Ka Hoku o Hawaii, Volume XXI, Number 33, 17 January 1928 — HE MOOLELO WALOHIA NO KA U'I ELEVAIRA ALAVA RESA MOOPUNA A KA: HAKU O SUTOWOLEDA o ka Home MERIVALE (No ka Pomaikai o ko ka Hoku Poe Heluhelu) [ARTICLE]

HE MOOLELO WALOHIA NO KA U'I ELEVAIRA ALAVA RESA MOOPUNA A KA: HAKU O SUTOWOLEDA o ka Home MERIVALE (No ka Pomaikai o ko ka Hoku Poe Heluhelu)

MOKUNA XVI KA PIOONUI MA LADANA, KUU HOA AOHE AE NHI, LIULIU NA MOKUKAŪA AUPUNI KE KAUA MOANA KAMAHAO

E tiee uiai ana tiae oia wai kon a kaiana opuu pua liilli, a hiki llo»»a mohal» pono aua iloko o kooa ©1* a»9, ae lilo akii ana hoi j oia ma keia iu«a «ku i "hoohi-1 hi eni ia eko ke ao «ei, ae ike ia ak« ana hoi oia nia keia t"tia ih 0 ma ka ino*. *'Al«v r &ire ka Ui hapa Paniolo." ] K« ike pti nel no hol wau i ka p«uwat o kau kane, a i« ko»a hoo | hihi {><Utele loa maluna o kāna; s»ea i a!cha nai loa ai tTa Hlo n«i mēa akeakefi inai i mea ole i manao, Aole oe e halawai ho<i ana «īe ia, oiai, ua niāke hdi oe, a ua ola hon ni«i BO hoi i keia ma_ nawa, & oia hoi e make aua oia f a aole hoi e hoi hou mai i keia ao e like iho la me ia, a mai' k«u maha oē nona, oiai o ke aloha au e noho ho« aku ai, wh o! loa akw ia i na mnteria ki'no kauāka aptu, a oia «uea nae a kou e aloha pauiele aku Ri. ©ia no kau kamalei aloha Alavaire, noiaila, mai heoka«t«ahft kou mauao no ns mea apau a'U e hoike aku nei la oe. O ka wa nae e hoi ai ke kino materia o *.lavareza i ka lepo, a e hoi aku ai hoi ke kino uhane $ pili me ke Akua, he wa loihi ao ia ma kftia uuaa aku a mai Mia ma nawa akw hoi a ka*a e lamaiHo nei, No keia mau olelo i puka mai mai ka waha mai O Vinginia, ua liolo ae la ke puai»oan« iloko o ko'u kino holookoa, ame he ala no hoi e !hookokoke mai am ka l»ma p«atuianu o kl niake, ae kaomi hou ilio paha i kuu pu«wai no ka mea a tuu puuwai i aloha ai, oia hoi keu 4uaui makuskan e e kuu Alavaire, aka, na ka aehoi ia oe. ua kaohi hou ia mai la uo ka nisua6lana o ke ota iloko 0 kuu kino, ee iilo 'hoi ia oTji aua 1 mea kokua aku pnha ia oe ma ke o kou ola a«a,

Ua boea aku la ko olua tuakuahine «ei i ka Ailana o ka Lu> hine ano kekahi manaw« aka paha « lohe hou aku av olaa ka noho tna oko Olua tnak«ahine'ma ia A»lana. Eia hoi kakou nei e s'u mau keiki tne ko oloa mak«"hine uei. eia hoi keia makttahint o o!«a, ao ka maktiahftie hoi o ohia i āie n«i lsa a! fka po maikai o ke!a hni aloha ho* ana, Bō ket« Le<3e Vtrtgifiia hoi ofa uo hoi k« kaikuahine ponoi o kou ma e Alaraire, * « ole no hoi i loilii lo* io'u hul au* tne fa, ae haiaeahoi »Ja ke *«o, /'Oia k« ilaku fa hme Uhane o if»tina KaraineU M ,'* he wahl»®' hoi i hoola*

j Kona kiriO »o ks ponol* ke Ak«a k* ĪKahikoil»' Semo!tk

Oia mea'u, a ruānm]i toi o KŌ'a mare ia ana me kona knikunane, U* lilo maua i mau hoaha nau ma ke aao ka'koeke, a ua Tfio. mai oia i uiea oili iVu, a no hof wan ia*a ao kon Ho'hanau ponoi loa no hoi e km» Alaviaire, ana lilo pu hoi niaua J mau makuahine 110 oluā e a'« mau keiki ae uSna mai hoi ia mauii ko olua m m makua, a e ike aku maua la olun ine ka ano "Ka maua mau keiki " Ke henwi tt.ei n-e wau ike Aki<a ka hoomaikai ntii no kefi hui pom&i-; kai an» o kakou avau i keia ma-1 na<va." -

