Ke Au Okoa, Volume V, Number 42, 3 February 1870 — NO FERIDUNA, KA MEA I KAPAIA KA PUUWAI LIONA. HE KAAO MOOLELO NO PERESIA KAHIKO. Mai ka Weekly Novellelte o Bosetona mai. [ARTICLE]

NO FERIDUNA, KA MEA I KAPAIA KA PUUWAI LIONA. HE KAAO MOOLELO NO PERESIA KAHIKO.

Mai ka Weekly Novellelte o Bosetona mai.

' MOKUNA XIII. " Nolaila, i ko'u ike aku, ke kamailiō lanakila nei oe." " Pela e Jiiki ai ia'n ke hoomaopopu. He makemake nni au e ike; ina he hiki ia o<2 ke hai mai uo ua kaikamahine nei 1" Pehea, ina wau e hai aku ana ia oe, eia ci« i keia nianāwa maloko o kuu hale ali» i " " Alaila, e miinnoio no nu i kau." " Eia io no oia maanei." " Ua ike nu iu." " lia I " wahi a ka Moi. " Ko hoo-pn-pa mai uei ka oe me. 1 " " E pono au o lohe pouo i ka oiaio mai kou muu lehelehe ponoi mni. Aka, hoaha la kou inanao no keia kuili ann inni ? A hoaha hoi kuu e haua ni me ko kaikaniahiuo ?" " Nonn, ho wnhine na'u." " Aka, ua nloha o uae oia, i kekuhi mea e ae, a ua loua pu uo lioi me kona alohaia mni. Aole he pouo nou ke hoopaa ia iu, o lilo i hoa kaann pu no kou keena ?" Knliea ae la ka Moi me ka leo nui, a pnia ae lfi kona maka i ka nlnula uo ka linhu " K nuna iho oe 1 He elemakule oe, ua hoo. lohe aku nae au i kau kamniho ann, aka, aole au e hoolohe hon aku. E hele aku oo me . ka maluhiu, o aueune aunnei e hooili aku na huopai ana i kuiuuliuai no kau mau olelo o keia ano. E puka aku iwaho, wahi a'u ! " " E hooinanawnnui 110 kekahi miiuawa, e ka Moi. Aole au i hele mai nei e hoopaapaa olelo me oe, a i oJe ia, o kukai olelo. Ua liele uiai uei au o hai e aku ia oe ; a e hmk«muopopo hoi me ka oiuio, he oi aku ka mai-k.-ii~o kou hawelo ana i kou kino me ka eko lole, u me ke kanu ana i kou puo ih>ko o ka lepo a iuej;a lehu, mnmua ae o kon hooko aDft i kou munao maluna a ke kaiknmnhiue a mai<uu e olelo akn nei. Ina uae oia io oia maanei i keia uianawa." " Eia io iio oia maauei, a maanei no hoi oia e nuho mau ai." Pane koke nku la o Kobada, ■ " Ke ike uei an eia no oia maanei, a e uoho wale iho ana no keknhi mnuawa pokole wale no; uo ka iuea, ua loohia ia aku la oin i ka mai, no konn luwe luiluliulu ia apa mai i ka' po uei. E hoolohe mai ia'n, e ka Moi o-Peresia nei I E aho kou kukuli aua iho ilalo, e hookuu malie aku i kou haqu, mamua o ka bwoko aua i na hana a kou mau manao i kuko ai - r no ka mea, i ka ninuawa no e ikeia ai, ua hoohaumia aku kou mau kuko ino i ka maemae a me ka n&ni o Zila, oia no aunnei ka im.nawu e i-eia ai ka naueue ana o keio aupuoi a hiki i kona piko ponoi ! Ke lohe mai Jiei auei oe ?" I kinohi, aole e hiki i ka Moi ke pane, no ka mea, ua hookahaha lon ia mai la kona manao, Aole uae oia i huhn mai, aole no hoi oia \ hoopi-o-o ia. Ua hooknpilikii in nae ua au aua ae o kona uoonoo euaikai ana a me kona mau manao, a mawaeua oia niau mea elua, ua hooalii ae ko kahaha oui iloko ona. Aka, aole i liuliu, h«i hou mai la kona mau maūao alii iloko ona, e kokua i kona naau i hoopalupalu waleia, ia wa no i kaheakoke ae ai oia i na kauwa ana, me ka paipai koke ae i kona mau liuia. Iloko o kekalii mau minute pokole mahope ibo, komo mai la eono mou kauwa|eunuha. Ma kahi e kokoke ana ia Kobada ke kilokilo, ko lakou wahi i hele mai ai, a ia lakou i knlou iho ai uo ka hiki ana mt;ī i ke alo o ka Moi, o ko Kobada huli ae la no ia a peahi ikaika ae la i kekahi lima ona, me ka i ana : " Aola oukou i makemakeia no keia manawa. E hoi oukou, me ka malama pouo i ko oukon mnkaukau | iho !"

