Ko Hawaii Pae Aina, Volume II, Number 41, 11 October 1879 — NU HOU O NA AINA E. Ka hiki ana ae o Kalani i Kapalakiko. KA HOPENA O KETEWAIO KOAA HOPU PIO IA. Ko Europa Omamalu Kaua KA HALAWAI KINO ANA O BISIMAKA ME ANA DARASE. [ARTICLE+ILLUSTRATION]

NU HOU O NA AINA E.

Ka hiki ana ae o Kalani i Kapalakiko.

KA HOPENA O KETEWAIO

KOAA HOPU PIO IA.

Ko Europa Omamalu Kaua

KA HALAWAI KINO ANA O BISIMAKA ME ANA DARASE.

Mn kn Ponono, Si'|mtcn)uba 20, un li*i iie iinv l<c mvii o Kiinulukiko ka mokunlii " Citv ut 'l\)kio" nmi loHulminu, I-.tpnw,i inni, u o kn Aliliikniiii liunlanii n Pcivai denn i pnii iho uei o Auunkii Hnijmii\, U\ys?s kuliwn, Uo)mv wiihim l , kaon l<cilii)<.iiiu ii me tm nkn}t pu nuilmin o im mokii la. He clu ; t i a muimm ai; <> kc ku nkvi o ka īwokn, ko ka nimi hooniu-lainL-iin ii/ifi i na )x)o);ipa iuuiohnao ona nouu, a i ka lihlu hnla niiii ae, o i<t nimi la, ua iiKMiaoia, un kipa ae la oia ī i;n Piie Aina Huwiiii, eia kn iiiKinei, na lioi puKilei ne no oia i l;<;nrt hon-e. Uti nneane -00,000 ka m.i o na kaimka i l'iuka iio ina keiii la, e ajio aloh-.i a e liu r<> akn i ka nmiiliini nmkuikni honna. Uti hui ac ku Aliliikaua u me ka ohana tue n;i olu nmikui, a o nu autii o Kinn a me liipnna, na walii h ko na niuiiliini nwu aiaka i ono loa aku ai o ku nuna una, Mu kc lai nna mui o ka mokuuin' "Kiiliinukuiihuli; o Nti loku" i k» uhiahi PoaUlii ihu ih'i mui Kui.ulakiko mui, uu lniw mui i;i niukoii na ineu hoii u nui wule o nu pea u pau o ka honuu uei, a oia keia : Ka Hopn pio ia ana o Kete\viuo. Lneliina, Sejit, ]B—Uu te]eguiu|ia mui 0 lluku Citnctt Wiileseinui Afi-rika llenia iuui me k;i hoike una, na ae inui nu ;ilii iiiio koikoi »i pau o nu Zulu > na mana anpnni Berituni;t. Ke hoike niui nei nu lono o ka la 2 o )sepiitemiib.i, i ka wa i lo;m pio aku ui o Kete\\-iiio, na hele oīa a ekael?a. Ua l-a. ive ia kn Moi i U}ntirdi. I );a wa e luwe ia ana, he umikiiniauiakahi o ko ka Moi poe i hoao p. holo maln, lie eono o liikoo i puku lael.ie ak», « lie elima i ki[iti ia. E luweia anu l;u Moi pegana i Maritebiio"u, a malaila akn i Craretaoua, Ke uno o ka loaa aiui o Ketewuio. Ke iioike nnii nti nu nioolelo o ka loua ;tn;i o ka Uloi Ketewuio jipnei: Oiui e hakiu iu niiii liu Moi ina k<-kahi uouo <• llukn Giffvibu a me keliuhi pon kiu, e nee mai una hoi o Mekia Muta nie kekuhi papa kou kunalio ma kekahi noao. Uu nianao o Haku Giffoda, ka mea i ike ole iu e ku Moi Ketewaio, e hookaiilua i ka lele kuua ana aku a na)ioo ka la, i mea e keakeu ui i l<o ku Moi [>u};ele nnn «ku iloko o ka nlunahele naele. Ike e nae o Kelewaio i k«kuhi kahoaka o ko na kou kaualio nee una alui, no ka nieu, aole e liiki i iul koa k« hele uku me kn inulu, no ku inoino o ku alanui knlii e liiki akn ai. I'apa ue la o Klekia i ku iiek* j nakeke ann, u hnoiina akn la ī koa kainuuina uiainna lou. 0 ka pnni koke ae la no iu o kahi a ka Moi Ketewuio e noho unu, il holu aku Ja ti Mekiu nmlnna o kona lio u kahea ukn la i ka Moi KeLewaio, "e puku mai oe iwaho." Mahope o keknhi m.ui hookauluu una o ku illoi, piika inui la oiu, Aia niulnna o koim hio)ii<»na kakulii uno hunohuno, u nonoi umi ia uia e kipu iaiikei. Ilehvakulua knmaniakola wale no ka nni o ka poe e huliai uau iaia j ka wa i ]oua aku ai oia. Ipe hoike mai nei kekahi mea kakau mui l)urel)anA i«ui, e noihoi ia ue nnu o Lvet«\vuio iiialonu o ka moku kuuu Foresetu ma Papn Dunefoda, kaniokne haalek koke awa ustt na k«.uaba i aila ia. Lud'inu, Sept. 21—Kii kukun mai nei keknhi tnea llool.iha nnpepu niui Lae Kaona mni, ua ae uiui nei kQi<npnni Panaluaii e m.ilaniaiu Ki'ti Wcii(y'niaanei mu 1 e niia l)ti pio a hiki j ka w;i a ka Moi wuhiup e uiakenmke ai. L.iduin, Sept. 22—Ke hoiko mni nei kelenhi 'lohn iiiui L;io Kaon» inai o ku la j 2, e liooleunia ae aua o Ketewuio nui kn ( uiokii niai Pupu Dnioti)du u« no Lae : Kaona. Ku manaoia la, e liiki ue ana o llakn G.ift< tii Wiileao nia Uk'i'ekii i ka la 6 o Okatoba nei. li helo koko anu. ka Moi Ketewaio i Lae Kaona o kali i na kauoha A.ke aui piini makiia. Un lilo kona [io iins, i [ im-a e hooiualuhia ai i ka nina, ae kuulo I ui ui a nalowale uku na huiia hookahe koko, i niauuoia e ala inai aiia me' ka lahui Ponodusa. E malainu ia ana ma

