Ka Hoku o ka Pakipika, Volume I, Number 26, 20 March 1862 — HE MOOOLELO NO MOKULEHUA. [ARTICLE]

HE MOOOLELO NO MOKULEHUA.

> Heiii & tJa ao loa a|t la, ia manawa no, kai mai ana ka aha a Mk poe mākāikai; ua hoomakaukatt ho na kane a Laniwāhine, eia hoi laua ke hHle mai nei. Alaiīa, kahiko Co hoi o Iwa, ii me Mokulehaa a maikai, ā le na malo anuenue 6 laua nei i kii ai laua nei i Hāeliae. la puka mua ana aku o Iwa la. kumakēna ua mea he maikai, haule ka ahā; uwa ka pihe a haalele wale, ia manawa nae, aole i holo a Waikulukulu a me Waipuhia. 1 kā puka āna o Mokulehua iwaho, uwa ha mea a pao, ka laii nahēlehele, ka nā6nāo; na pohāku, na manu; alaila, nana mai la o lft r aipuhia, a ike tnai la, i aku la oia ia Waikulukulu, kai noā paha he kanakā e keia, tfia no ka o ka Haku o kāua, mamāke hoi īliu. Hilahila iho ia laul nei a makē, oia ka hoi o lāua nei a ka pali la kau, o Waikuluku|u ine Waipuhia. Hopd ae !ii o Lāniwahine ia Mokuiēhuā i kanē, a hoi& ij* iā lāiia nēi, noho ilio la lāuā nei, he kanē s hē wahinē, a hapāi iho lā o Laniwahihe, ā kokoke ē hanāu, alāiīā, i āku o ia Kanikahiaula, aloha hiai hei ka hoi āu i fe|u ia PueO. I mai la o Kanikaniāuis ua make, ua kaawe, i aku la keia, aole ānēi e loaa. Panē mai iā o Kanikaniaula, he loaa ,nō, aka, maewaewa nae kaua i ke kii āna, {Tkala āuanē! i makē ai, uā lilo me Manu%.ke aiii o kā pali hookui. la māhawa la, i aku la keia ia nē, ē hoi āha āti, kaohi mai no hoi kela, i aku la keia, ē hoi ā(i. Ēia iiāe kā'u kaiioha ia oē, i noho 6e a hanau kē keiki, hē kēiki kane, kapa iho oe ma ko'u aoao, o Kēauokaia, ina rio hoi be kaikamahine, kāpa na hoi oē ma koh aoao, ēia kuu nialo ā ine kuu lāau palau, aia no kana wahihe, o ke kāikuahine o ke alil o Haehae. Uoi aku īā lakou nei. Ia hoi āni iiiai a liihā poho o i ikni tfmi k#fcanāv ku ahii puoa, aiāiiā) hu mai ia ke aloha o ka wahinē, mē he mea lā e lapu mai aiia kē aloha o ka wahine, alaila, Uwē aku keia i ua wāhinē nei ana. Me he uluoa iā i kai o Niuhele—e, o liēle;' Ke helē wale lā rio ke akuā i ka malu o kā la—e, Anoāi kuh lioa i ka hiki āiiā māi^ Ē ui aē ana au i o'u ināu hoa hēiē hē mau akua, A alohā iio hoi 0 Iwa i uā aikahe i kā Uwe mai f āiāila, hapāi ae ia nt( hoi oiā i kāha wahi mēie pēnēi; Aloiiā ho ko kaua hoa iie wahine, 1 au rnāi ai kaiiā i I 'Moāūawēhiwehi i moānā Lihā, Ē hiki āku ai kaUa i kā hāle 0 kā t uhane nei ia— ē, He uhaiiē inoj hē uhāiiē ino wāie ānē e? kou hale ē kā wahine, Alaila, hapāi hou āē ia ho o MokuiēiiUā i kēiā mēiē me kā uwe ākh. fie inakani uahi koi-—ēj fee a ia kē ahi iluiiā o Popookea^ Po lālo i ka uahi a kā Wahinēi Wāhinē iiēahea i kā luna nei la ē—iiuiia, iihna kā malama hie ka iiōku* £ili ka Ua i kē ao eleele, Aolē i ike kauā i kā āmaka wāi ē kāliē mai nei, Aoiē i ike kaua iā Hiikuā, I kē aīii o ka lua(3āu nei la } āiohā ēā, Lapalapā a puhi ka