Ua hoopau ae la ka Lede Ade" iina }4ttna man kamnilio wehe* wehe »»aa o ka Lede A!avair ame kana Hunona a han»u na no hoi, niaaiuli o ke komo koke aua uiai oka i]io huluhulu a ka wahine o ks aahu ulaula, a e paa ana hoi ma |ra waha o'oa iHo holuhula «ei kekahi apati i p.epa, a ua hele pol«»ief ae īa uo ua Hio huluhulu nel, a peH aku la kona uukuo ka ilio i ko«a Kahu wahine, a me he ala c haawl aku ana i kela apana pepa no ka nana 1« mat e kon* hakuwahlne, «i lke !a hoi i k«ia manawao ka Lede Makuahiue r Mauna Karamelā. Ua lalau koke mai la no u* wahine nei o ka aahw ulaula 1 kela |ekS i !awe ia mai e kana ilio punahele loa. a homnaka iho 1« oia e heluh4lu i na olelo i ka kau ia malūoa o kela leka a ka ilio i law« ai f a nona hol keia maa i palapala la peneī. "E ka Ledee ka Aahu Uluala ao ke kaikamahm»* hol a ka La" me ka M&hina, aō kn Makanla kilokilo kaulana ioa o keis moku pdnr. Ēia wan ke hoike aku nei ia oe i keia maii olelo E hoea mai ana ma na kapak*i o ko ka. kou mokuponi nei, he mau mo. kuktua iog f ai hoolawa pono 1« nie ua pono k*ua iknil-a, •e kii n»ai aua iakou e lawe aku i keia Mokupuni mai 'ko kako« inau lima atu } aelilo hoi ia lakou ka manao ka hoomalu aim aku i keia «mu mokupuni nia keia mua aku. Oke ku»ui o keia kii m«a mai o lakou, o lakou no »a pilikoko pili kokoke loa ? ka Moi lKorcinakX 0 Irelani, a me kona iKaikuahine, oia no ka Moiwahine Sie!a o na Mokupani o ke ka oel, E hoea m«i ana lākou me ke kau'ua lolhi o\e. O kela ninau |mtwaena o kaua i kukakuka ai, i e'a hoi kela paio liakaka mawaena o kela Keiki Ali' hou, a me lEekahi poe K®a k»*!!sna no hoi 0 keTa Mokupuni, nole *p«ha he nj.

nau la no keia mnnawa, ae Ijoo_ %ukū ikalkH «I tioi kakou mawa. ena o kakou. O k<* ninau <ur o keia manawa, oia lioi ''"0 kft hoohui lōk«bl fc ia lakon, a hki Hk e hoi e k'je ak» i. keia/poe e mauei e pakaha maiuua oko lakou i'kaik« hao wale, nolaila, e helekoke 'mai oe a hul knkakuka p« kakoi» »ne kn lawe pumaihoi ou e ko makO'i Hak«wahi«g i kela Kauna Palekane, Ua makaukau loa makott no ka hakaka a hoea i k« hopen», ao ka mea nni wale no oka !oaa o kekahi Alakai makaukau e alakai aku ai ia m\kou im«a o ko kakou ma« «uemi. M* k» hoo niaopopo inaoii aku no ika uia. uao oka !ebilefcu ole uiH keia mokttpKtit »a lokahi maoli no lakoi « h««wi it Hkou iho lualaīo o k« Alakai s«a e kela Kāuna opio Pelekaue. 17« mak«rnak# loa makoii ap„u « hoea mū olua ma k« Jft «popo tne ke Kuianakauhale nei o Lie|a, a i a muu&wh ujtikāi s kekakuk 9 jnaikfii al kake«, ! Aole Ipau