Ko Hawaii Pae Aina, Volume II, Number 49, 6 December 1879 — NU HOU O NA AINA E. [ARTICLE]

NU HOU O NA AINA E.

Mh ke ku am tu«i o k« luokuahi Kulauiikaulmlo o Kikaun ī'l<h w.inaao I'o«lua ilio nei ihni K>»palnkiko mt\i, un lonn inni ia niakou koia mnu moa Uou n\ftl«lo uei: K0 Tl*n.SlvG. Ko mmiao ikniku m»i l<« Ahn Knliiim <> Toreko, " komo Hko n hui pu m» Huni», Ki) liooiiiukii noi ko Kuhina mii mo Onnmmm P»ao ko Kuliina Kmia e hoolimna akn mo Unsi«. Ua olelo īh, ko liinMi nni uku noi ko Snletnn« i keia imui liioliioini, n no keis* mou ke Uumu <■ holo knko hl(u »i o Osi3iai\nrt PiiKo i Liw-ielin, mft kuknlii minioua kuileawH, Un niomi »kti nei na Marm Turoke i ko Ivnhinn Borit:inia mu Konnlioopelo, e lioiko moi\ki\kH rn«i oimio krt Imlo io mni o ua iHimoku Berilnnia ma t)ti wni o Turekfi. Ma ka holawai snn lioi o ke Suk»tanii mo ke Kuhinn BoritnEia, im {>=inc Hku iiii Solctin'4 u«i, uiv waibo ium'i koiiH niMU Kuhina imuix ona i keka hi mnnao, iii» kii lioopololei koke ana i ko Turoke ninii liooponoponoanpuni, a e lilo H\i«n,ei Uonn uaau makaainana i mea poino WHla, ina e lawelawe ana oin malalo o na luina hookokono a ke nnpuni Bcvit«vii«, CJi\ iie uin\ U hoi ke Kuhiuu Beritnuia, e hoike Bkn i keia mnnao 0 ko Sulet-inn imua o ka Huku Srilisebare o Euelani. ENELANI ME TUREKB. Ma ke kauobn na hoole h© ka nnpepa o Lnelnnn, aole loa i Loouua ia kekahi elele i nn Marin Tureke, aolo no hoi 1 1 kauohaia ko Euelaui aumoku kaua, e holo akn ina na wai o Turekc mai ka mokupuui nku cKiktH'i, aole hoi i koi ■ nku o Euelaui in Turokc, e lioolilo mni 1 i keknhi uwh kumuku ma ke Kai Elii' ele, iiole hoi i haua ia kekahi manao.e Lwo wale ao i na «paua aina ku Bdloknna. ! TUEEKE ME N"A MANA E AE. E hoike ■' na kekāhi lono mai Bere!ina niai, ua kauoba aku uei o Rngia ia Turek«, e uonoi aku i D« mana a pau i kakau inoa inalalo o ke Kuikahi o ka makahiki 1856, e hoouna ae i ko,lakou m»u aunaoku kaua pakabi ma ke Dadenele, in» e hookomo ae āna Da auinoku kniia Beritania mi ua Kowa ūei. Ke hoobo leo ikuika mai uei oa papa pii- a ! pau o Rusia ma ke kokua i'keia uinau. ( KĒ KIPIMA KŪBA. I E hoike nna kekahi leta mai Havnna I inai penei: Ua ho-a aku ln kekahi pu- j aiikoa ikaika o ka poe kipi, i nn bipi-'ljp' 300, u o na koa aupuni. i hoouoa ia «i e hopu ia lakou, aole i holopono. Ua lele kaua mai ,Ih nae o Kanela Taleriaj uialuna o na koa uupimi oi« B*r.!uaki», aka ua hooouhee i'a oku la oia me k» poiuo 250 poe i make a elia, a ua emi i hope aku la ua r>oe- kipi nei u hiki i Ilolekioa, a uialailw oia i pHūiku ii sku la e im pualikaua aupuni, Ua bele ae La o Kenela Be)anako 0 Sepan'iH e koku» ' ia Keaela ~Vnleria, me na koa 4,800, ue ; ke koino wale aua o aa koa Sepaoia ilo ko o ua Hale wniwai, a hao niai la i na w«iivai ho iiui o k« pd« kipi. Ua komo aku la hoi iloko o n» npana uina Hikina, k«k«hi pualikoa kipi o ka) poe Kuhn, lie 3,000, ninlalo o Keoelu Benifca, a l»we pio ae ln i ka kulanakunhale aupuoi o lukiiro, mo ku hanniuo a liuo w.ile «na i Ua waiwai, a kukuln pu aku )a hoi i wahi hoomoan'» no 1«kou mn L-iĒi» Gi)Bitais», a inalaiU e bouluulu ni ko Inki»u iuau ieou, a oee nku iinna no Pneto Pei'lni, kahi e loaa nnai ai ko laleoo niwu lako. j Ua hooiin i aku nei hoi ka no»o Hiipnni i na loiia mu o a maanei o ka aina, e liookomo nini i na ieaiuaain* ilikeokeo ! iloko o ija puiilik=iua, a o keno pu ia aku lioi i)« kauw.i kuapaa a pau ma lletue<liosa, Tc-riueilad.i a me Kinefuego, e haolele aku lakon i na hann, n hele nku rna na oiaiina e komo iloko o ua piiHlikon nupuni me na regim.ana koa pu-ilu, e bui pu me uu pualiknu-i iii», n V,c kakhlliu aku ueioka hiki hou mai o na kon aupuhi mai Sepania. EiNELANI MERDSIA. Ma ka ]obe aoa mai, ua hoopaee aku nei o Huku Ausetina L iiada, ke Kuhi-, na Beritatii» uia ke nlo «lii o Koni>tinopeii», i ka liele iwni», aku e ike i n>» Mana Tinake. U» enaopopo iwaena 0 na po*i pili nupuoi, 'ko Beritnnia m<mao t)n Tureke, lie hoohuoi waie> kona no na me:» e pili »ma mawaeua o Rusia me Tureke; o ka mua i ka w« i tiele ai ke Keiki LobnW,i a Elele Rykini hoi raa ke aloalii o Kun «kinōpela i Li\'idia, ub kipa niua >»e oia e ike i ka Eiuepera Rukiui, a i kona \va e kuli hoi ae ai i Koiiatinopeki, e hele koko ae ana oia e h<ilavvai mo ke Suletana. ~NO KUSIA. E hoike niii kekahi lono iuai Sana Petoroboro inai, ua kaiiea ae U ke Kouiite hoala aumoku kauu o Aloseko »s maliuuaia ona ImUwai 'hou no ke kuka Hiia, i 1111 (jaua u hoalmiajii kukalii puudila eni, Do-k« -kapili hou uua i mun

