Ke Au Okoa, Volume V, Number 44, 17 February 1870 — Pane a Akeike ia Auberete. NO PETERO, HE POO ANEI? [ARTICLE]

Pane a Akeike ia Auberete.

NO PETERO, HE POO ANEI?

Ke ano niio oia olelo a Auberete, eia, e ake aua ia e hoole aole niana o ka euanolio, aole mana o ka uliane o e hoopio i ka hewa malo"ko o ka naau, lima nanao, aole aupuni o ke Akua maloko o ka nuaii e ln-opio-uiiiw-na kuko . liewa. Aolo. o.ia. i •hai maoli !n;u.j,k,i->R-a hiauao pelu, no kn moo, ua ikoia inaī inna mai koiia akumai i ka huuu i kona mauao, o ikeia koua ōlohelohe hilahila, ua puka uiaino uae ma kaus olelo ana peiK i : " Aolo i ole ūo lesu imi ana i kumukanawai i niea lioopouopouo i kona aupunt mA. ka honna uei—-oiai oia wale no ka mea e kuikuhi ai." E.nan» pono i keia mau hua hope, "oi{ii oiu wule no," hoi, ftole moa e ao, o ke poo kanuku ka iheu e kuikahi ai." Ole loa ka Uhano Heinolele, aole !:e maua iki o Kristo maloko o ka naau o ke k.uiaka o hoopio ai i im kuko iuo, na kuo, ua huunaele. .Vo'o niauu o ko koa, oole inuna o ke koko o Kristo, e hooulu ai i ko aloha ilōko o ka naau o kiinului, e hoopio ai i na kuo iwaena o na 'iuhui, i uioa e kuikahi a e inaluhiu ai ka houua ! 0 ke poo ike aiakaia wulo no ku maiia 0 maUihia ai. Pola ua kuhiinapulo neV i hoouliaia inai," wuhi ana. I hoounaia inai e aha ? E'hailiilii i ka Uhane Hoano, e hoole 1 kona uiana hoomalu. E kupa i ke aupmi; o ke Akua a lesn i olelo ai, ".44ia iloko o oukuu," lio ku ole i ka uoonoo, he ku ka I i ka noonoo 010, he ku i ka hupo, inawnho ia o ke "kiiiupui o ka noonoo," aia ka ! iloko o ke kihapai oka naaupo. Auhea ku hailiilii aku a koe ? 0 ke kuhuuapule i hoounaia uiai e lioolo ia Kristo, aole ona maiia hoopio i ka howa ma k» nuan e pau ui na lnuinuele o ke puo kanuka wule uo ka uieu e p 'iio'ai, na wui la iu kahuna i hoouua uiai ? Na Kristo unoi ? Na ka poe uoonoo e koiio mai.

