Ka Hoku o Hawaii, Volume XXI, Number 38, 21 February 1928 — HE MOOLELO WALOHIA NO KA U'I ELEVAIRA ALAVA RESA MOOPUNA A KA: HAKU O SUTOWOLEDA o ka Home MERIVALE (No ka Pomaikai o ko ka Hoku Poe Heluhelu) [ARTICLE]

HE MOOLELO WALOHIA NO KA U'I ELEVAIRA ALAVA RESA MOOPUNA A KA: HAKU O SUTOWOLEDA o ka Home MERIVALE (No ka Pomaikai o ko ka Hoku Poe Heluhelu)

MOKUNA XVI KA PIOO NUI MA LADANA, KUU HOA AOHE AE NHI, LIULIU NA MOKUKAŪA AUPUNI KE KAUA MOANA kamahao Aole no i liuliu «a h«l*wai «ku ja u« w««pa ne ; me ka »ok<«kaua 0 k» Lede Veuetura e nee »*>& rne ka hiehie nti : . Ē ktm mea heJjthely maikai, e nana ae hoi kaua 1 ka h«lawai ana oka Lede O ka Aahu ulaola nie ka Lede Vf')e_ tura» ao ka hoaaloha Farani hol o Alavaire.,

I ka pili an« aku no o ua waapa nei o k& I<ede o ka aah« ulaula i ka aoao 0 ka moku, ua pi! k<ske aku la uo ua wahine nei o k ■=. aahu ul'Hla me ka heopa» mua ■oti« no n«e i kona W:»apa ina kai lioao o ua mokukaua nei. Halawai agu la oia me ke koa kiai, a ni nau koke aku la no ua wahine nei o ka «ahu f ke koa kiai no ke Ali:koa kiekie O kela moku kaua.

Ua v>a»»e mai la ke koa kiai iaia, he wāhine ke Alu'ke a kiekie lo a o kela mokukaua ao kona iuoa. oia no L'-'< ie Veßeturft • F^rnui.

Alaila, pane koke »kn la ua wahine nei o ' a aahu ulmU \ kela koa 4, E«, ua i«akemak(f loa wau e hui aku me ua Alīikoa wakine nei o oukou. oiai, he hoi w«U i hoouna ia niai' nei t liqike aku i 'ia i kekahi lono insikai loā nona e lohe, oiai, ua manao no wau eia oia ke inii nei hel nei no kona hoaaloha, ao k» cn a nui koi nūna ka waiwai asa a mrt lama aei. Aole anei ho? o ; ma keia hu»kai eo ka huti ana iaia m» na wahi |ike ole o keia

raoana bi akea? Ua paue niai la ke koa kiai. pololei oe. oiai, eia rr.akou ke hele imi nei no ka Lede Ravalia Alavaire Alav«rez«, 4o ka wahiue lioi . j neho ona tnaluua o> na Banak e . lehulehu o Ēstropa a hoēu loa aku i Hnelani 4 A lie mea o : aio no kau i kamail'o mai eei e1 a Led< mal. kai o Venetura io no ka me® ihim okeia Moui.ao "Uii Aliiwah"ie hoi ka mea e ho:ikele nei keia mokukaua, a oia i 0 no ke Kahuwaiwai nana e ma' lama neikelam u waiwai lehu" !ehu oka Lede Alavaire Alava ie/a, aka nae. o kona inoapo olei maeii nae i Keia mana,va o'a no ka Lede A!avaire Walaka, ao ka Hakuwahine o Melevi'l a Haie. Nolaila, e hahai »*ai oe mahop e | O ' U( ae alakai aku hoi wau ia o e j imua o m« Hakuwahiue nei o mak oa j alakai aku i a ua koa kial nej i Lede oka wahine oka a-»h u nimuia, ai ike ia hoi eia keka'-ij inoa "O ka Lede Ma*»na Kale. no k» a'i a Kf;ka \j-.H V#netißra, a*> ke Al:i cr>oku kiekie hoi o i tmokvi, k aa 'we o ko iaua

a na akn ilaio okā rumi kapena nui oka moku, ua halawai akn la laua mē ka Ivede Venetura a, pif mai ana iluiui inai lalo mai 0 ka moku, oiai, ua. loaa la no p§ha iaia kā lohe 110 ka hoeā ena aku 0 kekahi Lede mai ka aiua mai'

Maman __o kā hiki aua ia Lede Veneturia ke kamaf]fo mai, ua kaa e ak« nc> ke kanvu]io ana i ka Lede 0 ka aah«t ula«la, eiai» he wahine no hof keia ī loaa n A ike papalua.

