Ke Alakai o Hawaii, Volume VIII, Number 42, 27 February 1936 — KA MOOLELO O KA WAHINE I WAEIA I KAULA NO KA HOOMANA POAONO NUI NA A'O I HAAWIIA MAI IAIA MA NA HIHI'O NA AKAKU AME NA MOEUHANE A KO IA MAU MEA APAU HE MOOLELO OIAIO E IKEIA AI KA NOHO PU MAI O KA UHANE O KE AKUA ME KA MEA HOOPONO KE OLA AME KONA MAU A'O ANA KAKAUIA E ELLEN G. WHITE O KA HOOMANA O NA LA EHIKU. UNUHIIA E GEO. K. KAIA. [ARTICLE]

KA MOOLELO O KA WAHINE I WAEIA I KAULA NO KA HOOMANA POAONO

NUI NA A'O I HAAWIIA MAI IAIA MA NA HIHI'O NA AKAKU AME NA MOEUHANE A KO IA MAU MEA APAU

HE MOOLELO OIAIO E IKEIA AI KA NOHO PU MAI O KA UHANE O KE AKUA ME KA MEA HOOPONO

KE OLA AME KONA MAU A'O ANA

KAKAUIA E ELLEN G. WHITE O KA HOOMANA O NA LA EHIKU. UNUHIIA E GEO. K. KAIA.

-V „ <£.• .. Alaila, komo hou aku la makou maluna o kekahi kahua aina palahalaha hou i hoopiha ia e na holoholona like ole, ka liona, ka hipa, ka leopadi a ame ka iHo-hae, a e noho ana lakou iloko oke kuikahi like. Ke hele nei makou mawaena o lakou, alaila, hoomaka mai la lakou e hahai mahopē o makou.' 'Ā ia makōu e hōomaui ka hele ana, a hiki mai la makou ma kekahi ululaau, aole elike me na ululaau o ka honua nei ka pouliuli, he malamalama ma kona mau aoao apau, a o ka lala e na kumūlaau, me he la, e ani peahi mai ana ia ia makou, a e hooho mau ana ko i^kou-mau leo: "E noho no makou maloko'o ka uluI laau nei, a e hiamoe iho iloko o kona poli." ~ j Ke hoomau nei no ka makou hele ana nb nrria, a hala i aku la ka ululaau mahope o makou, a ke potefei loa nei 'ka makou hele ana no Mauna Zit>na. Ia makāu e hele ,nei, halawai pu aku Ia me makou kekahi puulu" , okoa aku, a e nana pu ana lakou i ka nani o keia popo aku la au maluna o ko lakou mau aahu'kekahi mau hoailona ulaula; o ko lakou mau leialii malunaiō'ieo lakou mau poo he nani ame ka hulali, a o ka hapantri ō ko lakou rmau aahu he a'ia'i ia elike ala me ko ka hau keokeo. I ko makou hui pu ana aku me lakou, ninah ālen la au ia !īesu owai la keia poe?" Pane mai la P "He poe keia i pepehi ia no'u." Aia pu me lakou, hei TiĒslnslehu wale o na keiki liilii, a ua like no hoi a like ko !akOtr*mau aahu oka poe o keia puulu. - - " KE ANO OKA HEĪAU HEMOLĒpE " " 1 Ke ku pololei mai. nei o Mauna Ziona- mamua o ma- : kou, a e kupono ana maluna o keia Mauna w ltW3feiau Hei molele, a e ku pohai mai ana ma na aoao o' £ioria ihe ehiku mau mauna e ae, a aia maluna o Tal|o%.g'' popohe mai ana ka ulu ana a nā pua Rose ame aku i.la au i na keiki liilii me ua poe la e olii hoo(maka aku la e lele no luna o ka piko o lakou mau eheu liilii e upo*ipo*i ana ma īlf ; poohiwi, , * ' Aia he lehulehu wale o na ano leumuīaāu mlpn4aoko 0 ka Heiau, a he nani hoi i ka māfea ke Ā' ia makpu e makaukau ana e komo āku maloko o.keWlieiau, aia hoi, lohe ae la makou i leo' o īesu ika ]>ahW anā f ae: "No ka poe wale no he 144,00 ke komo aku o k'eia wahi," A nolaila, hooho pu ae la no hoi makōu leluia!" ' ehiku ka nui o na pou e koo ae ana kefa Heiau, he mau pou gula wale no apau, i hui |a me' ! ha 'pohaku momi. ona mea oi ae oka nani a koVmp^fa&ka 1 ike ponoi ai, e'hiki ia'u ke hoakaka poiio āll ano o ua mau.mea la a'u i ike ai, no ka mea, he 'līia ole na mea a*u e ike neī. īke aku la au i ke>alB'pakaukau alohilohi nani a malunā o ua pakaukaj"n'ani la ua kakauia ka inoa o na hoahanau he 144,0(50, i"ua kakaliia me na hua palapala gula. Mahope īho o ko makou ike ana i keia like ole, puka hou aku la makou no waho, a haalēf<Tmai la hoi o īesu ia. makou, a hele aku la Oia no ke kffpiākau.hale, a lohe hou aku la makou i Kona leo i ka liane ana mai: "Ilele mai e Ko'u poe Kanaka, ua puka mai la oe mailoko'mai o; na ehaeha he nui, no ka hanfto'u makemake ma ka honua; komo mai eai pil W A s « ma Ko'u papaaina; Na'u ponoi 'no auanei e aukau aku nou." *

