Ka Hoku o Hawaii, Volume XIII, Number 38, 19 February 1920 — NA NUHOU LIKE ULE O KA AO NEI [ARTICLE]

NA NUHOU LIKE ULE O KA AO NEI

* NA BILĀDALA APUKA. E hoike ana kekahi lono mai Houolulu mai eia ke lawe hele ia neie na Pilipiuo he lehulehu wale o na hila dala apuk», a ke hana ia mai nei keia hana ma II&uolulu, a j paa kekahi poe i ka hopuia. Ke maaao loa ia nei, ua hoea mai i Hawaii kefeahi poe o,keia ano. I' a hiki l<xa i keia poe Pilipino ke hoololi i ka bila dala o hookahi dala a hiki i ka $10, a o ka $10 a ka hoo-, kahi tausiui dala. e hiki i ka lehulehu ke ike he bila dala apuka aole paha, koe wale no na hanakoNolailp ke a'o ia aku nei na mea I apau e makahla loa i keia ano dala [o poho mauwale auanei oe.

MAKEMAKE E KIPEIA Ma ka hoike a Frank Thompson, ka loio o na uauhiko o Hawaii nei, oaamuli o ka hi)olaha ana a Pablc Manlapit, ua boao ia oia e kipe e na inahiko i raea e paa ai ka olohani ana a na Pilipiao, a e haalele oia ia Hawaii nei, ua olelo ae o Frank rhomps>n o Pdblo Manlapit kai hele uku imua ons t ma kona hotne, a olelo aku iaia ua hiki ole i ■na Pilipino ke hoomau aku i keia olohani aua, no ka aole he dala, a ina k e haawi paai o Thompaon iaia 1 $50, alaila, e hoopau 'ana oia i keia olohaui ana. Ua hoole o Thom.pßon i kinohi a mahope riia ka la 10 ; ho nei o keia mahina ua haawi aku oia ia Pabla Manlapit L# '$50 mai kona pakeke ponoi ae, Ma ke kakahiaka nui ana ae e Jtekahi la, ua hoitioi hou aku o ManlapiL i keia 850 iaia, me ka olelo atu aole oia e haalele ana \ ke Teritore nei. Nolaila, wahi a Thompson. aole i 6ipe aku na mahiko iaia. Ma &a hoike hoi a na mahiko aole o lakeu hopohop > no keia olohaui, o ke oo ko o keia makahiki e nee nei, ua inisua. ia he $29,000,00& a ina poho ke ko. e loaa anaia lakou keia puu dala hui mai na hui inieua mai.

14 WAHINE MARE ILOKO 0 5 MAHINA Ma eea onhou telekalapa o ka la 13 nei, e olelo ana ia mai PAlani mai, ua hookoloknlo :a kekahi kaaaka o Karl Poezi kona inoā no ka oaare lehu'ehu, iloko o elima mahina, ua iaart: ia e keia kanaka he 14 wahine. I kona ku ana inaua o ka Aba Hookolokolo ua Glelo ae oia, i mea e ulu nui ai o ka lahui, he mea pono iaia e mare nui i na wahine, a i kona wa no e hoihoi o!e ai ia wahine, o kona oki no ia, a mare hou aku nna, a pela aku oia i haua ai a loaa Kela huioa. 0 ua wa āna i aiare ni, "hookaawale oia i n»au maai lakouUa hoopai ia kf ia kanaka he ekolu makahiki mn k>i lialepaahao, 0 ke kumu mai no o keia hana ma Palani ua nui na wahine kaue ole e ola mt«i nei, a ke hou hewa mai iiei ma o a maanei. Ina paha i Hawaii nei, ina aole he p'likia aua o ka poe wahine ole. NA HOOKOHU OIHANA O HAWAII NEI i M.a ka nuhou ielekalapa o ka la 112 nei. e olelo ana ia aiai ke kulaj uakaohaie p.io ui;u o Wakinekoua, ua 1.0 )holo umi la ke Kow iu T«i--j tore o ta h&le o ua Lunaaiakaaiiua & o \uifrika Huipuif< % e like hui | nie ke.uoi a ua Kouiisitu i b,el« uku juei, aiu a ekolu uiakauiki o kekalii i uiea e uoho ai i Ilawaii uei„ alaila» jua hiki oia k?> uuho maluaa o ke-, kal>i oihai-a aupuui, & uo ke Sulaua! kiuaiiui hyi a piha i%ia u& ( kahiki eiiuu». 0 ktia ae U ka tutu| huu auo uui i1« aa uiai l» i llawaiij aei, aua pUi no h>>i ina hoo- j jkohu luaupu;ū i,- keia mau la e , jike ia uei iwaeua o ua DeuiokaUka.| : Ajle i pau ao ka Ik«1.o;io Ta a okuuj

j &u& iluua o na oih&ua» a o ku Ha- j jwaii nei poe hoi oia ho ia wale iho. j uu. Aule iK' kc kuuono ok, &ka, [ pili Aikaue ole uie lakou Pokaa*w«i k« hau<i la uaa.i., jUOO\VKLI\VKU tA Ka LCXA.j i KANAWAI, £ hoik« *aa fe«k*hi wc* hou m«i I «U»1. i k» Lunakauawai, * uoho nU* 01» hooi'!: i kek*hi |v\ ua ho*a *ku U o Mr,, |p, J» BurUU, hc Luu* |