mokii, Mē he piihi kaioē, liaoe hoku lā^ Ke kai o Mana\vāikioo, Haiiilu ine he kapuai kanaka la ke kāi o Hanakewa e^—Ke wā lā no, - A Wa ka leo o ka makaui o Nuuaau, Ke pa koionahe mai ia i kā pali o Kāu, I Halepiiā i Wāiopiia ke hoā ia, kuii O'u hoa i ka pāii o Haāo lā, e ao oē* Eia hoi ka Iwā mele i oli aku ai no ka lauā wahihe no |Pueo. Aloha kj» kaua h&i b lee ala kāi, E liiki aku āi kāuā i Lānikii, i 1 Laupaiā, i Nihoa, i kā moku Manamana, : I Hahāk|atēiē i ka inoku o kamohoalii, Kē a wāie mai la no ke ahi a fea Pele, lloko o ki Mumu, o āi Wawa. I Kāialiiiua, i kaiāmikiuiiki, i kai Milāēi Ilunā o ā noho e ke hoa, £ iiiii ae anā ail i ko kaua hoa he trahihē, o hel^— Aiaila, UāUe ākii ia o Mokulehua, iho ilaio ine Kanikāiiiāiiiā, iioho iio o Iwa ilnna o ka pali, alaila, kau ikil tā o Mokuiehu penei; 0 kānakā t hihiiiā iloko o Ūlulēhua, He koa hoi kona luel^ Eia ta ke kani uihA tfiāi iiei i ka pali, Alailā, tīi ae kēiā I 1 kē *** Pāha oukou i kuU iH&iiie I hele taai nei! alaiia, pa ne mt k lnloil lā» ti* ū&. " Kfthiko i pāiiii kā iuhiu," nau k* -fc& IW* hinel mai tU 4 m e kā inat6 iid i kā āi, Uā kāāwē; ē k#la loa, nae iā iiāīo, ālil o makoa, iiie Manua, aia la tbko o Kaiihāikikihaehae, aia ilaUa kahi e loaa li oe. liw aku ia no iaUā m ē hiki 11fekahi hiāka, ilaila he inaU Moiia ke Hupua oia #«. hi, imai o iLāīiikāniaula ia Mokulehua, o kēia inAii lloatt au&nēi 1& ēāl he mat> kupo-

| nawāhine ia nou. I hiki aaahei kan3 ilaila, | | a i hookui, alaila, māi pii oe; lalau no aua- ■ nei oe ma na hui o laoa, upai ae oe auanei i; na mau Honu la, alaila, e ninau ae ananei ' ia; Nawai ke knpna o ©e, ālaiia, e hai aku , oe nau no, ia hiki āna ilaila, hana loa keiā i pela, alaila, ninau mai la iau ala ia ia aei, ' nawai ke kupua o oe, hai oku la keia, na ; olaa iio. Pane inai la ua mau Honu nei, mai \ make maoli e kan pulapula. ! Alaila, iho akn ia no lana nei a hiki i ka : Ulu, i kapaia o Lēiwalo, alaila, aoao pono j aku o Kanikaniaula ia Moknlēhua, eia ke 1 alanui o kaua la, o ka ulu, nia kā lalā maloo, | malaila kana ē iho ai, mai pii kaua ma ka | lala maka, o mamake kaua; alaila, hoomaka | laua nei e helē ma ka lāla maloo, i ka iho j ana ā īiāla ilalo, āolē i hāi ka lala maloo ia laua nei. Hiki lāua nēi ilalo, alaila, haele aku laua nei, o ke one ioā o Kahākāhakeone; oi hele aku me kā pono ā luhi i kā hēle ana, alaiia, pane aku la o Mokulehua ia Kanikaniaula, luhi mai nei ka hoi i ka hele aUa; o ka imi ana i nei ihēa he wāhine. Alaila, pane mai ke knpunakanē, ē alio no kēia luhi, a inē keiā maloeloe o kaua, mamua o ka pilikia maoli o kaua, ho ka mēa f uā pāne mua aku au ia oe. Ē kii ānā nāe kaua i ko wahine, e maewaewa aua nae hoi kaua, a ike pono oe lā. A hala kēia onē loiiia iaua nēi, komo aku la lauā nei o Haiauloa, oi haelē aku laua nei a luhi, ā molowaj kaniuhn hau no o