Ko Hawaii Pae Aina, Volume VI, Number 12, 24 March 1883 — He Moolelo Kaao NO LUSIANA DE LEONA Ke Koa Hiena Opio o Sepania. [ARTICLE]

He Moolelo Kaao NO LUSIANA DE LEONA Ke Koa Hiena Opio o Sepania.

MOKIuNA V. Ka Makuakaih' mo ko kiiikumahine— Nu Pown nolio ululaau- "Kupilikii mai nei ka īuniiao"—Halawai he alo ii lu> alo, he makn a he ninku. Helw 8 llomuu la liuliu wale muhope iho o iia mea i hoike ia ao noi īun ua mokuna i kuuhope ae nei, aiu hoi, e helo aiiu kekahi kanaka me kekalii lede opio maloko <> kekahi ululanu liomioano. "E kuu mtikua, aolo anei i hoopihaia keiamau ululaau o na kanuka o kela kunaku powa Aveh\veli oiu o .Don Rodeī'iko?" pelu i ninau uku tu kuleile opio. "Pola ]>fihn, o kuukoiki, aka, uti loho wulo uu, uolo o lukou nolio ina mi ululaau kokoko i Mtulorida uei, no ka mea, uu muka'u lou lakou o paa i ku hopuia. Uu ike no luleou, iuu e paa lakou i na lima <> ke Aupuni, o ka muke uo ko lakou mir;. 'ku hoopai. A mai lioopuiwH ia kou nu o o knu keiki no lakou; oiai, e lioea piutifunti aku ana no kuua i ka paliu hopu o ka kaua huakai." "Aka, ke eeu mai nei ka li ano hopohopo iloko o ko'u houpo, me he mea la oia no kekahi poo o Inkou ke hoohalua mai uei ia ka—" Aole i pau pono ae ke kamailio ana a ua letle opio la, aia hoi poha ana lio leo me na huuolelo e li!:e mo keia: "E ku iho! mai naue hou aku i hookulii kaina wawae, o loaa auanei ia olua n a liopeiia iiwaliia o ko olua hoolohe ole i ka'u kauoha!" I keiu wa i ku iho ai nn kamahole me ku pilia i kti maka'u a mo ka weliweli. A ia luua i huli ao ai a nana aku mu kahi i oilimaiaikaleo, ikeakulu lauti he kanaka nui puhulu hioliiona lioomaka'uka'u, a ua puni kaua puhaka i na pahi-puliaka liilii he 4 a he pahi-ka-ua nui e puu ana ma kona lima. Aiu lioi mahopo ona lie mau kmiaka he lehnlehu loa i like loa ko lakou niau uno a me na aahu e like me kona. Hele mai ln ua kanaka la, oiai kekahi poe o ae o kuku mai ana ma kahi luamao mai a 1 aua nui aku. I ti;i kanakn nei i liele mui ui n kokoke ia laua nei, hoala ae la oia i knna pahi-kaua ilunu a owiliwili ae me ka olelo una: "E! e haawi mai i nu dala a pau ma ko olua mau ekeeke, i ola ai oluu, E wiki oe e nei kanaka e lolii mai nei Oia—e wiki o hahau koke akn auanei nu i koia pahi malunu ou." lu wa lalau okoa mai la oia me ke oolea i ke kipoohiwi o kahi kanaka, a hooluliluli inoino ae 1«, a ia manawa hoi ua walii kanulea nei i olelo aku ai iniu me ka maknu: "E lawo uku oe i nu mea a pau mai a muua aku, e ke keonimana maikai; uku mtti luwe oe i ko'u olu u me ke ola o ka'u knikamahine." "E wiki oe e lohi nei.' Ua oi aku kou hikiwawo e luai mai i mau haneri tauaani huaolelo mamua o lcti hiki ia oo ko hokake iloko o kou ekeeke a hauwi mai i ka'u mau mea i makemake ai. Aole ;uiei <ie i lolie no na kanaka hemolelo o liela alii haipule oia o JJon FvO(.ieriko, kn mea a ko oukou mau alelo e hailiili ni he- powu iu. Owau ka lunti kiui mua o kona poe liipa., oia lioi kola poe hoopono e knku mai la. E wiki oe—lohi maoli." 