Ia manawa i huli koke ae ai na kauwa e puka aku iwaho o ke keena ; a mamua aeJioi 0 ko ka Moi manawa kupono e kahea hou aku ai ia lakou, ua halae aku 1a lakou. - Pane hou aku la ka elemakule, kupanaha, " Aoo, e hooluhe mai ia'u e Sohuruba. I hele kino mai uei au i keia munawa e hookauwa iki aku uuu, aole hoi au e hai apuhi aku ana, a aole uo na pomaikai ou iho ka'u mea e kamailio aku ai ; aka, no ke kuikauiahiue opiopio Zila, • ka?u mea e kamuilio aku ai; mai noho oe a hoopoino aku ia ia, aole hoi e hoolilo ia ia i wahine nau. I keia wa, ua loohia ia oia e ka mai, aole he pouo ke. lawe ia oia, aka hoi, mai hoopoiuo oe x kona malahia." la wa no i kahea leo nui ae ai ka Moi, me ke'kuemi hope aua, & nnuhi ae la no hoi i kaua pahikaua.. ." Ma ka inoa o ke Akua naua au i hana e make no oe i keia manawa no keia m»u huaolelo a\ Aolo lou mai mua luai ī olelo hoiuo īa mai n ka Moi e kekahi ; kauwa ho hmahma e hke me keia I" Pauo mahe aku la ke kanaka kilokilo, " Owau nei kai olelo hoino iu mai e ua kau- ! w» i hoolimalima ia ! " A ia manawa no hoi 1 wehe ae ai oia ia mua o kona lole komo, a I unuhi ae la i kahi oi o kekahi -pahikaua nui saula, me ka hooman no i ke kamailio aoa. i il*® a Q h» mai kaikamahiue opiopio e like me ke'a ina aole au e hele mai i , keia la aka ua n aikai no uae knu hiki ana mai A oho ke nonoi hou aku nei au ia loeme km paumuko—e hookuu mai anei oe ia | Zila ke oluolu ae kona mai 1"

. " Aolo ! " mo ka leo hawuu.'wauu kuhoho, ho kalaea nae a uie Ua hooauo e ia ao koua uiau liiohionu maka e ua wai hooluu koko o ka huhu, a tne he inea la, ua uuholo ino &e na au lioko o kona mau lima, a hlki ika paakuku ana. "Ma ka raanaoio o kuu mau makua, e okioki liilii ana wau ia on iloko o na apana iriha, a e kauli* maluna o ua vrahi o;oi o na towu!a ma na kihi eha o kuu kulauakauhule uei, kekahi mau npaua o kou kino kipi I " Neenee loa aku la o Kobttda a (iokoke i ka Mol, me ka huka kuoo aku ine ka nialio i na imaka o ua Moi la, a ino ka leo liaahaa, oioakaka lea, i kamaiiio aku ui oia ; a nie he inea la nae, o kehv a ine keia huaololo pukahi «na 1" olelo uku ui, ua hooiliia e ku iiiiina kaiuailio i oi aku uiumuu o ku uiea hiki i ke kauaka, i ku i aiiu : " E Soharaba, tm aneane na ka'naka o ko'i a\ipiuiii ii«i, e puuna ae i ko lakou leo kue iu oe ; no ka niou, aolo wale 110 i ikoiu kou mau hewa, uka, ua hooinaopopo loa ia, a ua hoomanawanui loihi ia hoi. Ua laulaha aku ma na wahi a pau o Pei'euopuli nei, ua louo o kau haua i koia kaikamahiiiL'. Ho oiaio, ho Moi oe, a ho mana hoi kou e hiki ai ke hoomulu,

