Ka Hoku o Hawaii, Volume XVII, Number 33, 10 January 1924 — HE MOOLELO NO KA LEDE LUGIA ME VINICIA KE KAUKAU-ALII ROMA HE MOOLELO NO KA HAKOKO ANA O KA PONO KRISTIANO ME KA MANA HOOMAAU O KA Emepera Nero Alana a hoolaa ia aku no ka pomaikai o ka poe heluhelu o Ka Hoku o Hawaii [ARTICLE]

HE MOOLELO NO KA LEDE LUGIA ME VINICIA KE KAUKAU-ALII ROMA

HE MOOLELO NO KA HAKOKO ANA O KA PONO KRISTIANO ME KA MANA HOOMAAU O KA Emepera Nero Alana a hoolaa ia aku no ka pomaikai o ka poe heluhelu o Ka Hoku o Hawaii

MOKUNA LXXXt HUIJ KA HOOMAAU I KO ROMA PONOIIHO Ua lilo m»oli tio c Roms me he' mea ala ua loaa ia ' kfc mai hehen&" i ke'a ma T J 1». oini, mahepe iho 1 no o kel« batf» hooaialnoino i oa poe Krhrtiftno, t3« kan mai la maluna ka nkn hoopai o ka fakoa tna« han» botmaau ika poe haU ole. Oiai no e kau ia ana ka hoopai o ka make maluna o keia m»u Lnnaol«Io kaulana, a i& hoi na ala ae" ta kekahi 'ohamn kipi ' iwaena-o-fce=-sahi ma'u" Alakai nui" o' Rotna. a tia owiH ia iloko o kela ohama kipi o Piso kekahi o na mea knleana i ka nohoalii o Roma. Mamnli o keia hoala ohamu kipi i pu-a ae la iwaena o k«knhi poai o na Alii o Roma, ua hopohopu ia iho ialiekahi poe i martao ia n». koir>f> pu _Uokri o.kela ohueoiL kipi, a ua oki ia ko iakou m*o pou ma ia apahu okipoo o ka makaainana Rooaa. a he lehnlehu wele o kela p<JO i hiilawai me Kela poino o ks make i ka lima o kn uiea ukipoo. U& kaa maoli len weli tba Roma ia tuau 1», a ua maopopo ole kou hoaloha e hllinai akn ai. V Ma ka hoomaopopo akn ua nui maoli no iea hana hooaahe koko nie Roma i ka manawa e houmalu ana keis Emeperf% Nero, a ua uui ka ukali o Re koko i hahai aku mahope o kona au e noho Enneptr v i aha no Roma. Da hekau iho la maluoa o ke knlanakauhaie poino o R)ma ka noho kanikau an&, aole wale o nu ohana o ka poe Kristiano kai ooho kanikau no ka Inkou mau mea aloha i oki īa e ka make, aka, 0 na ohana koikoi pu kekahi o ke Kulanakauha|e kHuiaiue 0 Roma, ua oki ia aku !a ke poo o na poo ohana koikoi maoli o ka Ohaoa Alii o Rocoa. Ua komo maoli no iloko o ka fimepera Nero keia manao, o kekahi Al ; i o Ronih 1 ike ia he knleana kona uaa ke koko e koi ai i ka noho alii o Rooia» ua ma * kA kopohupo iloko o &a ®mepera Nero, mahope kipi mai iu poe iaiu, a hahai aau paha kekahi poe makaainanA 0 Rooaa mahope oia rnea, &o ka lilo ue» ia o ka nohoalH iai», nolniia, ua haawi ia aku la m euaua pihft ia Tigeliaua ka īlamuku hooko kauoha o ka Emeptrs e !a«rf ae 1 kela poe a oki aku i ko lakon uiau poo. He k«w mao!' no ke!ā o «a weli e nohoalli ana tna Rom» ia maQ la. £ hele ana kc«ahi poe i ke kt>ktth)akn tne ka maopopo ole, . owii la ke kii" ia mai at\a i ka aoinaia » oki 'a akn ko(»a P' o. I * oku »ku h o P;«o m« kona pool kel* ohuiou kipi i hoo1«la w»!f h, »n ukaii i|i Hk u hoi ko »a (*o t \