U!unedi h,e lialawai nni mawaena *o £>a 'Beritania. a top. kiekie, na Kakaolēlo me na makaainan» o ka aina Zuln, m>i ui huluwai ti kukaln n'kea ia ae ni na kunm u pau o ke KuiUhi, a o kola me keia Alii i koliowe nolio hoomalii iiH o na okunn «ina, o knknu i«oa uiai iimlwlo © Wek-Alvi a bc nv\im i ua mau nlii iu-i ke hoolu aku i'ka hookomo mm īuiii-i u» imu k)i»>i ili.ko o k» auv.v a UK' n;v waiwai kaloim inni mv ka- ' |»ikai niiii, okn lio;ila nnn ikc kauai ini' ki- Uuho ana i Impo nm ka nohoulii, īoniaio iu okn IV ritmiia apono mm' iuai, Ina « uliewain ki-kalii kmmka ]\>- i lokuiw no nn lu-wa kiii'aiina, e hookolokulo ia i iiv n e hoo|inku\a ka oMo hoo- i holo eH' Knhinu Koho 15rritania, Ua liookupo |, (l i a |ioi ka honlilo wule u.m j aku i kekuhi ainu, a he Moi kela n:c | k(.'iu Alii e nolio hooinalu ut)u nm kona | okauu ainu iho. j Ao)f nae i ko lakou ao nkn i' ke komo iina niai o na Misioiiuri, a tne ku liaawi unu uku i k« aina no lakou. I£ hiki no i na kauuka B<.n - itaniu ke alakai hoonuauuo aku i na'lii, aole nae e hoo-kii-kie Wiile ukn nmluna olakon, aina! hoi e hooko pono o)c na'iii i ku olelo ae- i like. na na kan'aka Beritania ponoi e lioike nWiu mea ike ati)>uni, 0 ka moe aua aku o ka 'oiiiliwai Uuienolosa niai ūa manna Kiimahnla aUu a i ke kai, ka mea nana e hookauwale i ka noao akau inai ka aoao lienm mai. 0 keia poe alii, he inuu |>oo lukou no na lakni kahiko i noho mal«lo o na 2nln, a i keia wa, ke hniioli nei lakou i ka hoi hou ana luai o ko lakou kuokoa. Ku halawai ana o Bisimaka me AnadeL:idana, Sept. olelo nnū nei kekahi lono niai Vienna mui penei; Uu hulawai o Anad< rase ko Ansi tum Kii ! hiua Nui m« JBisimaka ina kahi hookio | o ke ulunui kaa ulii uia Yii-nna nei, a ukali aku la o Anaderuse a hiki i ka hote- | le o Bisiruuka m noho ai, Ua haiaimi e ;ae lie anHiiyi kanaka nm ia wahi no l<e- | kahi mau hora, e kali ana o ka liiki aku j o ke. Kuhikuhi Puuone nui kaulana, a e j hookipa niai iaia me na huro ana o ka healiea nialihini. Ua pahok niai ūa I nupeiiu o Vietuia ina apo aloha kiekie i anu iu Bisuiiaku, aolu wale no kona kaulai)a he Kilo Anpnni, aka ma ke ano hoaloha uiaoli kekahi ia Auseturia. Kp, hoiko mai nei kekahi lono e ae iiiaiyieiina nui, ua hoomaopopoia o ka hua o ka haiuwui