Mokulehuā, panē akU 6 Kahikāniāulā, hoomanawanuiy kokeikē kāua ē hiki i kahi o Manua, oia ke aiii o lālo nei, kahi hoi o ko wahine, a hala o Hālauloā, ilio aku la nd laua nei, a hiki ioā ilalo. Ia hiki āna āku o lāUa nei iīāīo Kauhuhikiki o Haehae, huna āē Iā o Jtanikaniauiā iā >iokiliēhua maloko o ka pili pali, o Kanikaniāula mawaho aku. (Ēiā kēiā, i ke kii ana 0 Mokulehjiā ia Pueo, Ua iaWe |)U aku oiā i ka pēalii a laua i ulaiiā pu i fnēa hoike aku iā Piieo, maiama paha o haiawai lahā.) Hiki ākh la laua iiēi ilaila, aole lahā nei i ikēia, aia hoi ka poē kanāka a pāu o iālo iloko o KaunUhikiki o Haehae, oia hoi o ke Nauiu, d kē Nawāj o kā piiikua, o kā piliaIpi o kā Miiiiāiiā. tlē kāhākā liilii iwi ooiēā iākmi/ e k6hānē €hit iakoii iiaio/ iioka o w haiē iiēi o Mānuā, o Puēo/ ā mē Manua, i kā laua pāpa konaiiē. Alailāf olelo ākU lā o Kanikāliiaiilā ia aiiiā ko wahine; 6 na mele iio aiianei lā, ā 'oluā i haku ai 1 ka wa e ola ana o ko wahiiie, oiā no kau e oli akh āi i ko wahiiie, malia pāha o ioliē māi kēiā. Aiāilā, oii ākii lā o Mokulehiiā i ka Pueo poē ineiē ā kakhii i hēiiiheiu iho nēi iloko o j na HelU mua i kāa hopē aē hēi; Oli āku i la keia a kokokē ē pāu kē aiāiīa, hoopau loa akU iā o Pueo i ke melē; piela ka lāUa hāele kike aha i nā mele a lāuā, a me ka Mokhiēhiia mēiē pti hoi, & £āii kē oli āha, kuloii ihō lā o ī'ueō" khlh iīio ia ka wāimaka, uwē kā ophā; oiēlo iho iā o fhēOj o keia poe hiēlē ā pah, aoiē inea i ioāā'ii o ināua wale no inē kuh kanē, hie Mokulēhuā, i na iā o ihāuā e noho aiia i Haehaē, aolē he meā ē āe i loāā'i; Ināihā iho la o Mānuā, ā oii liou aku la o MokUlēhUā māwaho, mānāo iho lā o ?hēb 0 loiiē poho āiiānēi o MāUua, ē WālāaU āē āha o l*hēo. Kapaiā kē keā< nakele ka ai, o kē ku, o kā holo ka wa, hui aē lā ka pāf)ā konāiiē, kēiiā āē iā o Mānuā e huli i Ua poe kahāka nei'i huliia'ku ia, aoiē hē ioaāj hoi hiāi īā kāiiākā, ālāilā, lālē āē la o Māuuā ē īiele i kā heenalh i kā |)0ē kahaka ona ā f)ah, āiaiīaj hēlē o MāhUā mā i kā heenalu; Koē iho iā o Puēo iioko o iiā hālē nei o Mahuā a mē kekāhi alaiia, kēna hoii q Kanikaniaula ia MokulehUa, ē oii hou, aiaila, oii aku la o Mokulehua, ā i kē oii ānā, hooiono maopopo ioa o Pneo* ākahi no ā lohe poho oia, iā hiānāiffā, nonoi āku la 0 Pueo i ke kiai ē wehe tnai i ka aiaila, pane aku la o Kanikaiiiaula ia Mokulēhuā. Hi puka koe o ko wahine iwaho, auhea ka peahi ā olUa i hākh ai me ko wahihe, hāi ākh U keia. Eia no, lawe iā ā ka pukā la, waiho, maiaio ke koko, inalia o puka rnāi ā wahh la, ike i ka peahi. kii iho huki kaua ma ke koko, lilo ia kaua; hoohiiii pono āē no auanei Oē i kana i<rāhi i ulana'i, i ike maopopopo ko wahine. Ia oluolu āhā o ke kiai jpukā la, weheiaka pukāj aiāilā, pukā inai lā no hoi 6 Pueo, ā iho ia ilalo, ike kēiā i kā f>ēahi, olēk) iho la 0 Piieo, o keia peahi, o kā peahi ho keia a maua t Ulana'i