lumoku kwua ikaiki;, oit»i koin \va ok«»kai nmwnen» o R«sirt mo Encfani. Maliope iho o nn launn kamnilio nna n ko Sutet»na mo4«o Keiki Alii Kukini Lobauufa, u« louiohn ( ,kn Uim Solt>tan<\ nei, a hoolnko lion iu n«i nin ko llowa o D.(dt»ne)e ma im l»ko knn#, a 11 u booutnv koke in »k» U lie heluim mii o w> piikuiiinlii ihiiln, K<i ki\kntcvikn iiv m«i ihii Suim\ Pi!tero' boro kfkt\hi ninuao, no ku wailui i\tm |«kti imiiu (i lu\ «iipniii i kekalii knmnlimin, o hnomooin i nUnni Uwnmaho mal n hiki i a raflilnilu uku rn« ko nla ae o Samnf»ki«in\ n liiki lon i ko Ilueii» iiiilunu poooi inu kHtii o kopono t\nn i Inia. KINA ME lAPANA. Ke iniikwukHu nni nei koi<« nmu nupuni i keia \vn no k<» kmin, no kela li<)opHi»i){i;t loihi iOH\v«enft o laiia uo lc« Pue Aum o Ln-kn. Aoie no lia muopopo iki o ko Ihuh nie» i kule<ma io, uku be 3DO maknliiki i )i«3h «e nei ko lapana noho ;inu mnluua oi;i pao «in», Aia uu ijjj«o mokupuni nei ma ka Pakipikn Akau, ninwaenn o lapnnn me k;« iuoknpnoi o IWenioeH, a 36 ko ).•»- kou nui a ko liikou heluoa kanuka i ka uirtkrtl,iki 1872, be 165,789. KA POINO 0 KA HtJASAK.A. E lioike hiih kekhhi lono-no ka poino ana o ka moknkmin I'eru Huiisik», iloko o koaa hooili kaun »im «ku me ua Kili nw ke awn o Anntufogfitfi, a oenei iin ofeIo: 0 na lielelielena o ka Hunaaka ke ike nkn i ka \v« i liHwwi pio m«i -ii 1, he mea hoomunuonno loa in. Ua Hlo un keonn o liope i mea ole, a be mau heHOu nv.iīnoii)o ke niiu moknki mai «na. 0 keknhi nl)>\ me kekahi knpuKl wawao, iih whlh wnle uo ii» i ikeia o kona Knpen». Ile 60 paha ki» nui o kona poe i poino. N>» ka eleu ame 'ka hahnna lon o na kipokn ana mni a na Kil'i »ole luit i lona i kokalii koii o ka Hui\s.ikn, bo wa e kii hī e hoohapa ibo i ko hikou h'io haawi jiio mai, mamua o lsa noi «na o ku poino. Uii hoike »e keknlii me» k'itkau nupepn o Bfreltna, ke houlnulu nei o Rusia i elna iuhu puaiikaua nunui. Hookwhi o kein nian piiHli mni Oreo«bogH ae, a o kekahi, e wae in niii mai loko mai o Da punlikaua o a e komolike aku iiiw keia mi\u pualikaua iloko o Afeganitnnit, e i iih kuinnaina me ka p-tio aku ina Bei it-mia. Da]ebulehu hoi na uupepa i hoike ae i keia mea booknbi.