mawaena o Bisiinaka a t»e Auudv j rusf na holopono, a. ua mainio oleia ke kakau iaika ana i nu kuniuhana o keia luuna hope ana, no ka mea} 0 keiu halawai hope, Ue eila ana ia i na maiiao i hoolalaia luamna, Ua hooholo ia kekuhi ouike, e kokua like o Grt retnania n me Ausetiiria-Hvinegari ia laua iho Ikuwa e ulia mui ai kekahi kaua. Ua hoike nmi o Anndt-rase uu hoomana ia nini oia e kona Emejiera, e kukala aku iu Bisiniaka, ma kn hooniaka ana o ku hahiwai, i ko ka Einejiera o Au6etnria nmkemake e hooholoiu ona Kuikahi p;iJe like aku ti luua ika enemi. A iko Bisiniaka kaniailio kino ana me ka EmejKVu o Anstturia, ua hoike akn oia, ua hooniaua mui kim Emejiera Wiliama iii'u e hoil'e aku i kona mnkemuke, e aelike ia oua Kuikuhi jieile palua aku o Gereniai)ia ame Auseturia-lluuegari i ka eueiui. - Kr hoike mai nei hoi keknhi. mea kaknn ni]pej>a o Bi relina, uu hoopnku ae nu nii| ejia n jiati o B«.relinu rue ke koe | «le. o keknhi, i ka nialmlo i keia hahiwiii iina o ki'la mau kimaku poo noonoo o Eiu-opn, ina ke nnooīu ke alaniii nmopojio o ko Eni'opii nolio mulnliiu. Ladana, Sp)it, '23—Kr hoiko nmi nei kekuhi lono mui V"iennsi uiai, o ka lunna um a Bi6iniuka luua o Anadrrase, ua hiki akn ia i ka hookuikahi iina ia luua nw na ninnu nui a pau e pili ana ia Euro|ia, oia hni, ma ke kulaua e hiki ai i keia mau Emeperu a elua ke malama i ku muluhia o Europa. Ke olelo nmi nei kekahi ;ne« kiikuu nupepa mui Ber<-lina noai, " Aoiu i tnuojio])o xm manuoliina a inennniiinao koho o ka hakwui mawaena o Bisiiuaka a me Amwli'Pi.-w." Aku, ko manao la tm nue na inea kukan ni)|»e|)a la v aolio iuea e kanaliui ui o ka hoala uiai-o kekuhi nmu tin)ie)ia Enkini no ka mea e pili ana i ko Ausct ivia houkonio ana <iktt i koua mnn kou iloko o Bosuuia u nm Heri'Z.'g()vina, e houlu oh-iu mai una 'ni noonoo no k?» Gvivuuuiia luhni olelo liiee, k>; men hoi e kolinia aku nei, oia kekuhi e noonoo ia la ma Vieriu. Una hoōlula ana a keiu niau unpimi, he uiea hewn olu ke koho ue he I ana aloha ia Busi;t. Uo niea tnaojiOj o, niaiouli o ku Bisiūaaka iiiuu hooniiuktnk« mawaho e huna 'iūai iu-i, nn mukaiikau oia no ke kana' a ua inakunkau pu uo hoi no ku hookuikuhi ana ia Eurupa, a ke kali net o Bisiittaka no ke jiaewa ae o ka Enkini mau booponopono kuwatoaca.