Eiu boi kekabi, he oiuio auoi ma ua aupuui o ko (io lu'i, o ko " poo ike muknia,'' ku moa e kuikuhi ai, a pau pouo ua Lniunuele ? Ua liui nu ia ia maimin, aole aupuni, aole lahui hookahi uiu ka houua »ei, luai ka wa io Adainu a hiki i koiu \vn, i hiki ke hoomalu pono ia e kouu poo ike umkaia, uolo hoi ia pano mai. No ke aha la keia mumule o Au l}ort'tc ? No kona ike k'« tio. ko poo kanaku ka uiea e kuiknhi iinnu ai. lle aieu ike ole iu nia ka honna noi '>> kuiKnhi aiuv : ke poo kailaka, a Anbi iete e knenu uei. A he ku i ka iiouuoo ka ! ke ano uicltī ke nupuni okalaui ! Wahi ana, " Aole ho aupuni, a ahuluii, a anaina, i imi ole i kahi e kuikahi ai ma ia ano." A heuha ka hope ? Eia, aoie aupuni, a ahahui, a annina, i loaa ka maluhia ina ia suo. A nolaila, ua ku mooli i ka noonoo aole. e imi o lesu e hoomalu i koua aupuui ma ia uno. lke na mea a.pau, he makani wale uo ke kaima uoouoo oAuberete. Ua hoike mua wuu i ke kumn e hiki ole ai i ua poo kanaka ke hoomaln i ua lahui e pau ui ka hnunaele. Oia hoi keia, o ke kumu o na hannaele u pau loa o ka hooua, oia kekuko iuo maloko o ka naan o kauuka. A oiui e mau ana ke kuko liewu, aolo c ole na haunaele, a o ba mea uuna e honpio i ke kuko, oia wale no ka niea naira e hoomalu pono i na laliui. Auwailaia ? 0 na p»o kanaku tiuei, o ka Uhuue o Kristu paha 1 Ike koke ia ka haule o ko Anberete noonoo. Ma ka noonoo inaoli, aknku lea, unle lie mea ike makaia, aka, he linia ike muka ole ia ka mea nana e nanao ae iloko o ka puuwui o kauaka, e unuhi ai i ke kumn o na ino, e maluhia ai n» ohaua a pan o ka honna. Oia ua aupniii la a lesu i olelo ai, •' Aia ilokoo oukou." 0 ka Auberete olelo ua kapa au i ke kanaka he holoholona, ua ike na mea a pau i liehihelu, a ua iko no o Auberete i ktt uinio 010 o kana olelo. Ua ike kuk,ou a pau i kuu kupa ana i ko Auberete hnikau lapuwale ana i ke aupnni o ke Akua me imi aupuui o ke ao nei, na like me ka huiUau lapuwale i ke kanuka me ūa holoholouu. A ua hai au, o ua niim hnikan la a eliui, he ano logiba ole, be petitio principii. A no koua ike i ka oia. :r > muoli o ia, a no ka hiki ole in ia ko puue hoomohula mai, ua kuhi paha ia o hiki io ia j ke hoonalo i ka hemahema o kona uoouoo, ma k:» imi ana e hooili inaluna o'a i ua hewa huikau la ona.! He hoomaunauna pepa ke pane aku no ia. Ua ike iho la kakou i ke ano o ke g»ratia i lianwiia i ua poe nei e kapa ana ia lakou iho he poe kahunapule. 'Pela no kona noke lapuwale mai nei no Gaberiela, me he mea la ua olelo au, ue kauaka ia. Ua ike no oia, a ua ike hoi na mea a pou-i heluheiu, aole a'u wahi oleloiki pola. Ua hoik-e pololei au, a ke hai hou aku uei au, 0 ko Aubevete hoohnikau i ke aupuni o ke Akua me na aupuni o ke ao uei, ua like no me ka huikaū ia Gaberiela me ke kunaka, he ano lcgika ole. Oiu hana hoohuikau i na mea i koawale, aole na Akeike.ia, na Auberete no. Uu lawa keia pane ana, a ina e makemake o Auberete e waha kole niai, a koluma a koluma, heaha la ka hewa. lua e makemake o Auberete e hoapouo ia ia iho iinua o ka poe uoonoo, eia wale no ko-" iiu alanui e hiki ai—-e hoike moi oia i na kumu e maopopo ai, o ke aupuni o be Akua, o kekahi ia o na aupuni o ko ao nei Oia ku ukuna i haawiia naaa e amo, nole ono hnpai iki. Ua kueua ikuika ia e hiki no ia ia'ke hupui, i kuu koi pinepine ana ia ia e hupai, aole ona houo iki, pee wale no mao niaauei, e kole ai. Ua akaka loa no, aole e hiki ia ia ke hapai. He nkana koikoi, loa. Ko makemake nei oia o ae wale'akn kakou mo koua j hooiuio ole he uno hookahi ko aupuni o ka ilani ino na unpuni o keia uo. Aolo nao he 1 biki. I ko makou iko, o ka pelilio pnnoipii,

aole ia he log'ika. E Liooiaio tnua ia, alaila, o neia aku. A i hiki ole ia iu ko hooiaio, he pono ko kapa ako ia ia be huikau, e liko uie ka hnikau i ua auela u>e kanaka, a i uu k«:iaka paha me na holoholona a me na uiunu. , Ua ike pouo ia kona ano pee wale, $ple muwaho o ko alanui, ina ka uinau ana i lu.kuliuaiimua o ke Komito o hooholoia ai. Ko noi nei oia i ko Komito e hooholo i keia niua.u : " Uu ku auo' i ka uuuuao ke luaa maua ahahui i poo ike inukaia e like mo ko na ohaliwi, uo aupuni, na auaiua. o» koho nei i Pavesideua, Lunn Hoomulu, &c. Me h.e mēa la oia ka uiuau e hoopuapuaiu nei 1 Akahi •t>tvkou a lolie he hoopaapaaia no ke kuopono a kupouo ole pahu, ke koho nu uhahui o Keia ao i luna hoomalu no lakou I Nuwai la i hoole ? luu e luakoinake lakou e koho, pono no, a ina e mukemake 0)0 0 kolio, pouo hoi. Pela na uupnui o ke ao uei ; oiai 0 uiakenmko 010 una 01.teruela e kohuia o lehovu i alii, kupono 110 ke bau\vi mai 0 lehovU ia Siiulo, I)u\*ida, Soloi>ioua mu, i IUBU ulii 110 lakou. Oiai e koho ole nei ka lehulehu o kanuka o kela ainu keia aiuu ia Ki'isto e uoho alii ai iloko o ko lukou nuau e hoopio ui i ua kuko na pono kona hauvi una ia lukou i muu alii kanuka 0 K'la ano ano, muu alii heioaheinu, liooauh,uu, liookumuah», hiki ole ke hoouiulu pouo mai. Re uiuu uopuui kamau walo, a puu ka nuanpo o kunuKu, a mai ka heuiolele. Aka, he mar, mea e wule no iu, uia luuwaho !'.a uku o ke kumu paio o niuua. Aole uo nu aupuui hiolo wale ame ii!» aliahui kiuo kiiuuka ko niauu Iliki no i ke kanaka ke hoonohoia eualuna o iu luau aha. Aole meu hoole aku. Ake hoomea uei o Auberete, oku ninau ūui e hoopaupaaiu nei, aua e noi uei i ksna K/ōmite e Imoliolo ! Aole no ua aupuni he lehulehu, uo ke aupuni hookuhi ka niuau—ke aupuni hiolo ole, ke aupuni mau loa, i kupaia ke uupuni 0 ka lani, u lesu i olelo tii, aolo iu uo ke 00 nei, uole ina ka ike uiaka konu hiki mui, ke anpuni •' iloko 0 oukou." E kohoi» auei ke kanaku niaoli i alii no iu uupuni ? E hiki auei i ke poo kuuuka ke hooponopouo iu aupuui? 0 ke Kvinite a Aubeveto e hilinai nei, ka luna ulanui o Luhuina paha ke ae miū. Ia lōakou uae, aolo i holo, oiai uole i hiki ia ia ke hooiaio iki mai i kuna, oiai hoi he luilo pee kona inui ku uiuau mui, a kukulu i wahi niuan lii--111 lupnwule imuu o kanu Lvomite 0 hooholoia ui, i mou e uhi ai a ualo ke kuuiu hoopaapaa

