Aupuni o Tureke. mailoko mai hoi ia j o ka ohana o Dana, a pela paha e kulike ai meka mea au i hoike mai nei, aka, o ka mea maopoj>o loa. he ; pui no ko lakou kuee mawaena o 1 lakou iho no keia holoholona wanana a loane i hoike mai ai. Xo ka huaolelo Apoknka. Ke olelo mai nei oe o ka puana o Apokaka ma kaOlelo Heleue he “Apo- ' stae9.’’ A i ka hoonohonoho ana i na huahelu e piha ai ia iooa, ma ka Olelo Heiene, loua he 666. E kuu hoa, te ia o«, aole loa he Olelo Helene o “Apostaes“ no Apokaka, oia hoi Apostate ma ka Olelo Enelani. Ke olelo aku nei au ia oe ma kau oleio ponoi e like me keia. “U* ike au 1 ka huaoLlo Helene o Apokaka o Apo-states. * * ♦ 0 keia ka Olelo Helene pololei no Apokaka , aole i hoakamai ia. huna iho, a hoekui mai.” (Hawaii Holomua, Dek. 24, 1892). O keia uuaolelo Helene au i hoike mai nei—Apostaes —ua huna ia na hua s ine t, na hua e lawa ai ka huaolelo Helene pololei Apo-8tates. E nana oe ma ka Li6dell & Scott’s Greek —English Lexicon (17 Edition, Revised and Eularged, 1889). Nolaila, aole auanei o ka 666 ka huina e piha ai o Apo-atate9, e like me kau. e kuu makamaka, i hoike mai ai. aka, eia ka heluna pololei e piha ai ua huaoleio Heleue pololei la no “Apokaka:” A= 1 P= 80 0= 70 S=(sigma )=200 T= 3o0 A= 1 T= 300 E=(eta) 8 S=(8igma)=200 1160 0 keia ka pololei maoli. A ina no hoi e ae au i kau Olelo Heleue, oia o Apostaes, alaila, aole no o 666 ka huiua helu pololei. Penei e maopopo ai: A, 1; P, 8); 0, 70; S, 200;T, 300; A, 1; E (eu), 8; S, 200, Huina=860. Aka, he haohao nae ko’u me ka hoohuoi nui i kou hoike ana mai o “Apo8taes” ka Olelo iielene no ka inoa Apokaka, a mn ka hoopiha ana nae 1 na huahelu ma ka hoouohonoho huahelu He lene, o “Apostes” ka huaolelo i piha i ka heluna 666, ua haaieie oe i ka hua “A” mahope iho o ka huapaiapala T o iokoo ka huaolelo “Apostaes”au i hoike mai ai. Ue kuiana hemahema maoli keia. \ole anei pela? He haohao hou no hoi ko’u i kau kulana hoooohonoho huahelu //elene ma “Apoalea,” oia kem: A. wahi au. o kona helu he 2 oiai o ka j>ololei he 1, a ke hooiaioia mai nei ia e ka helu 1 ut A. o ka huao’elo Anti X rietos au i hoike mai ai, ua uololei ka helu o P, he 80; pela no ko O, he 70; aka, o S. be 6 kona helu, wahi au. Ma ke alakai o na Buke Ao Piliolelo (Graaraar) Helene a’n i kamaaina. o ka huapalapala (letter) o ka Olelu Uelene aona ka Leiuna he 6, oia o Z, oia hoi. o Zeta. Ma < keia aao auanei e kahuli ai ko Oleio Helene u Apoates” a lilo i I

u Apoxtea” i loaa ai ka heluoa 6 ma ko hua Z. oiai ina o S (sigm a) ma ia wahi, alaila,o300 ka helnua pololei, e like me k& hua S hope o ua hoaolelo ano e nei au, e kun hoa. Pololei no ka helu 8 no E, oia hoi o Eta: poWei o 200 no S (9igma).