Ka Hoku o ka Pakipika, Volume II, Number 5, 13 November 1862 — Kumu manao alua no na kuia. [ARTICLE]

Kumu manao alua no na kuia.

£ hn ihku Pakipiha i>~Afoh(t o«. Eia mai ko koeoa kamailio i koe m* koia kukulu manao ana, e like mo ia i hniko ma ka Helu 3. He kumu aui n6 hoi keia aka poe naauao e nooooo mai ai, a me naHii ha> nau oka eioa t mawaena koou o keia mau mea e i elua; oia hoi oa kula apana Hawaii, a ota hoi tta kula haole. loa ua hewe au ma keie kukulu mauao aoe» alaila, m oukoo no e kala mai i ko*u hala ma keia maa, a ina hoi ua pooo au m* ko oukou noonoo maikai •na, alaila» ne oukou qo hoi ia e hoapooo mai mawaeea o*u a ao kuu hoa.

£ nana pu mei kakou i ka olelo a ke ka* kou makamaka, ke i mai oei oua o H. K. Poikeke,aole he naauao o na kula haole t ei ae no ka ka naauao o tte kula Hewaii, e oie hiaa» mawaene o keia mau mea a i elue." MaUila oo hoi au i ekemu aku ai imua © ko oukou alo, e tte ke lehulehiKhoi ie o elawa iho i keie mau mea« Aua hai pakehi mai no ie i tta iooe o ke poe i loaa ae ka naaueo noloko mai ooe kule apene Heweii, oie hoi ke poe i hoiko ie me ke Helu mua o keia kukulu maoao ana. *

Aka hoi, oo hoi ou » hooto iho i fca tko » ko kakoo ho* « h*t aa«i o«i, h* ike oo ko Ukoo U. • ho ik« no hoi ko kakou; aka, •ul« nte e hiki t ko ike o n» ko{« »|Miao Ha« «rtii k« h«ni i kokohi mau im hobonu, ot« hoi i like »i mo kt ike o u hto)«:

I. Ho hiki «oei i ki poe i to it i k« iko H*waii ( ko hao* i moku m*hu, ke oo o!o i«

■»m*i kt mktt9 Befk«aia # «lel» « ■ ? Ite i «kg oei aet«. %. M« (uli IMi iki poe i a» » i lt lb kwtun« e sa kaU Ha*au ke haoa » kēle mhm, ike lsjnii i MaaU ē itfc* a» **• ■ «• ka owka iaaha koa, <r& bot o i ■k» oei •*, ā lae iakoe oei ae, «ole hiki. ke ao ole ia Oiamoa i ka ike a iia baofe t oia hoi ka hookoi» if| i|| jk(etkl liawaii iloli o oa kul» haole i kokui* ja fl>a keia Pae Aioa.

0. H<b hiki aliei i ka ilie hohono e oa hula Haaraii he haaA i hale hana hlaho, <? lihe rae llUkoheo mua f a e lihe me Ulakuheo hi* pe e ku oei, ā e like hoi ihe ka hale haha oia- ia o C. H. Lāi, ke ao ole ia i aā raea ike hohonu ona kuia haoie ? Ke | aku nei au, āole hiki,

Pela io ho, aole e hiki i ha ike o oa kola apaoa Hawaii ke haoa i keia toati 0100, i hai ia ae la maluna, ke ao ole ia i ka ike hohoou ona kula haole. He oui ha mea a'u «ha aku ai cto ka pooo k OiO ka ike hohonu ooa kola haole t aka, UA makehewa bo hni ail ke hai leo Oili aku i keia rtiau mea a pau ttla ke akea t tio ka mea r ua Oiaopopo ii«i ia kakoo tna ka iioouoo aoa iho, a me ka ike iiiaka ana. tte ku Oēi keia hoike huio okuā iWaeua 0 keia niau mea eiua, oia Hoi h« lileA hiki ole tto i na keiki i ao niii ia ina Lahaihaluna, a ma Hilo paha ke haUa i Wāii ( a i huila Wiii koi a pela ahu, *

Aia Wale do i na kula hāoh. iā liiau inea a pau t aote ihā kula HaWaii hel, Uolāila, ua pilikia Ua Wahi hoa nfet o'u, uo ka uuka ō kahi naauao HaWaii, no ka inea, e hahu pu mai tt» hoi kakou i keia» tto ke kula haolē*no o Kukoua, a uiē Hekeiela» a me na kauakā uaauan eae hoi he nui waii 4 . tla ike pu auanēi kekahi poe o kakou ē noha hēi ii»e ia pue, aole loāi uuku wale iho kono kula apaua Hawaii, nolaila, he pono ho ia kakou kē kapa iho i ko kakou wahi ike, ha "omllumilu" i ukali nle ia, e loua aku ai ke ikē hnhohu ona kula haole la. Nolaila, he phiio maoii toa uo keia kukulu manao attā § hoolnii aē i aa kula apana Huwaii i mau kuiā haole, e like tne ka mea nnna i kukulu tfiua i kēia tnanao, a uiahope i pani īhoai o M»=K, Poikekē, uolaila, hē mea ia ē hoopouli aiiā i kēia lahui, ā e alakai ana hoi i kā lahui kanaka i ka naaupo, He kēu ōē ā ke kāhākā pane hupu, nnaupo uui walē.

Nolaila, ke olelo nei au, ua oi nku k» no t a me kn pomaikai o keia )tthui kaft»ka, ina e .hdoioH.it ui ia tm kula npaha Hawaii, w&u kula hatilti wuie tto, alailu, e ike ttua« tteī kakou mahope, Iwaeua © ka kakou pue keiki ak»t, e pii ana keia iuhui kanaka iluna, āole hoi «ml iho ilaiō t peoei e manpnpo ĀiuhUw^. ike i ka olelo haole, a itte ka oieio Fat»ut»l» oia tio ke kuihu hahai tta na e holo mai ka ike hohonu « keia lahui kanaka, a o ke ku» mu ttui ho hel ia e iaka ia mai ai ko kakou wahi aupuni uuku nei, e ko tta aina e, o t kaikeika elel» hauie, Nulaila, he inake» hewa kou mau manao e kuu hoa e i ae U, aoie pono ka hoololi atta o tta kuia Mawaii i mau kula hanle, noluila» ke oleio nei au ta ee, e noenoa kōu naau t a e haiiu olunlu mai kou manao, e hoopeu ae i kou manao kuhi» hewa, a me kou ialau maoli ma ka pane hupo ana a kou waha, nolaiia, ua oki ay, ma keia kukulu manao ana, aka, ina e paae ia mai au, alaila, he makemake no au e hoolawa aku i keia manao. Aleha oukuu, BfiNh HalUmailē» Honolulu, Nov, 4, 1801