Ke Aloha Aina, Volume XXXIV, Number 6, 15 February 1919 — Na Like Ole o Na Huaolelo "Ke Ao Nei" Ame "Ka Honua Nei." [ARTICLE]

Na Like Ole o Na Huaolelo "Ke Ao Nei" Ame "Ka Honua Nei."

iie oiaio, he mea maikai no" ma w u aoao, ka lawe ana mai i ua houiu kitpvuo no ka'u pokaku pae- \^: 1 .¥ kf*«%j_kukniu sd .o Mxm . C«i_o kc kumaiia hoi a lelwvajj i feu Ekalcsia u lehoya 4mu ka kelc, a mauuu o Miuai i hai i tt *© nei. >e kahua i.hookutuu ia mai ai "'» «■ Jiku mu ka uihaua a kukou i ike ae uei he Ekaleaia, a w Atl kiuitt Jiui koi ft ieau K&xmo i hai ak u ai ia Pefciro, a me kona maij' koa hamnana e ae, a kakou e ka-

Jmailio nei.

A o\k© kah.ua kahi i nee zuai ai oia mea he ekalesia mai laila mai, a i o Peteru tua i hai ia ma Jtfataio 1.0 ae uei, a A j oft ]mi ± a^j|wau ia i d kakou nei e kaao ia nei. . A o ke kahua hoi i ku ai ia like okv.a e-ala nei na ao* ana, nolTa" ,iike ole o ua pohaku ala, i aui ma- ' «raho ae oka makemake, a ao a lfihova a ka mea kukulu .ekalesia, a tmria oihana ae net hoike. Ei* nae, oka oihan* hoike, he hoike ia no ke ku ana oka Ekalesia, oia hoi, ua nee a e hele ana ma ka ka waonaheie o Sinai. JSolaila, ua nele kakou i ka ike no ka pohaku. Oiai eia mai i kahi oka hookumu ■ ana, e ioaa ai ia kakou ka ike no ka pohaku, i kulike me ka nee ana o ka kana ana kamana kukulu hale a kakou i maa. Pela kakou e hoomaka nei, ma keia mahele mua. penei kakou e lawe mai ai a hookukttj ma o na me£ ala no a kakou i ike, a kamaaina ai me ko kakou-'mau maka ponoi: E mai kakou i ka loiha paa o na kamaha kukulu hale. O ke kahua kahi e ku iho ai- ka lakou hana mua, kii i na "pgkaku" e paepae ae ai i na pou; a i oje, kua paha e kau iho a?; (oia ua makoiuake ala e like ole nei,kakou o" ka pohaku) i paa a nee ole ke kahua. Ke makaukau, a paa pono ia la; 6" ka nee no ia.' A ina pela, e pono no kakou e nana mai ike ano oka lehova ponoi no, hoonee ana i kaua kukulu hale ana (a o Ekalesia hoi) a kakvu i ike a'e nei ma oihana. L*. . A o ke kahua hoi oka hookumu ia ana oia niea he ekalesia mai laila mai, a i o kakou nei. Pela pu kakou e ike mai ai ike ano oka lehova ponoi no, "pohaku," e paepae ae ai, a ku iho ka hale (ekalesia) e' hiolo a palahe ole ai i ka onou ana makani hele uluulu oka ino huhu. A o ua pohaku ak no; oia no ka pohaku ana (lehoraJ ponoi no, i hoike aku ai ia Petero; a kakou, e kuaweli mau nei. - A oka pokakti"" nohoi a'u v uoke mau i ka hoike t o ka pohaku oka "manaoio." Penei kakou e makaikai rnai ai; ua ike a'e nei kakou ma ka hoike a ka pauku 88, oka mokuna ehiku, o oihana. 0 ka nee ana oka lahui oka W raela malalo o Mose ma ke kauoha a lehova, ma ka mauua, a waonai»le 4> Sinai he ekalesia ia. (Ask i pau.)