1 ka lohe nna o ka lede opio i koia iiiau 01010 a ke kimaka, powa, ua pa-lua ia aku kona maka'u i ko ka wa mamua no ka meu, ua hooiaio ia mai la kana moti i huupu wale ai, ti ugL maopopo iho la uo lioi inia aolie'o laua wahi e ola ai iiia iiole e ae iu mai o ua alakai powa la lu manawa, pune aku lu oia i konu uiakuakaiie, "E kuu uiakuu, o huuwi aku oe i na hilu duhi n pau,. mai maiuina <>e iu lunu mea; o nnnu oe i ko kuua mau ola—aole! o papu! mai han'wi oo i un mau liila la, e inake o n<> kaua uiamua i) kn lilo aua uku o kouu lokomai-1 kni mai u knuu akn—O! mai na ooe|

kun'juakua, o linawi inin ,E hnawi mai o<s i&'u! īnake no au no ko'u au'ii ani |v koiialokomaikai.'" Mikeia mau huaololo e j>uap\iai ana uia i\a lohelolii> naiiauakea o na leilo opio/u» lelo nku la oia mai kana wah i o k\i :>|.m »10 ko kimaka po\\n, a iaia lioi i umiM np ai i na hiln dala n hnawi nku i ua|va»aka powa la, a mo ka wiwo 010 kopu ino aku le ia. i ua niau l)ila lti, a ka.il ilmal la mai kon.-i lima mni. Alo, jia maka lioi i hooniuia iu me ke pahii.oliao i na.ua mai ai ke knnaka powa iliia, īuo ka aaki ana iho o kona mau Xana mai la oia no kekahi mau Bokos)a, a liele mai la oia rmi kahi a ka lede opio o ku ana a 01010 mai la: "I' w iia]iotja waliine- Ua heliena ia anei oe, a pupule ai kou manno, i aa ai oe e .haua mai kein hana imuu o'u, ka men p paa nei i kou ola i keia iva, Ea, ano c ; l>iake ai 00, e keia nabe.sa wnliine.' 1 ' la manii-wa o koua hoala ,ae la no ia i kar*i pahikaua me ka huila aua ao o koiaa'mnu maka i ka liuhu, ti anelie iho la e lioomoo iho malumi o kn ledo opio NolaKa, Jxe nekona wale uo koe mawaeua o leele opio la ti mo ka niake, ain hoi lqho ia la ke polm-poha ana mai o kekal'i mau kapuni lio e liolo nni mai niia, t| īohe ia tiku lu keknhi leo uui moakakaiua ka olelo Fnrani; "A S)tis votve sabre.' 6 Y aere eoehon, <luo fait voub?" Oke ano o keia olelo. "E liookuu iho i kau pahi ilnlo/ Eka puaa-i lioinoia e aha ana oe?" Ma\iawa ole hoi lioea ana ka niea uoiia ua leo la iaa kalii a ka lede opio e ku ann me ktt liaalulu imua o ke kanaka powa'. E kau ana oia maluna o kekahi fio eleele, a e paa ana oia lie paliil<ana,iQa kona liuia, a e aahu ana oia lie puUki Jdla. . laia. i liiki mai ai ia manawa a ike i aku la ke kauaka e lioao aua e lawe i ke f)l| ka lef opio, ua liookuu koke īlio'la ōia fkf 1 linia ilalo, a hauleilio' la hoi kona mau kuli ilalo me ke kulou haaliaa loa 'ana, a olelo ae la: "Sir Don Eoderiko, ke alii ilihia e - Aole i liolo lea ao keia mau mamala olelo auu kuiiaka la, puai hou inai la ka leo o ka mea ana i oielo aku ai o Don Iloderiko: "E hamau/ A mai aa e pane hou mai." Ia munawa huli ae la ia n kamailio aku la i ka leele opio: "E ka lede, ua loaa iho nei auei ia oe a me kou makuakane nei, ke ole au e kuhihewa, he mau hana liaahaa loa o ke ino mai keia kanaka aku? E hai mai oe ia'umekahopoliopo ole." 1 kela wa e liaka pono aku ana na maka o kii lede opio