Ke Alakai o Hawaii, Volume VIII, Number 63, 1 August 1935 — NEMA O ITALIA I KA PAPAHANA MALUHIA HOOLEIA MAI KA MANAO O NA ELELE O FARANI ME BERETANIA UA PANIIA NA IPUKA MA KA HAIOLELO A KA EMEPERA [ARTICLE]

NEMA O ITALIA I KA PAPAHANA MALUHIA

HOOLEIA MAI KA MANAO O NA ELELE O FARANI ME BERETANIA

UA PANIIA NA IPUKA MA KA HAIOLELO A KA EMEPERA

ROMA. lulai 21.—Ua hoao aku.la na Emebasadoa o Beritania Sir Eric Drummond ame Count de Chambrun, ko Farani Emebassdoa, i keia po, e halawai pu me Benito Muaolini, ko ītalia alakai kiekie, no ke kuka hope ana [maluna o ka ninau kue hooilikaua a ītalia i ke aupuni o Abesinia, ma o ka ike ia ana i ka hookokoke loa ana mai o na hora e hoolei puupuu i'o ai keia mau aupuni, aka, ua pane ia mai laua —-na ka haiolelo hope a ka Emepera Selassie o Abesinia i paniku ae i na ipuka apau o ka noho hoaloha ame ka maluhia ana o ea aupuni o Europa. Ua malamaia keia mau kukai olelo ana a na poo aupuni o Beritania ame Farani me he la he ano ; oie wale ala no. Me he la ua p&ni ae o Benito Musolini i kona mau pepeiao ) ka hoolohe ana mai ii na mea e kamaiiio ia ana.e! nu o. hoa.* mai J ana e olelo iaia e hoopau ae oia i Kona mau manao hooilikaua me kc aupuni o Abe-j •iuia ka hope loa o ka n.o-| hoalii o ke aupuni o Aferika, | ni<; kona kuokoa iho, ame koj Italia noho rula ana aku. ' Oiai keia mau emebasadoa e hoao aku ana e loaa ' kekahi kuka'i kamailio pu ana, aia hoi, kauoha aku la o Benito Musolini i ka mokuahi "Arabia," e holo aku

no Aferika me ka lawe pu ana aku i ka pualikaua Itaiia, ame 580 miula; a ua hoike pu mai hoi ia i na »adoa o. ka huina dala a ke aupuni o Italia i hookaawale ae ai np na hoolilo o ke kaua me ke aupuni Abesinia, he $107,500,000 dala a hiki mai i ka la 30 o lune, He eha mau kumu anonui a na emebasadoa i waiho aku anhnua o Mussolini, e hoike ana penek? 1. E kaupalena ana i ko Abesinia mau pualikaua ma na paiena waho o Abesinia. 2. $ hoemi mai ana i ke kuieana o Abesinia ē komo mai ai iioko Italia. 8. E hoomoe ana o ItaHa i a4ahao maluna o Abesini4, oia hoi, maluna o na aina o Eritrea a hiki aku malun» 0 na aina o SomāHlan& It4-| ĪO. i 4. E hookohu o ītalia i kanaka ma ke ano loio, a hoouna aku i ke aupuni o Afoesinia,.elike la me ke kanaka loio i hookohuia ai e ke aupuni o Beritania a hoouna ia aku ai no Aigupita; aka, ua loaa ole na hooloheia ana mai; a ua olelo o Musoliili mahope mai, ua kaulike loa ia me na olelo a ka nupepa 1 "Glornale d* ītalia," He hoo-kahi-wale no ! hoomaopopo ia manawaena o lialia ame Abesinia, Aolo i hoamanaia ka aha-uwao e komo mai e hooponopono i keia hoomakaukau hooiKkau*,