uka, e uana pouo 00, a o hooinaopopo i na Moi hana iuo,a me ka na kauuku haua aua uku ia lakou i kokahi niunawu. 13 lilo nna oe i kuuuku poiuo, iua aolo oe o huli ue mui keia muu paukiki aua oii ; a o liko hoi ine kou hoopaa io una nku i kou m.inumanu lima 0 hoohaumia ia Zilu, ae koi ikuiku me ka limu uui i oi ae mainua o kona ue "huuoli aua mo ku lealea, pela no auuiiei e hahai io mai ai ka uiake mahopo ou. Ua heluholu aku uu 1 ua hoku, a uu like lakou i keia munawa ine ka muluinuluiuu i ke awakea ; nuiia huhu uiui la lakou uialuua ou." " Ha I " wahi a ku leo ano puiwa o ka Moi, a puliki ae la i koua- inuu liiua iu ia i lohe ai i nu huaolelo hope ; " o Kobada oe oa, o ke kanaka kilokilo o Arabiu 1 " " Ae," —e ke 'Lii 1 " U oo ka ia o ke kipi nui nana o hoeueu nei knu luhui. Pelu iho la uuei oe e uo mai ai iu'u i ko lukou kue mui iu'u, oiui, o oo pouoi uo ka mea uunu o paipai uei ia lukou e huuu pela." " Ko olelo ia nei auei owau ke poo o ko kipi ?'' Pela i ninau aku ui o Kubuda, uie Ua ueenoe loa hou uku u kokoke i ku Moi, mo ku huka wiwo oie ponui uku i koua uian maku. 13 uueauo hou ae unu ka Mui e paipai i koua mau limu, u lu wa no i ike pono loa mui ai oia i ua hiohiona o ko ke kunuka kilokilo mau muku uno poui uhiulnu, uule i kīina mui kouu houhuoi iiui uua. Kulou ujuu uiui la no hoi oia e hakilo pouo uiui ī uu liioliiouu o Ue kunuku kilukilo, u muUope, īho kuemi hope hou aku la. Aia wa koku nu Uoi 1 lioelluehu ia uiui ai kuua uiauuw iloko oUu, a hoiiuiu īho' la ua ao poluluUi o ke Kuuumhu uiuluuu o liona iuiw ku onoln, papui ae la uo hui ua Mui uei i uu kueuiaiiu uua, uie lie uiea la, ua elia welema Koke_j» uia,_ uie Ue eha aua lu i nu kui o kouu muu luuuikeUulu iloko oua. " i3 Souurabu, e nuuu puuo lou uiai ia'll uiu k£ akahele. 13 UuoKaukuu uKea i kou uaau kuuuoUi ma ke kilo pouO uua mai i Ko'u uiuu inuiiu, a e ike hoi ī.ka mea i loua ia oe malaiia. Aole auei kekuhi inea īloko oua uoku'{ " " a-uiu 1 " pelu i puuuu Uawanuwuuu malie ae ai ka Mui, lue ke ano ku-hoiio ; a iu mauuwa pu uo hoi 1 luUu mai ai e hoopa i ka io o ko Kobada liiuu, ī meu e maopopo ai īu iu koua «uo kiuo kauuka a me ka ole. '' Aoio oe e a-a auu ehele mai la uei, iua uolo kou auo . Aka, uole uae peia. OKe kahi o kuu uiuu huuu ukamui daiaiouio keia au e liaua mui uei iu'u." ■' Pelu puhu, e Sohuruba. Aku, e hoolohe mai uo. Uu ike no oe, o keia kuikuuiainue opiopio au i iawe uluulu mui ai ī kou hule alii uei, ua aloha la oia e kekulii mea ae, uole Aulp ku Moi i ekeeuu mai. Haka pono wule mai uo īa lua maka o ku elem.ikule. Alaila Uoouiuu hou afcu lu o li.ubudu i ko kuuiaiho aua. " Ua īke no oe, ua alohaia kela e Feriduua. Ake pakaUu waie uēi oe īka uiea opio ioi aku mumua o na meu ola e ae. i3 ka Mol ; uu ike uo oe ī JTe kāuaka upiu nouu ku Puuwai Lioua—ua moeuUuue auei oe, owai ua opio la ? " " Ae I —ke ike nei au I " wahi a Soharaba. Alaila, uu heluhelu uku la oe i ka muolelo iluko o kouu oiau heleheleua maka. 'Uu ike aku la uo &oi oe i ka ouohi eleele ooi iloko o kouu mau maku, u me"ke kueuiaka nanoliauo khohauu o koua makuakaue. Ke hoooiaopopu uei auei oe i ka mea i uiake ai o kona uiakuakuue ? " Oaka iuo ae la ko ka Moi waha ia ia i puana ae ai : " Na ua poe powa o ka waoukua i pepehi ia ia 1" Hawauawaua malie aku la o Kob§da, " Aole ua lakou." Paue hou mai Ia ka Moi, me ke ano akuu iho oka ieo. "Na iukou no." Olelo aku la ke kuuāka kilokilo me ka malie akuhele. " E Soharaba, ika manawa i make ai o Kei Kosoi*ou, ko kakou Moi aloha maloko o keia hule alii, mauao iho la oee lilo i Moi ma kona wahi, a oiai e waiho aua ke kiuo uiake o ka Moi maauei imua u na'maka o koua iuhui, ua lohe oe, aia ke hoi mai lu o Gusatupa e haawi iho i kona mau huawiua aloha hope i ke kiuo ko-ou o koua Moi aiohu. .Ua hopohopo uo noi oe no Gusutapa, uo ka mea,"ua ike oe i ko ua kauaka aloha ia ia mamuu ou. Nolaila, ua hoouua akn oe i kēkahi poe kuuwa au e pepehi ia ia maiuuu o koua hiki ana mai i ke kulunakauhale uei. ( Aole i pau.)