Ko Hawaii Pae Aina, Volume I, Number 29, 20 July 1878 — NU HOU O NA AINA E. Ka Ahaolelo o na Mana Nui o Europa! KAULIILII NA AINA O TUREKE I O A IA NEI! E hui paha auanei o Heritania me [Illegible] Huli ke Kuhikuhi Puuone o ke Ao mahope o Rusia! NA MEA I HOOHOLO LOKAHI IA! [ARTICLE+ILLUSTRATION]

NU HOU O NA AINA E.

Ka Ahaolelo o na Mana Nui o Europa!

KAULIILII NA AINA O TUREKE I O A IA NEI!

E hui paha auanei o Heritania me [Illegible]

Huli ke Kuhikuhi Puuone o ke Ao mahope o Rusia!

NA MEA I HOOHOLO LOKAHI IA!

I Ma ko ku ana niai nei oka mokuahi | Kulannknnhale oXu [oka" rtiai KapalaViko m:ii, u:i loan mai na tnoa hon e pil'i «iia no ka hana a ka Ahaolelo nui e malamaia u«i e n.i ine.na nui o Eiiropa; e pili «tia no na koi poho a Iluaia ia Tnrcke, a ke wailio aku noi makou i na maa liou na ko makou mau tausani puni lielulielu mea hou e lioonuu no lakou īlio. O ka makou leo nao hoi mamua o ko inakou wailio ana nk:i imna o oukoii, lia ake ko ninkou e p:iu ke kahe ana o ke koko, a me ka mauaonao ana no na kino iihane o mokaki aaa ma na kalma kaua

Berelina, lune 28-~Ua nolio ka Ahaolelonuioiia Maua Nui o Eui'opa ma keia la. Ua uoho kino mai o Gonchakoff, ko liuaia Kuhina nui i hoounaia i ka Ahaolelo nui. Ua hapai nma ia ka noonOo ana o ka Ahaoleio no ka Beritania noi, e aeia aku o 13osnia a nie Herzegovina e lilo no Auseturia no kekahi oianawa, aole nae i lioikein ka loihi o ka manau-a, aka, na lo me ka hooholo aiia a kekalii mau mana e ae, a ke manao waleia nei, e law* ana oia e līlee nw ka mea i liooholo ia e Hubiaa me 'i'uieke ma Konatinopela.

0 ka Fiirani luunuhana hoi i w.iiho inui nei iloko o ka Alinoielo e hoole na mana o Euvopa, aole e haawi al?u i ke leuokoa no Berevia, ke ole lakou e "kol mai i ko kkou niau pomaikni. Uanoonoo ka Aluwlelo, a ua hooholo e kohoia i kekuhi uihu kouiisina, e nooooo a hoike īiiHi do ka ninau e j)jli ana noko Sereviii kuokoa, e noouoo pu ia ana e ia koniiai- [ na ka hooinahualiua ana aku i napalena l o Montenegro. | Ma ka JPoaono, ua waihoia m;u'imua| 0 ka Ahnolelo ka Helene kunaumanao, aole akaka ka mea i hooholoia. Ke haka pouo loa mai'nei namaka o I Rusia nie ka huhn i keia hana a ka Almolelo. Me he mea la, aole e noonoo niii ana ka Ahaolelo no keia mau hoomakaukau leaua, a aole no paha e loihi ana ka nolio 'ana o keia Ahaololo. Vienna, lune 28—Uu haule pu ko Roumania manao no ka lakou lnimuhana, a e hoi aku ana kona luau elele me ko kaiwuaha no Buchiirc.st. Ladana, lune 28—Ua hoike mai kekahi nupepa ma Bm'Hna, e olelo ana, nia ka PoHlium, ua helnlielu niai o Count An/iru-ssy, ko Auseturia elule i hoounaia iinua o ka Ahaolelo, i kekahi pepa hoomunao, e hoike aoa i ko Auseturia iuaai poiuo, a me na lilo i lianaia ma Bosun», i e iioi inai 'ana i ka Ahaolelo e ooonoo' ponoia ia niau lilo. Ua hoike mni © Salisbuiy kekahi elelo o ke aupuei a j Eiielani imua o ka Ahaolelo i kona mauua, e apono aku keia Ahaolelo i ka.li!o ann o Bosania a me Heszovina īualak) o ko Au3eturia ruana, a koe aku o Tuieke, a titi heluhelu pu mai oia i kekahi |x»lapala, e olelo ana, aole e hiki ia l'uiekw ke hni mai ma keia mea. Aka, e biki paha iaia lee loaa kekahi uiah»le ina ke kiiikalū o Suq. St<jfiino. 0 ke kulana o Tureke i keia mananu, ua nawuliwnli a palupaiu. A aole hoi e hiki ia Tur«ke Ue hoolmi aku ia Bo»»nw inalaloo kona mana, a o ku Turekc kniimhiioa i hwe n«u i'i imiia o kn Ahaolelo, aole i pili no keia noi. Ua wehewehe mai o Beaconsfie)(l, ko Enelani Kuhina i hoounaia inai iioua o ka Aliaolelo, e olelo ana, nole e hiki ia ( Eueinni ke noonoo do na mea e pili aoa 1 keia noi, koe wale no ka 3alisbnry hoopii. 0 na weheweho aua a Tuvoke uo | keia kumuhana, aole ia he mea mn. I Ua kauoha uliu nei ka Pei'eaielena Bil sitnaka ma kona tnana, e haawi hou mai ! o Tureke i raair weheivehe hou. Ua ae aku nei kn Ahaolelo o na mana j nui o Eui'opa e kuokoa o Koumania a I wo Mootenegro, o like me ka lakou mauj kumuhnDai waiho mai neL Berelina, lulai I—He 3 hora r ka loihi o ka noho ana o ka Ahaolelo ma keia la. | Ua hiki kino ne nei mal.ūln na JjUDa aupuni o P»oumania, me ke noi uiai i ka i Ahaolelo no ko lakou kuleaua ma na mea o pili ana )a'Ba?ania & iLe Bosego--vin«, a Ametur>a e !ima ikaika nei mnh-' | lo o kona mana, e lawtTliouia ia kumnhima a e noonoo bou ia. I Ua kanoha aku uei īm maMy,nui o