TJ3a hooho "Haleluia" mau aku makou komo aku la makou no loko o ke kulanakauhali^'* Ike pu aku la au he pakaukau da!a he mau mile, a k« nana nei ko makou maka i ka To§J>'flte ka laula oua pakaukiau la. Ike pu aku 1a au ika gSj b ke" kumulaau o ke ola mau loa, na huaai Piku ame ka - Noi aku la au ia le u ina he hiki ia'u ke ai o keia mau huaai? Pane mai la Oia ia'u: "Aofe Qsia manawa, nq ka mea f olea poe eai ana i keia mau 16uf| ; f1 kefa manawa* e pau ana ko lakou hoi hou ana akii m> 6 1ta honua; aka, eia aku nae no keia nma aku, i kou %IkYfioli ana mai e hiki ai ia oe ke ai i ua mau huaai 1a a ke inniloi 1 "ka wai-aniani e puapua'i mai la, E hoi hou aku no oe no. ka honua, a e hoike aku i.ko ka honua a* mau mea apau i hoike iho nei ia oe," A ia \ra tiōl*6ll ]ifo ae ai au iloko o ka lima o kekahi mau anela, a pliwM ia ka'u hoomaopopo ana. . KA MAI.AMALAMA MA KAHI HOANO Mahope iho o ka h&ule.ana o na manaola.na v Oja Poe Hoano o na La Hope nei i ka makahiki 1844, loihi loa mahope mai o keia ka mau ana o keii s ftiiii aoonoo anoninoni ona poe o keia manaoio, 0 W»a«ui o lakou ua haalele mal !a i ko lakou manaoio muaīpike me ia i wanana mua ia ai, a he kakaikahi wa!e no tiS po~e ma ia hope mai e hoike ana i ka oinio o na wanana $Mia mau hoike elike me ia i hoike ia maloko o ka Bait>sla na hoike kamahao mau ana mai 110 hoi a ka l T Hemolele, O kekahi o keia poo oia no o Mrs. \Vhits« Wftbine keia i hilinai ponoi iho maluna o kona ike ame\feiia tnakaukau i ka huli ana i na mea oiaio l<»a maloko {rE& Hemolele, ame na hoakaka hoailona i haawi lUai ka Haku mai, alaila, hoomaka iho )a oia e jkana hoike maloko o kekahi buke, a e hoike ana "He loa o ko makou poe ponot popo ole i ka'oiaio o ko makou kahua I kukūlu 6 ka poe no lakou na inoa a"u e hoike nei nulalo ka*u kane Hoahanau Joseph Bates. ka SfakUa g 0 ahanau ame kekahi poe e ae, la poe i pau i ko lakou manawa iho i ka huti ana ffka giaio ffl2h'ope ilio o ka hooko oie ia an« o na mea i wai4na !a n<r( Hiiki ana mai oke KHki a ka Hakn ame kn hSb£>au ia aS oka nu» aei i k» makabiki 1844, ] . . .(Aotaiw«.i ... ;,±. _ - i! ■