Kuokoa Home Rula, Volume VIII, Number 36, 9 September 1910 — HAINA NANE. "Kahiliaulani." [ARTICLE]

HAINA NANE.

"Kahiliaulani."

E Mr Lunahooponopono, no'u hoi kau wahi r»ml ka»wftl«okn ka\iA wahaolelo, no k& Leih»U o m«ua ma ka "AekaiokuloloU," a nona hoi n a maheU ekolu i mahelu la pentf Mahelp l Kono l°ua He wai wai makan.ae au na ka Lahui Hawan, m&i Na'ln e noho Mot ana a na Kaukaualn ame na poe hano hano a ko'iko'i oka aina Aole hoi ma Hawan nei wale no, aka ala ma na aupuni apaai oke aō net. a he waiwai makamae hoi e ■ ana Poiolei Kahih—o ke Kahili ka hoailona a hanohano ai Na'ln, Moi, Kaukaualn, na yoe hanohano ame*na poe kiekie o Jca alna, a la kaua {ju no hoi KlPōl'elo h'ou nei no ka malele elua, oia hoi keia Ke Elua Pua. He kupa a he kamaa.pa no \e k»i ull, kai Popolohua-a-Kane Ae, hookahi no kupa oia wahi, oia keia "Au'' A nona keia wahi olelo kaulana a ke kaikanmhine o Kahoolawe e olelo ae ai penei E Papa—e, laweke ' Au" 1 hea? Lawe 1 Kakoolawe O-ia la-we A ke olelo hou nei no ka mahele elua, ina aole e loaa ī ke kai Uli kai Popolohua-a Kane, alaila, e loaa no i ka aina, a tie neea hoi e pono ai no na mea paahana Auwe-8a oe' Pololei ka Home Rula, hookahi no mea e poūo ai o na mea paahana, oia keia. Au Ko'i, Au Hamare, Au Kipikua, Ho ame na Au like ole no apau, a no keia mau hua elua keia mau lalam mele, penei Elua Bipi Bulu E nunulu mai nei Ehehene Ika uka o Waolani Ihihini Ikapo ua nui. Ku-ululu, Uakuikekiwi Ki-ilili, Ike kiwi aka peku Haalulu Ke olelo hou nei ka mahele eleolu, penei He Bba no Pua, a he mea na ke Akua 1 haoa 1 kinohi Ae. pololei !o no. nana no 1 hana ka Lani i kinohi, a ke olelo hou iho la no ka mahele ekolu pene - Ina aole e loaa i]aila, a e loaa bo jiokoo na lealea Hawaii, a eia ka mea e leaiea ai, oka hnla, a penei ka huia. A BCo«a Hewa o Kaiani, Nan& la Kaawaioa, Ike i ka U'i a Ehu, A ehuehn oe e Kalam la. Nolaiia, ua lom īloko o na niea Hnwnii, A ku iho In ka hn au a na kaeaea nei; penei Owiii ka īnoa oka mahele inua o kuu Lai l'aina Kahiii Owai ka inon o ka mahele elua o kuu lel Haina Au Owat ka īnoa o ka mnhele »kolu 0 kuu lei Haina Lam A owm hoi ka moa piha 0 "Kahiliaulam " Ka Elele nlohu a kaua i paa ī Ra haku la ma ko roe!e hula, oiai ke «1 ha e haoa ana Lm Qawsi) lei i ke alnhn, Lei Hawaii loi i ke aloha ole, Lel līawan lei i ka makona Lei Hawaii lei ī kaOpukee moa Akolu Ia hoi Kau i aioha "le īa ai o ka Elele a kaua, maha hoi i nel Kau lei k i Elele a k>cua tka owili Leīhala ona Da kui la mai la no Ka Li o ka Elele a kaua eoe a ua la«a, a o ka puana «-«Ie aku no ke'u o '7iahihaulani " Owau iho do me Ke ul< ha D R K AEKAIOKAHE I A Kewa o Lun.ber \ «rd Ua p.'lo'ei uiai la knu kui ana 1 1 ka Lei&ala o*olira tne ka Aekaio kuloloia, ua pill poud ka lei ika a-i aua kupuno r k,i papale. En la uiai ko Lei Nou hoi e W K" L»nihuii oke Ke na Bapetito o na Ohaneoka

poe iitnkt o Laie, koolauloa S K H<jnululu Bi«'ba]l tr ke alauui Kyk'u ihih kj Pelaehamaka Kahuhlmii „ ka niakam Olauūiu Ve h«nw i aku nei sa Aekaiokuloloui i ki it),ihalfj i ka Joea ame ka naiuiie o ko oukou mau paaio o ka huiL ana aisi nei ika inoa o ka I eihala ona o ' K«hili&ul»nl" aua lohi kii oukoo bain« nan«, lua Hlo mua ke eo la ka Aekaiok*-> ihema. Mahalo la oukou a nuL 1 L.H.