JMiropa i 1(0 hikoii uiaii Lnna aiijinni iv pau e nolio nna inaloko o na poai o ICouaHnoiiela, e hanlele aku i ko lakou noho kino anu m&Liiln, oini, ua holo ae kft lono a pnni o Enropa, e hoeueu hou ann 0 T<irekc i kekalii knua kitnoj>o. Oini, ko hoopaft[Mia ikaika noi tin niaua oihium kolv o Rusia i na pulena o Si»rovia, e hoohniia nmi o a i»o Ni.ieh, aka, ke kue mai tio.i o Turokc a mo l<«kalii nuu\ niana o ne no ki'iu hiuui a iiuUiMi'lina, lulai I—-Ke manao nei I<A Ahaok'lo, o Imawi aku i kola wahi n | au 'i Rnsia, i kapaia o liwwvrabiu, i lilo j»io ai i ka 1850, mni lluth aku a hiki i ko. uwuwa o Kilia, | Ua hooholo pu no hoi ka Ahuolelo, o | lioihoi iauUuo Dol)rudscha no Koumania. 1 Ua iio aku n«i ka Aliaolelo ike kuokoa o Houmania a me Moutonegero. |}erelinH, lulai 2.— CJa lioOpHHpaa ikaik;v loh iho nei ka A Wolo no ka hookuu lanla ana i n; i moku a mo ka laweia «ria o [)h mea kHiia ma k» muliwHi Denubo mamuli o ko noi an» mai noi a IlUHia. Ua hoole mni nei o Bnritania, Far;tni a lae Kiilia, i keu noi anu m«i nei a Rusia, no k» niea, he hoomaiiuehiui «r)a aeia 1 ko Rusia mau lima e ikHika loa, a liehi ino aku i na mana e bo o Et:ropa. i 'L-eKlnn;», lnlni 2. —Ua hoiko aa ka uupepa D«īily Teleg,iruph « olelo a»a, ua kauoha maluakoneio Btaimakaia Rusīa e noi aku oia i ka uko .poho o keia kaua inawaena ona a me Tnreke, e ukuia mai rna ka «iua wale no, aoie ma kedala. Ua pukn ae kekahi lono e olelo anß, o na ukn poho a pau n Rosia e koi nei, | ia Tureke walo no, a me Iluaia ka mea . mana ekuka a e hooholo noia mnn mea, ! ao!e mana o na aupuni e ae noia kuuiuhana. U:i noi mai nei o Roumania i ke mv& >5U mok'i o li iv.vrnn, unv ktvpa o ke kai Eleele, ine ka weheia o Bcssanvbia. Ua mauiio ka Ahaofelo hole e imonoo i keia kumulianu, ke «e ole nni o Rusin. L.tdHUit, lulai 2.—Ua hooholo ka Ahaolelo i ko Bi3imuka noonoo, oia hoi e Waihoia aku ka nooooo aua no na koi poiio a Rusia ia Tureke no keia kaua, a o r,ouiim>:ii mawnona wule no o Rusia, me Tureke. Nu loka, lulai 3: —Ua hoopokaia ae id:v ka manno pepa o ka nupepa Taribiuuo o L»duna, mui Berelina mai, e olelo itua e malieleheleia na apan» aina oTureke peuei : E lilo o Bosiaia s 020 Herzegoviaa | no Auseturia. E lawe o Euelani i kona inah&le oia o Seprns. E hoomahuahna houia Aka 1 na paleoa o Moutenēgro, m* kn hoonee hoa ani iiku ia Allhinia a hiki iUlo i Adriatec. E baa>viia «ku ka noho kuokoa ana & Serevia, ine ku hoomnhimh-im bonia oko 0 kona uaan palena v man mile kue» f kahi hoi 0 uohoia ap-a e aa kainiiK, |je 152,C00. Ke makankau tiei 0 Euelaoī'e hoonna akn i 30,000 k<w T tii«i Inia aka a»n kuh; k&koke-aku mahope Quaßosi» m& Arw Mania, »Ba fctv wuliwai'Liiiaku, be wuhi ; pape a kw ia. 1 Ka ikwika 0 na iwnnn miv Bosaoia me | U( j r^govioa. ; Ua hiki m.vi ew bnornai Bosacwa tnni, | na hoouuii ia a« he 40.000 mmi kou Tiv roke e uoho oan Bi'sapia » ma Sei"zeyo- | vina, » fie 20 OOOiiw&'wia o Kovi B <z,n j a me Pristiuo e p»;v ia oiaa apaaa aīoa o Tureke. Ua liouooa akn Uoi o Aubeiuria i kooh ikaika e paw in umo āpinaa aina non» he 141.000, kn »ui ftkooa qi«b kaaak;», be kokua e Koopnipui ai 5 »ip ktx» kn mau ota inau okano aina; st>3, aol» nae be ma(t koa m;vuv «ih« apo.u* iK>JiA caai>aoia oiu kekalii oDakumalian;v_ a Tureke 0 wniiio ai iloko o ka Ahaolelo; eo 'mi poiuo a we na kioopiUkia a ABseturtH, i kana wminei.