Ke Kilohana o ka Malamalama, Volume II, Number 37, 18 September 1908 — Lohe ia ka Leo o Linekona Eliwai KE HAUOLI NEI KO HAMAKUAPOKO NO KEIA KANAKA WIWOOLE [ARTICLE]

Lohe ia ka Leo o Linekona Eliwai

KE HAUOLI NEI KO HAMAKUAPOKO NO KEIA KANAKA WIWOOLE

I ka Ewaliko, mai ka ia: i- loaa mar ai kau ope nupepa a hiki i la, akahi no au a pane aku 'ia Wi n.o ke kumii aole i loaa ia'u ka. eiaaawa kupono e U6ike aku ai ia c|e i ka nui o na nupepa i lilo a eia «9 au ke malama nei ina helu o ko'u manao a keia pule ae au A i tia nupepa apau i na kanaka lakou apau e* iini nui nei i kati nippepā uiamuli o ko lakou heluhelu ana i ua manao o kau nupepa i-kekalii poe o keia wahi a ua nui loako lakou m&kemake. Ua kol maī ia'u kekahi j keonimana o Kitiei ie kuai aku au i iaia i keia poe ope %upepa apau a iua hoole aku waii. I aku wau iaiai ua makeuiake apau i j keia nupepa aka ua |kaua iki au a j hiki pono i ko'u ike he ■m-ake-j inake io lak<3u q;ai a'eki lalia loa j keia uupepa nei i keia | wa, aka, e laha aku a.ia apuni ka j aina. Ke noi irtf ao i kiu oluolu e j hoouua a6 oei i§kn£e.o keia pepa ia Mr. J., Burni> -Maui, e hooko koke mai„,i makenfkke me ka halealia q\e. •»'' " ■■.»-.■ R Ewaliko, hai akii wau ia oē i■.! ka mea oiaio loa, nuj ikaika o kaaoao nei, a iiui <iO eiakou aoao kepuhalnuL, nou aku no kahi i kahi ake liaUau ne ' , waha o na kanaka, hule ame na i •Pukiki. Ke hawanawana malu I luai nei ia'u e koho ana lakou i ka, aoao kau. j Ua pae raai la o i o; makou nei a ua haiole o ae oia, uui ko uiakou ohohia i kei a Alihikaua | Nui a ka aoa'o Demc kalaka, aolie wa mamua aku pei i i ke ia kekahi kanaka e like me keia ka pau pono j o ko kokuli o kanaka p ka ohiu ia, ; nui ko makou makemake i keia haole a e koho ana makou iaia i ka j mea ¥ kokua nui īa kaua i ka | Hawaii, mamua o ka io ponoi 0] kaua, nui ka ikaika o ka iuoai Eliwai i o makou nei. He nui ka mea hou o Mauitiei,.ke lohe ia akō nei ka ikuwa o na leo o na ka.naka Hawaii, na haole auie na Pukiki e koho ia l\liwai aiue ka aoao Demokal.ika i keia kāu. Pololei 'kela! O kejrt k.i mahele punaua wela*"b na o Hamakuapoko a i keia makahiki nui ka nahaha; mamulf 110 hoi kahi p ka hooheno a na walii keiki Oemokalaka o makgu i pahu koho balota hou 110 ; keia apana a loaa io mai nei uo ia Kliwai, he hoka hoi kau o na poe : lvoarkola (o lakou ma\ o makou 110 paha. ke mihi nei uae au i ko'u hewa a he pipika mai hoi kau o makou.

lie nui ko'u mahalo i kau pepa ke KII.OHANA, ua lilo ia ih. ke" kuUuia o ka mtpejva ke "Aiolia Anw" i k;\ v.i e oU ana o Nawahi, a ke aku nei hoi kahi "AlohA Auuw" i ku papuku o ua mauaoiuo )i l.»pmvttle o Waolani. Auw? no hoi ko k *u«* io ponoi! M#ke no U hoi o l'amano i ka io ponoj? K liiA'lnna 1 ku uinnao uo k.i KU'lo ka uoao ke h.»kum uei' o Maui »>v» kēiu kAnnkft kamahao, ku hooU hoi o k:> Uhui ē Unnkila ai uo ka «•;( iiuu Kui ke puka uae ou» uct. ke u jHŪ īu i o \sa Kepuhu'ika 00 k.i makĀ v u i \v.»h» hsku o makon. Me ke aloha. \ , N. KAl'Hl