SeotCg kekahi o na AIH kaolan» loa o fitoraa, a ua aKali pu la avtf la hof ko lauH iiiakalua e keia maii K»nktiu alii i eoauao _ia he man foaaloba oia boi o l/ eau», Rufaaa t Pal&uii&ea vu«sa, Afaraina kekahi poe » ae no i lila jhqi J maa. boaluha oo xig Eiuepm Nero oei. Ua 010 mai la ka Hoko aaa o h«Qai aiaUi ia ou i ka laatī aiake e kekahi o kela poe i pilipaa oae ia, ao ka bopd oia kuhiiiewa w*le e t*a Busepm uei, oh hookau pa ia aku 1$ ka roak« ma.'uoa o keia i»oe lehjūlehuj a no lākoa keia ©au iuo*. 0, Tālius® Sen«cio, Arar}ga, Tofttt*aa aaro 3uiaCio A®era, ao kekahi boi o na me& i hillnei nui loa iua ueī. ak», ua pku akt» la uia no la Mhnai me kona poo poooi- Ua lilo k«ia mao mea i ia k» hoopai maiaaa o l%kon, i mea na Nero e ha'oha'o uui ai. oiai, uj» oo hoi oi» Bol§ keia poe « koiuo Pu anaik ko, m ka ohunau kipi itl». M&mua o ke h ako 0 ka make maluna o keia po« lehuieho, ua Kakau m»i la lakou 1 kekahi ieka. ia Nero, ae nai aaa i&ia i kona kau. »ua im hoopai o ka tnake maluaa o lakou, Aoae ko iakou lioike pu aaai &o eae iaia, aoie no paha i loihi aku mla i koe, el«ib, ukaii aku oia ia iakoo roa kela aoao o ka toake. Ua iiio keia uiau haua o keia poe i ahewa ia i hoouaukiuki maoli t ka m&o*o, o k& Euiepera puo> koko o Roa»ft. lUko pu hoi oia paiapaU o ua po& Kaukau Aiii Koaoa uei.ua hooi!» nu»i la iakoa i k£kahi o ko iakou no ka ao kekahi Uapa hoi uo ka iakou e&aa/ keifci » oha&a p<*hti. Matnuii o' kela aaau uaua o keia poe i uaa&ao ia ua koLuo ilo6o o keia haun ohuaia kiPi i ka Ba)©pfera. ua hookau hooj ia aku ia ka >uake maluoa on 4 | poe piiikoko i keia poe, ua ] eoakau iho la uo u« Ēuūepera nei, O «aahope o ka meheu ohu'uu kipio| keia i>oe i boosau ia ka hoopai uj k« luake maiuoa u c iakou. Ua nui' k« weiiweii uia Ruuja no keia mau naua pauikuKO oiAoii o ka-Ēiuepera Nero. ■ ' ■ ■ I O Ruf»a.» Caripusa, ua hoo&au'du ia ka oaake maiuua oua. ao] jkona hewa waie uo oia ke kanei j mua a ka Moiwahioe Popaea, a: ka maku aua aku o kela kaue mua a ua Moiwafefine Popaea nei, ua ulu tnai la kekahi hoohuoi iloko o Nern »f> ua Moiwahioe uei, ao ka hope ua ukali aku la oia mahope o ka meheu o kana kaue mue ; make aku la, E hoomanao iho ko makou poe heluhelu, ō kela Moswahine Popaea, oia do kekāhi o oa mea komo pu e imihe'wa »>o na poe Kristiano, a mauiuli no hoi o ikonu lili palena <>!e ia Lagi«» ai hoao ai hoi e hoowalewale ia Viui«ia, ua hoala ia kela bcom«au i uy poe Kristiano. Eia uae lakou h 6 uku nei roe kr> lakou koko ponoi no ka ioo e lakeu i hoopoiuo wale *kn ai i kela poe hewa ule. Ua houhaalolu ia na hoa ok A ALa Eenale o Ro»ta e keia inau hana ho*'kahe koko wellweli a k» Ē jueperft, a Q4 hoao ae' !a lakou e hoouT»!ie!ie I kona mauao I&oko, ma ka hooholo aui e ku£ulu Jia I Heiau Huomaoa uo ua E'ajepera ! uei, a ua hooholo lokahi ae la iakou e "hoelilo ana iaia i akua e hou* euaua sa i!oko o k<f!u Heiau, " Up hoomakaukaii ia na uiohai lehulehu e mohai an« no k« !e..? uk» e<»e* pera, ae lito hoS ia teo himeui o ja eraep*>ra nei i leo np na «kua. l?a knkolo pti ia »e oa ki! piahala »j> ka K<n?Per<», ai hoohi%abiwa m hoī ule na lei p*®». Ua hele iokahi aau U ua p>e Beuato» oei i ika JI-t)etlii o k« K oepura, a bo\j-. ! hiwahiwa u!a, ae aua hot |j »ona nnni. \ Aole! pao. *