me kuu kane, ā anehe iho la o Pueo e lalau, s no ka !dai ole, lele iho iA iiaio hopUī kupono iiuni 0 koko, e huki Māi āna o Kānikaniaula i ke koko, pta iho ia o Pueo ia laua hēl Lele āe āna fakou nei iiuua, iā klē āha o )&koti itei la> hoola nā kanāka, ā IHo ki Wāhihe i Mānna e, lilo ka wahine a ke alii e ! ttēhi koke ae la o MānUā i ke ahi, hāo māi ana ke ahi, aolē i kana mai o ua meā he āhi* oi hēle ■ & anēāne pilikie o Mokulehiia, iiinan mai ke kapunakanē, pēhēā oe? w«ld ā MoknlehUa, au .<* pillkia iso kā nahi, i ine ke ahi

no hM, aa hele a hahana i knn kaa. I akn \ 0 Kaiiikaniaola. e noho oe ia nei a hoi rnai \ a« Hele aku la keia, a boi mai la ke knpu- \ n&kaie me ka " paa nonolae/' ilaila o Moka-1 ]eha* e hanu ai, a lele akn la laoa nēi a b»~ ' a pan ae la ka hoa ia ana o ke ahi,, aanai ae !a ka poe o lalo, aole i make. Hala ia peiino o lana nei. Kena mai ana o Manna i ka na paka nni f 1 ak| !a ke kupnnakane ia Moknlehaa, ia nei j pah| auaiu'i kana, ia lana nei e lele j ana, ke noke nei ka ua, iloko o keia wa, anu loa I Mokulehna, kanaaho wale ae la no ia Ua ana oe e ka na/ua pulu elo an, alo aiia an ia oe e nei ana, o ka imi ana i nei a»ea he wahine. Lohe mai !a ke kupuriafelne, ua anu loa ka inoopuna* manawa ia, e ku mai ana kekahi lāan i ka{&ia be L*juiu, (oia paha ka U!i raeā paP*fo ialau aku lik o Kanikaniaula a loaa, ho«ihu no ua nioopūna, oi haaa mai ka ua a nnlowa, pau. Nana mai la o uāt o Manua, i make, kena ia kanaka e kii ia ua poe ne|e lawe nei I ka wahine. Miki bou īaua hei i ka ulu i Leiwalo, hiki m|i īa no hoi ua poe alualu nēi, mai lalo Ia aha ana iho no a lauii nei la, pāu !o& kanaka i ka helelei ilalo, pau ka pilikia. palawai pu hou keia me ke aikane a ia n|l/ o ka loihi o keia hele anā a Mokiilehua. aiie KanikaAiaula, elua anaiiUlii no ia. Hoi lakoii nei aka hale i keia po, me ka o!fe iā mai e na mea a pau, me ke kinopu o Pueo. A hiki lakou nei i ka kena aku, kenā mai laua nei; ho ka h&i ole o Iwa, kii aku la o Mokulehua i ke kino o Pueo i kaāwe ai, a hiki mai lā, ālaila, t|a olelo ia ma keia kaao ana na ola ka! kakou e māūrfo he mea oiāio iā mea, io ka mea, pela ke anō o kela huaolelo i ka|»aiā. he kaao.) ao anā ae Jiij olelo akii la o "Kelii o Haehae'' i na kupuna, lia olā pahā o Mama, #iā lā ke noho inai la la; i nāna māi kā hā£a, e noho aku āna o Pueo me Mokulehua, kahi nui āe la kā pihe. } Alailā, manao hou no o lia 6 Mokiilehua e hele hou iio i ka kauoha keia ia Pneo, i noho oe a i iho mai, he kanakā maukā mai uie ka lāan palāu i ka lima, o ke kane is ake kāikamahinē ā kaua, hoomoe ia s no inānao o Mok.ulehiia, uā liiii' pahā ke keiki, iloko o koiia wa hele, alaila, iiā maopopo ke kane, oiā ke keiki a Laniwaiiine y alii wahihe o Kaloakoina. Ia wa, hoomāka laiiā nei e hele, inai Niuhele aku, a kokoke laua nei e hiki 1 Kamilopaekanaka, malaila