, Ko Europa kulana kaua.

j Nu loka, Sept. 22—Ua hoolaha ae j nupepa ft lVribiun8 ,r ō keiii luf na olelo penei: Qua lono hopo lon, ko.hoike m-u nei i«, ko kokoke noi o RnHvi\"© hoonioui i ka p- p.> lomm o k* hooponopouo »upiini. 3v.0 hoorani)«rtl)Ut» nei iin uupi'p» a tno 4 Gvvemmi»v i uh oU-Io konokoho, lionhn 1« auunei ko* nn Impena. Ha i,,«n kumu ikuīkK loa v ke palinolino i kein u-h mHlou» o R«. « nu> lu' it)«a |h, ko nukeomk* imi P<i|jh ku iimepi r« o liuain o l)nlt«i hku innlnlo okw Nypnt)iM)» k«m«hHim ( oia lnii, k imi nlui i kekivhi poe hnku <«lo tno l>kon u liaknkn ai. K« pnlioln m«i «ei k«k»hi louo, «ia ma linain keknhi poe n tna i koikoi ilj<> nei u knua me T»reko, » <>ia poe i)0 ko koi nei i kei« -wu e ka- . «a i« An9etnri«, h i)(3ko o ka wh e knua ti, nole e ole ke koilimn pu mai o na .t«p«ui uihhho like ole i hoohoiin aka i)ei iu Ai>Bfturia e ke Kuiknhi o BBre« li.i)ti, a e kokua pu mni no «uwnei o D«neuink», NWewai h rae S>iedeiiA in Ruāin. 0 ki-lii hiiHkni mnknikni hku nei a kti H «lilioa Alii o RuBit» i N>.rew»i .» me Sm>detia ame ka pupuiihulu o ka hnounaia hiib »kn nei o ke Keiki Alit Li-bti)(,fFi iuiUH o ke Suletma o Tureke i k-, puto i hnla, ua lioomnhiiHhua raat i-i i ke ano oirtio o kei.i koho nnn aku. Ua lioolnhttiti hoi am Euelnni ktkHhi innnno koho wnle, ke raakemake nei o Euain in Kinn. B«h hoi ka oielo oinio hkn nnpep-H "Pnu Kiik .hi..kfi," l 'e līke ine k» Eiielnni ki«i ikt,ika anu aku ia Riiaiti, tio kh hiiilimn wale no kn (i)»i lt)i.t mai, pt>l« Hū:itn;i kona ikttika e l)ooke hku ni i-t Kinn." 0 kela nelike KQ»w.»en!i o Rusia « mp Kina e lioolilo aua i ka oknn» hīoh o K.nlnj i, ke mwnwo i« nei. iie puUiuo lo« keiH okt Emepern. lle ine» ninopopo, ua m »ku ta ka Bq'i i ke kiiko o kehi apwna bip» njo< iiKnia o Kioii, u aobe auaoei mea odh e UH rti. Ke «la ktvua hou o Afeganitana. E olelo aiiH ka lono m*i Simtthi mni penui.: Me kn nniiH olein akn ona nke«ken mni h Likuhu linii i, u» koouna ae )h o Kenelw S<rtuiitH i keknhi unahele o kona p«nlik;iiiii w»i K>n»d ih«rn «e mal<>io o i)h kauoha idh) ke «lii Kimōna m»i o luia, e hele i Gukini i malauiaia ni kn ik»lnlii« oin waiii. Pi-nei ke teltgara{m ana m»i a ke alii i£i:t>!int» o loi'h: •' 0 H hai },ku nei an i ka Mui Afrgt4i)itiinfl, e lionnna ia aku anakek»hi pu»\ik»ua iK bul« no