"Eia wau ke haawi aku "ei i ko'u aloha mti ia o? e ka Lede VefjetTira, ke pookela o ni waliine makauV*n tna ka oniu pahikati«, a me ka moku pu 110 hoi.'i He 01 oe 111 a E«ropa ma «a mau hatia, a koe wa»e no paha ke mea oi ae maluna pu. oi* no Aikan e no Va Tioi au e huli hoomana'l wanei nef. Ooe no hoi ka ]ed e mua loa ana i ik<s ai inaloko o kehoikeike u»a ke Knla. nakauhale 0 P«irisā, ao oe "no ho| jka mea \ ho*o mna i kona ike ka I kapahi, a tm katti akn fa nā hoaaloha nei mai' ?a oe aku i ka.u p«hik«ua. a m n ia hana eua i« oe, n* lioonahaohao loa ia kott noonoo e lre akamai loea knkapahi o «a hoanloh» nei nu, a mamuli ola ano h«n» ana īa «e, «a lilo olua \ rna« hoaloha pilipaa, * na hele t>u akti 1» olua i Keleiuani. A tnai kela wahi i hoi hOu mai olnā i Parfsa. « 1 hoike ia ai ko olna akamai kakele pahikaua iwiaa o ka t>se I kn m«i imua *o olna, a malail» olna i hoopaa a ♦ kekah? !ifK»hiki hoopaa o ka Inoho ho«aloha ans» niH.waena © lolua »a v*«>nne loea kakapahi Vau. ila»* !oa oke ao uei. A imna no hoi ou ? honoaa ia ai kela hoohiki paa loa. oia.hoi O ke kane e pa a? oia i ka oakikaua, alaila) oia no ke kane ana e mare' aku ai, ae hipnu ia SI oia Toko 0 loa. ) Mahope mai no hoi o kela n>fi* uawa. wahi a'ua Lede nei o ka anhu iīlkuH e kamailio <*ku fiei l ka Lede Ve r -etura, u» ha'awai oi 3 uie kekahi kanaka opio ma» 1ok G mai 0 kekah* ohana alii o Pelekane, a he otntn hol riaua i hoowihawaha loa ai, ai hoino nui hoi e kona makua&ane Senioa Ala\-areza. ao «a kSnaka opio ala| no nae, he io no iS me kekoko o na Hoaaloha nei ou, a oia no hoi kana kane 1 mave ai mahope ma ke k«thua hakoko e kokoVe ana ika HlulaaM Elele tna k«hi. kokoke loa i ke Ktilanak9ahale kati!ana o Ladana. O ke'.a kanaka opio hoi, he pilikoko ijO ofa 110 ko Hoaaloha mamuli o ke ano okā hanau ana o na makua aokona -'noa m«oIi, ofa no k3 K'auka opio Walaka 0 Sutowoleda Ua kaa\val« !atia māi ia ou ko« mai *na kela «luahi no i n»a~ lama ia ai 0 Materemonia ma.

waenao]au*,a mpniali oia ka awale knpaii i aha «na, oia ke k«mu tm'*a i lioauwana in oukou nialiinH oka ih oke kai, a hiki i ka ni'nawā i h<lawai' ai o»ko_u m e Lede A l avalre Walaka o Suto. leda o ka hala hanoh uio o Me]e rila. Ua aoho hooponopono oe malu n a kona mau waiwai, a ma kekahi olelo t»na ae hoi he Ha«« puuku oe uo kona sia u waiwai tna L«dana, a «na ka ain 11 kmnau ho o Europa. Anp ua au m&i »»ei oe i ke kai qo kn imi aoa

e halawai me ua hoaaioha nel ou ai niai oe I ke kai niamuli o ka loaa ana ia oe o k<?kahi hihio inocuha»>e ia Oe ma Pelekaue, aine la hihio i hoik<? nku 'ii oe kahi e loaaai ko a«kane ia os m# >an« a olua. Gka niea «ana j hoike aku U oe ma keia bibio ht wahine oia O ke ano iuahine a[ aāhu m hoj me ka lohe lillna ma- ' i"3k«e, 1 pa» ' ' ■ j