kekahi alii o he mahiai kana hana me kanaka, ike mai lā tiā alii rtei, papa miii la oia i kanaka, māi nana ka rnakā iluna, ilalo no e kulou ai. Hiki laua hei ilaila, aoie walaau, kiiiou !oa lakou la iialo, maalo laua nei ā īieie āfeu lā. Kahea mai Ia 6 Kuiapo, aole hoi i kamaijh me kaināāina ā liele waīe iio. Pane akii Plwā ia Mokulehuā, i mai la o Mokuiehuā, iiāiia hoi kaua, āole i aloha ia mai, e heie kaiiā: Liuliu ko lāiiā iiei hele ānā, hiki la r ūa nei ma kāhi o Kānehunamoku e heenaīu ana, aia makāi ke aliī, oia o ia lāua nei iiaiiā, hwa kā pihe o kānaka ā haalele waie, i kā meā o ka iiiaikai d lauā uei. Haohao o Kānehunamoku i keia uwa oiika, niiiau iiā āiii heāha keiā pihe e uwa nei? hai ia āku la, hfe ināii kahaka maikai āia iuka. lā manawā hilāhiīā waīe no o KanehunamokU; hoio ioa ā make aku iloko o ikaielehoUwouwo. Ia lauS nei e iioho nei mā keia ainai ke iho nei o Keauokāia i kai o Niuhele. Ūa nui, ua kanaka māikāi hoi, i ka wā oluolu 0 ka la, hiki aku lā o Keauokāia i kai # i ka hale o kd āīii o Māehāe, he āa ko ua ālii yfOr_ hine ia kokooluā o kona ku māi la o Keauokaiā, o māi īā i ka iāaii paīāu aiiā; ālaila, huki māi ia»ke alii o Hāehāe ia l£eaiiokāia iloko, āiaila, komo āku iā lāUā nei, a paii iā f hooinakaukau keia i kahi o lauā iiei, ā pau ia, noho ae la laiia Mi, a o ko lauA hei hiāinoe iho lā no ia. I» pauhiā īoā ia ana ō iānā nei e ka hiāmoe, nāhā, aku lā ua Wahi kahu aa nei, ēlha poo & inoē ināi heiē aku la oia a hai aku lā ia Pneo, e iike ine ke āno nsātt o ka oielo akā poe ka!i, ina kā ne aha i kā poohiwi, me ka oni ana o ke poo, maopopo ia Puēo, he kānaka ma kahi o ke alii o Hāehāe. Hēie mai la o Pueo a ike ia laua hei e moe ana, kauo mai la keia i ke alii o Haehae a kati i ka poohiwi, alaila, kaka ibo la o Pueo 1 kā paepae o kā puka, a make iho la ke kaikamahine, imli akn la o Pueo hoi i ka hale, me ke aloha ole iho i ke keiki ana, alawa iho !a ō Keauakaia, nana i ua kaiku&hine, ua naponapo liitil ke poo, khloii iho keia uwe, mē ka hoalohalohaliu i ka mea i mainoino loa ia. Aloha wale no kuo kaikuahine, I ko ii aka nei a ka paepm t He ilio ka inea e kaia'na i ka Lāpauila o kaiūd^ A plki akn ke kokd iDirsho t ike paha oe e ka ua e ka la, Ike koko o kuu kāikuahins nei la— He makrtā iho wal# u«i--e? Kiia i kt paepae hl li&iike, aloha—e-

A pau ko ia nei nwe ana, aiaila, hoopnlU iho la kets t ka lepa o ko ia nei aahu ī ke koko, napuu a paa. hnli o Keanokaia hoi akn la inka, ā liuliu akn. alawa ae la i hope o Keauokaia ia lUanawa la, ku kinowailna akn ana oke alii o Haehae, na hala pn laua nei. Hele akn o Pueo a kahnna, wehewehe akn i ka mea i hanaia eiā no kekaikamahine ana, alaila, pane mai ke kahana, na naāupo oe: ua nnake aku lā no kāu keiki, osa no ka ko kane. Pane moi ke kahnna, e hahai oe i ko keiks, a i hoi mai, ola oe, a i hoi ole mai, make oe.