kika rto &a Papa Oie, a OMO Ikow'eiiwali aku lu iaia, a o ka pii ao hoi ia o ke kai o kahi Luuakanawai a kiula i keia kanaka isai iuaa aku 0 kft Un ai q ka hale, me ke ki apa i ka pu no eTu?» maoawa. Ua luhe na 1 makni 'i ke kani b ka pu, a ua hopo *a o Burkett, a ike kū «na īmua n Lunakanewai Lightfo una kekahi la ae, <ia hoopai mai la 110 ua Lunakanawlai nei he 15 la o keia kanaka 6 noho ai maloko o ka halepaahao. O ka hope aku he ku mai o ka eleam i ke peku mahanahana mai

ka hana aku. Ua nana no keia wahl kaaka i ka hoaano aku imua o ka Luoakanawai. AJ£ KA AKIMAKA.LA I NA MOKUKAUA NO HILO NEI Ua loaa mai la i ka Papa Kalepa o Hilo nei, he leka noal ka Akimarala Metcher mai o An)erika Halpuia, e olelo mai ana, ina e holo io mai ana na mokukaua Aruerika i Hawaii nei, alaila, e holo loa noai atia kekahi oia poe moku i Hilo nei, iio ka makaikai ana ia Kaluaopele. He 40 ka nai o keia poo moku, a ina o 'lakou apau ee kn mai ana, aohe hlūmoku nui e ae i ike ia rna Hilo hei e like me keia.

INA Hfi)LE OLE 1 KA HANA KIPAKTJIA E hoike ana kekahi nuhou ano nui iiiai Aonolulu mai, ua haawi aku !& na mahiko he lohe i na poe 61oha'ni apau, inn e hele ole lakoū i ka hana ma ka Poikolu iho nei, alaila, e pau ana lak<iu i ke kipaku ia mai na halA aku o ka noahikp. Ku fca paila o na Pīlipino e moe [kaoi'nei no ke Kulanakauhale o l Hoholulu, a ua olelo ae na a'lpkai olohani iwaena o na Kepani', ke hoomakaukau riti lakou i na hale no kdia poe e noho aku ai oie ko lakou ohana. Wela no ke kai i na - keiki o lapana. KE MANAOIA NEI E HOOPII KUMUKANAWAI KA MANA I KOHO 0 NA WAHINK

Ma ka naliou o ka Poaouo nei t uai Nu loka uiai, e..01e10 aoa ia, ua hoohelo uoai la ka hui kue koho o na wahine o Atnerika Huipuia, e hoopii kuaiufeanawai ana lakou i ke ku atue ke ku ole o ka hoololi kumukanawai i ke kuuaukanawai o Arnerika Huipuia e ee ia tia wahine e koho haloka, a oiai aole 1 waiho ia ia ninau na ka leh.ulehu e koho. Ina no ke ku i ke kumukanawai o Aoaenka, Huipuia e p»h >la pu mai.an» keia mana koho i na tvahine o Hawaii. 0 na wahiae no ka pf>e e kue mai nei ia lakou iho. 'Ma ke koho baloka ana a na wahine o ka Ahahui koho haloka o na wahine o Amerlka Huipuia, ua koho mai ]a lakou ia Mrs. Carrie Chapman Catt i Pelekikena no lakou, a ke kauoha De; keia wahine 1 na wahine 1 !oia ka iraua koho e hoi na mes apau iloko o ua aoio kalaiiina s paio no so lakou pono. 'īna e' holo like mai aua keia aaaua koho'i Hawaii nei, alaila, e koho no hoi feo Ilawaii nei poe ia Mrs. E, A|, Nawahi i Pelekikeaa nui oo lakoi|, a oiai he makuahiue oia i uui ia iloko o ka kalaieiua ka oihaua heolaha uupepa alaila,. kohe ka palo aua o ua kaue me na wahiue o mua aku. KOHO l.\ KA MOHO KAKOO \ j MALUHIA I E l|o.ke atia ka uuhou teiekalapA L.nmle nei oiai Misiouri uiai, 'wa t«ai la o, J, L, Miiia)ao« he l\nuokH;!ika kakoo aiahope o k<? kuikahi o ke ao uei i Lu• no ia uiokuAiua malnns> 6 konn h«\-i paouioui liepuUa. VvM o John Urost» he uaea kue l[uikahi uialuhia 0 keU ka hoike oaua loa ana o ka uiaaie o ka lehulehu uis» ke kakoo uiaiuhia o ke

!* hope loa m&i U ! w&i Nu l>k* ms>, na htv>uhihua lia na iuna nupuui hvvme lim», I u«u* i k* puk* u\au aku o a& wa- , hiue hoio ;ualu mal Kuroi>a &ku uo ■ :a\U, lioko oka oiaiaaU ou* I !utm Aupuni e kouio ana uo kei* : P<* «r*hhie haole. a o k& hapaeui o | l»fewi he poe opioplo. lua p&h& i ♦ ouhuka ti iu* u* W k& sv, hi»t' * k& poe oie « tikv mje K»s Uuus auie ua *« K »ho no jvnha \* o k* ik« w*hi $atv>pa % ui«mu& o Ikt j.o aioe waie kvxkot* He py ttu keU o Ukea*