Kuokoa Home Rula, Volume X, Number 30, 26 July 1912 — HE MEA HIHIU LAKA OLE KE ALELO, OIAI NAE NA HOLOHOLONA AHIU HE LAKA WALE NO I KA HOLAKALAKA IA. [ARTICLE]

HE MEA HIHIU LAKA OLE KE ALELO, OIAI NAE NA HOLOHOLONA AHIU HE LAKA WALE NO I KA HOLAKALAKA IA.

hou aku e noho huikau pu hou akli ai pie la kou & no kamea, tnaopopo njfi iakou i ka hua awahia' iloka o koJafcou mau alelo-o ha wai »wa make maopop loa A 1 ke,u\^e t paiaurpa mai nei o Jot a ' j i hane Kakaola. Penei— tj,a ike ( ,oe t i ke ino o ka epo.<o i^qu ll M'ahu', aole o «ketkilbi, ka alea, o ka holOt a, me Ka, jh,qoiftaemae ,ana, noka he mea lepo no ka lole, pela np r),a ;asaa ( ,Kalaiajna o kou, ,l |na'ba*lepojna aiao-K&laia-via o kakoii, e komo āku e boomaemae, aole o ka pepehi aku," Hka mea heluhelu a hoomai k$ kaoo", p nei paiaum? uw§ kprr|akena ana a nei uhane Kafaola e hoalualu mai nei i ke katto pahee o ka waa Repubalina a loko-k(?kslhr'poe o lakou we ( «fla alēlo wai-awa o ka make. Ē hoomaopoeno-pu hoi i ke ant>o-ka lakou uwe hehe ana īho o ka haninl ana 0 WellU, fe Oiaio, ke kiei a halo-aku kahi mau uelehelena. oehaa 1 hwia ia mai nei 3 kekahi pohai 0 k£, aoao Repubalika ma Amerikff. kekahijo maikai oloji kue nuMa aku e kekahi pohaiK)ia aoao -Kalaiaina hookahi, a A te"'haa(i helelielena maikai fela 'kek&hi pohai o ua aofc»-K.aiaiaina eua e' ku kaokoa raa£la<nb lakdu iho — aoko lakoj| "oibto." ' Mai aihue oej a Kalaiaina> -Holomua." ano 'heiefefelena huokahi Oili ae> • net īloko o ka aoaa Ropubahka o Hawaii nei, a ke afcamai mai nei ka ofe!d i hoo- j ae ka i lepo-o ka ao-j uhu? Pelaio ka hoi. j ' it.'. ;■ u i , ,\ kukulu ia ka Ka;laiain v a maluna o ke Kahua OmpaU o ka oiaio. Ka pono, a, me ka^ew2ewa l ofe, a' o na' 'kanaka napa 1 nooMmu i ua aoao- Kalajjaida ala, he p6'e kanaka al^lo' wāi-awa make ole lakou.' i ;.i. v UiaUakou q hooponopono ana 1 ka me na,maoao laula no o na mea apau, aole mt na manao t hochaiki { ī kekahi a < ka minuie e hooloh ai lalpou mau alelo-maikai i mau alglo maikai ole, pela ka hopena i &oea mai ma Amenka, a ma H&waii nei iloko o keia mau la. "p ka aoao, he oia mau i keia apopp % i/ka popopo. ana o ka honua, aka, o na kaloko o ka koao, he poe alelo wai-awa make kekahi. a he alelo wai-awa' make ole'kēkahi. Nolaila, i maemae ai ka aoao, i poe alelo wai awa. make ole na kanaka eloko' o ' Ūa aoatf, 1 oia no ke kopa hoioi e pau ai ka lepo-o ka aoao ma ano a pau, aOle kopa Holoi e , e e maemae ai," , 'A ina no e okuu ka Mha'W y Kaka i ka halemaatt hookahi, he Oiaio, i ka wa pcmd* 'e' 'lōaa" an4 i ke Kaka, e lēKei" kn a' lakou'' iīoko o ka wai, a o' '&a'Moa keiki 'ke ' hele makua ofe [ kiilak'u/a, pehea, e maemae ati4' nb ka 40a6 la? ' 'lna penei iKah'ke'aa6"'ō ka"'hoomaema'e anā,abfe!" Aolel" lo'all' Oia ka John Wis9 ma 'o kana Nupepa ala e wahanui mai nei e hoomaemae ae ka i ka lepo o ka aoa^Kalaiaiiia. «Kupanaha , no nei mau kam-ī

kani-a-uJa o uo<jiua^> ■ hea la, a o ,ke ano oja hoomaemae t , Mamua o t ko!u hoopau ana i ka'u e ioluolu e o'u pau hoa Repubahka a pau i loaa 'he, mau noonoo niaik&i —a kanaka makua j E ku! E'hoolono ī 'ka nehe ■a ke kai e. 0 Pkjlaloi lai i r K.ahikihui,' 1 0 kk $oe'int> o'lakou nei e, E mana ka īa'u e hele e,' E hēle no e —. E waiho aleu nō , ia lakou , e hana no lakou iho, a no ka mea, heaha ka ana o ija alelo wai awa ,me jia alelo wai awa make ole, heaha hoi ke koHu like ana o is.a phana Moa me ka oiiana manu' Kaka? Aohe kohu, aole no hoi be like, a me ja hke ole la a i maopopoloa ,ia a pau, pehea? Heana? A ī ehia manawa a kakou e paani wale la mai ai e nei-poe alelo wai awa make moaka'kalea? Ea! Ena Repubalika hoopono oiaio-a paU, ei aku ka wa kaho baloka ke nee mai nel, a 11 makemake oe e pau kqu mana koho balpka o, nei mua aku, ,koho aku i ka elele haole nau. A i makemake oe e mau no kela ' pbt|o koho Ealoka ia oe, kiloi i ka haole, a koho iho-i ke kauaka Hawan i elele nau, ī-na no o ka' elele alu a' kakb\j, a ia Kahiliaulani no hoi. He oJelo ao keia na kela mau hoa kau kanawai o Amenka ī hoea mai ai ī o leakou nei ma Aalā Paka. 1 Oia hoi. " Mai hoouna ae oukou i haole ko oukou elele, 'o — hina ole ia mai ko -oukou pono, aka, e hoouna ae ho-ia Kuhio, ī kanaka Hawaii, pela makou e nana mai ai i ko uokau maq ,pono. , A ojat, o oukou no ka luna-i kanawai no kau ī kohoai, a hej wahi hoaiai wale aku no keia, nolaila, e wao kaiiaka mai kakou,ma keia mua aku, a e kaupaona nou iho-no kou pono, kau wahme, a me kou ohana, a,na ke Akua o~ lehova koha moa, e kiai mai ia pe e na pulapula o Hawaii e ola nei. A e ola ka aoao Repubalika •Holohma ī ke akua, ka aoao hoi nona ka moto e o- nei i keia la, mai aihue oe a o ka manaoio maoli iloko oia mau hopuna olelo, oiano ke kipaku ana ina hana ; aihue a pau, mai loko aku o ka aoao. A e ku īho ka aoao me kona Oiw'i .kino kanaka maikai ma ,kojia ( ipau pau, aole.hoi Jhe mau hana epa a pukalua o !keaqqj ikep ( rqai la iloko o ka Ahaolelo o Amerika a me' £Tawau nei kekahi. Kou no a mau ME \ KO 3.0 BOĪtf}TA.