Ke kuhi uei paha ia, he ku i ka noonoo kuna i oleio ai—iw na kauaka niaoh' ke aupuui o ke Akua i kukuluia ai, no ka pouoo kauaka i hoopoooponoia ai, nolaila, e hiki no i ke kaniika ke hoopouopono iho ia ! He ano logika anei ia ? He uui na tuea i haawiia mai e ke Akua uo feu pouo o kanaka, aole uae e hiki i ke kanaka ke noho hooponopono ao ia mau mea. No kanaka no ba nialamalama » ka 10, a he ku i ka noonoo aoei e kohoia ke kauaka i hma hooponopono i kona lilelile ana ? No no na makani oka lewa e puhi nei, a he ku i ka noonoo auei o kohoia ke poo kanuka nana e hoomaln, a e hookikina, a e hooponopouo i na puhi antv? He muu malamalama liilii kekahi, he kukni, he lama pouli, &c., ako, hē hiki no i ke ktSuaka ke uoho luna hooponopono 110 ia me«, aka, no ka malamalama o fea la, aole e hiki. He mau wakani liilii kekahi, me ko ka upa makani a ka amara, &c., a he ku no i ko kauāka noouoo ke noho poo uialuna e_k.au kanawai i]io, e puhi a e pnhi oie paha, aka, o ka makaui uui o ka." lewa, aole ku i he kauaku ke uoho lunu. hooponopouo. No na kanaka nae uo malamalama nui a me malanialama uoku, na makaoi nui ame na mea liilii. Pela na aupuni, ua me» liilii o ke ao nei, na ku i ke poo kauaka-nana <? hooponopono, a o ke anpuui nae oke Akua, aole hiki ike kanaku ke liooponopono. Aia ;1 hiki ia Auberete ke helii iho i ke aupuui o ke Akua ilalo, e lilo i aupmii liiilii, paewnewa, maln ole, hemahema, hookaumaha, e likeme naaupuni o ke ao nei, nlaila, e hiki ia ia ma ka uoonqo maoli ke hooiaio i kana un kupono i ke poo knnaka, ia Petero paha, i kahi meae ae piha ke hooponopono. A i hi'ki ole, alailae kupaa ana no.ka wehe\?ehe ana a lerernia, o Paulo, 0 loaue, o leau no, no ke auo oia anpuni, maloko uo o ka puuwai a me ka uhane o ke kanaka ka hoopouopono a hoomalu ana, kahi e hiki ole ai o ka mana a me ke .akamai o ke poo kanaka ke nanao ae. Ke kuhi nei o Auberete, aia a hapai au i ka olelo o ka Baibala, e kue i kona noonoo maoli, ila hala wau mawaho o ka palena. Naauao I Ke manao nei ka ia, o kana hoohiki ma ka noonoo maoli, e hooiaio ia Petero, he poo ; u;v hoohiki pu ia wau ma ka nouaoo maoli wale no e pale aku ai i kona noonoo ! Ke kuhi nei makou, o kona kaenae hooiaio ma ka noonoo maoli, ua like me ka olelo aole noonoo, aole Baibala, aole mea e ae n»na e hoohiolo i kana i hooiaio ai. A nolaila, mu kun pale ana, aole au e. hala iwaho o ko'u palena pono, ke hapai au i fea noouoo maoli puha, i ka olelo o ka Baibala- paha, a i kekahi men e ae paho,' a'u i ike ai e kue ana i kon» noonoo. ' Ina e kaupaona pono o Auberete nona iho wale no ia, aole hoi no kona hoa paio. {Aole i pau.) Ein na'mea ano kupanaha.—He ia mailoko tnai oka mnliwai oke ola. He pohaku hoi noloko mai oka pnn oka naauao. He nwiki mni ka ipukukpi mni oke ola. Ho ,bnk:i mai ka puka,nwnhi mai o ke kapunhi hāo He wel'» hoi mailoko mni oka enneiia »ka hnhu. He l<»ko mai l<a punwiii mai o Ika loiiu. Ho ohu-kului mui ka wawuo ao o ! ku puu.