maluna o ua kanaka Ja rae ka lioopiliaia o ke pahaohao loEi, me he mea la, e nalu ana oia iloko ona, i kona walii o ka ike mua ana i na lielehelena okekanaku liolo-lio. No ka ulolohi o ua letle opio lu aole i pane koke mui, pane lion nku la ua kanakala: "E ka lede/ He oiaio ua ike mua no au iu oe ii me kou makuakane nei, a ua ike no hoi olua ia'u, Owau no ka mea nana oe i hoopakole mai na liana hoohilahila nna a kekalii keonimana opio rua ke nlo iho o ka Hotelo Puuwai Lokuhi- Ke hooinanao uei au, eka lede, o Alamira leou inoa, a o leou niakuakane nei o Pedero Pailila. Ea, ownn uo ke Kavalia Lusiunu de Leona mtū Gnranada mai, u kei» ktmaka e kuhiliewa nei ow:ui o Don Rotleriko, ka Powa kaulana. Oia kanaka oiano ko'u honlianau ponoi, a uti hanau mahoe ia mai lioi maua. Eia uae ua kiola aku oiu i kona ola maloko o ko kiowai ona [ liana omo-koko, ti owtiu hoi ma ka oihaI na Kavalia oiaio, ka oihana a'u i hooliiki ai e lilo au i mea lioopakele n i niea kokua no ka poe ilihune. Nolailu e xllamira, ua ili aku anoi he poino malunu ou a mo kou makuakuno nei, iu;iī na lianu ttku a keiu kanaka?" Mamrra lioi n ka puai walii leo una j aku mtti ka lede opio aku, ku mea a kakou o hoomaopopo iho ai o Alnmii'a no in, uia lx>i konu makuaknne un ku aku lu imua o ke Kmalia Luaiaua. me nu helehelena i piha i ka hauoli, ii"pttue akn la: "E leo Kavalia muikui- -nn.) ua hulawai iho lti kium he alo ti he alo, n ke nuunu) nei uu o ku wu kupono keia ia'u e hatnvi uku iu oe i ko'n mt\u liooinuiktti ana a me ko'u mau malialo anu no kou hoopakelo nini i ku'u kaiknmuhine i kekahi po aku nei ninmua, oiai oia e hole ana : e Imli i i wnlii ui nu innua. R

kf> Kavalid nuukai, ,> hn\oal<ii i lam lionmnikai ana no i»»n hoopnkelo ana j»ai ia'u n mo kn Kn'u kai],amaliii)(> niailoko mai o kokalū nuko mninoino, oia hoi ka niak(> aka pololi ;l o in hou koia pilikin o maun in» ii nm 0 k o j a poe pona, a o o!o no oo pakel,- hou 110 niaua; aka, 0 lvavalia, (> no mai oo ia'n o hoihoi akn au i lo koena oim ikla au i luumi mai i kuu kaiknmahine i kolw po nu i hoopai ai i Ō uha mahina o kona moa nana i lioao o hoohar • mia, no k;i iuoa hoi, ua li-'oliiki ,i„ o hoilioi hou aluuio au i ko koena o na dala ia oc ko halawni kami hc alo a he alo, a oiai lioi, ua halawni iho la kaua nolaila, c olnolu oo e lawe aku i ko'u mau hoomaikai ana a mo ka'u e lioihoi aleu nei, oia iioi ke koena o ua dala." īa \va wa kahea mai la oia ia Alamira e liaawi aku i ua )>ila dala ana e paa ana, aka, iaia o opiopi pono ana i ua uiau hila la pano mai la o Lusiana: "E Padila ke iko noi an lio kanaka uaau maikni no oe, a ko lmve mai nei au i kou mau iioomaikai aua no ka'u mau \vahi hana uuku loa i hoolaa aku aku ai no kan kaikamahine a mo <30, aka, ho inau moa 010 waln no nao, ia o hiki ole ai ke loaa ia'u ho mau mahaloia aua. Aka, o Paiiila. mai liaawi hou mai i kela niau dala a'u i hoolilo aku ai na oluu, e .ninlama olua nn olua ia, a oia liou mai no." ['Aole i pau. [