ka hoopnkele mni i»ia, a e pnliolaia nku hoi na kokua n pui non», i ka wa e hele tn»i ai mwwaena o kona «ina. 0 Ua p»nr> nku Dei Imi o laknhu Knna Ike nlii KiHaina pen'ei: "Ke knkao nei aa ivi oe roe ka hoike'Hko, nd na la ewniii i hala ne uei, oa w»iho atu au iaT) iho rae kuu ohana malnlo o d« hoomnln mHikai ana a kou inao hoalolia oinio, me ntt Beritnnia a mu ka poe kipi hoopiinipuni keknlii. U* kipi pu mni hoi īh'u kek«hi poe kiekie o kn binn nei, h me ka intikHitl,i. wwle no m» o a aaanei e pono «i hu., Ke biliūfi nku nei au mh o ke Aku-i la, e hoikeHku "Heuu nloha n)Hkutn-"ktt .oiaio tio Berit«ntH, a me ka imi pu nna nku boi e i an ka mnikai o kuu ino» iuiua oko ke »o a p»n. Uh hoike hon mai 1h h'oi u» I iknbtt Khiih nei inina o ke nlii Ki«iiinii i kekn* hi letn mni koYik;iikaii)i, mttt o Ainhu Ktm», T)0 ku hnniniplo m» Herv.t<i, « u& Uipi ekolu iohu regimnrin kon im in wahi, rio ko lakou kei).. iti n'aa aku e hele e hoopio i k > h unnelo taa Kuliieettina. Aule īme i hooiaio iih 13e-rīmt« i keia wti, he hiio mnkumaka io paha ks L,kubtt man hiinn. Ke hoeuniikn a!;u nei na Bt*ritam» e neo iuniii, e lele kniia nkii tß;iiuna o Kusi, m » ka nliihele m-,i Koīihti h hiki \ K»bult, me kn iu.likaua 6.500 m«Ja)o o Ferederik» E»b <tv o ya»tki pu nltu nua ilaili» ma ke nwnwa ho o SngAr'>, i,koku« i in uiai o nn Keiieln Goftddunit nio G«u--g» me na koa 4,000 o pua tai ke awawa ,o K.tirunw. Aole i ni ike ka Moi Affg>t)itHD9 r ilō* ko o keln w.> l)t>unnele tu« Knhula, nk«, ua hiki HiHHlnlii ae la oia ma Jo>bī ma knn» keikik«Ut\ koūa mnkuHhouowiii, ntt uk li> he 45 n uie k« puahkoa loom lu "200 k» iiui. o GfreniHūin me iHpann» I keia wh, ke hoo pii mni nei ka ha> hiimi oiw mmi'io kekeue'm-iwaeua o CteTumvstiin u«i lapau», « mt> he me», ln, o k»n>ilnpeia alflf aua l«un iloko oka k »o«'k-the knko ro<u>li atm. XJ,i hoonua nkn nei k.i Elele Gereia«nii» i kek»hi ' mi'kualii kwun, me »h 3i<»uob» ika MiK.tdo o lap <t)a, e Uoopau ke fc»n»<> w-ti e pain'k'u .-inn i'k* K.t)lern ma ]i)k>thar«ii, no koliipan» hOololiloli wa< (e i na h'oopnnnpono itūa e hooaihlii ai ia ano mai, i hana tntid ia mawaena o ia Hiipuni a un) na m.Uia e ae. Ke kokua aku nei -o Euel;;tii i» 0-emn»ni», a o Aiaenk-» hoi, ua huli m-.i la oia lina ka a. »o hookahi m» liipaoa. ūeaha uka . la uuauei ka hopeua '?