Ka Leo o ka Lahui, Volume II, Number 112, 21 January 1891 — Page 3

Page PDF (996.65 KB)

This text was transcribed by:  Mary Ching
This work is dedicated to:  Awaiaulu

KA LEO O KA LAHUI.

"E Mau ke Ea o ka Aina i ka Pono."

Telephonic News.

            Parnell has one crumb of comfort in his present trouble.  His amour was not a joint-stock company affair like Dilkes, with a Prince as President and a Duke as Chief Director.  If the “uncrowned King” is to be left out in the cold by the Irish, we might succeed in attracting him to this Paradise.  Here he could indulge in harem-scarum gaities and be a “big Injin.”  In addition, he might get a crown land lease to lubricate the chariot wheels on which he could mount the pinnacle of a premier’s glory and honor, and have a judge for a coacher.

            The present Indian war of extermination is solely the outcome of a vicious policy  The Indians are well aware of the fact that they are a mere handful of less than a quarter of a million to oppose over two hundred times that number.  Honorable officers like Generals Crook, Miles, Brook and others, have repeatedly protested to the Government that these Indians have been lied to, cheated and starved.  Now they are hemmed in and offered a choice of the old life they fled to escape or death from machine guns.

            The Indian agency system is very much like our own Crown Lands administrations favoritism for a favored few at the expense of the general public.

            The result is here a contempt of public opinion and defiance of all decency.  Such is the outcome of our land agency system and our daily press are all so indifferant to the greasing of the fat pig, that not a word of remonstrance is seen at the public land passing into such concerns as the Haleakala Ranch Co. at about three dollar an acre, and numerous long term leases to members of the Cabinet and others.

            The Indian war to-day with its slaughtered soldiers, bullet-ridden women and slain children is but a protest to the world against robbery to fatten land syndicates, such as our present government is fawning to.  Future generations, who will have to undo such misdeeds, will anathemize the land-sharks toadies and sycophants of the present reign.  The statesman who lends himself to assist in planting these islands with the curse of landlordism is the enemy of true progress, and national prosperity.

 

NU HOU KULOKO.

            E hoomanao e na lala o ka Hui Aloha Aina i ka akoakoa ae i ke kakahiaka o ka Poakolu ma ka hale noho o ka Peresidena o ka Hui ma Kawaiahao, ma ka aoao mauka o ke Keena Pa’i o ka nupepa KA LEO.  No ka mea ua makemake ia e kuka na hoa no ka mea e pili ana i ka hele ana i ka ike Alii.  Ma ke kauoha a ka Puuku.

            Ke kipaku ia ala na Indaio mai Rusia.

            Ua ano e ae ka Pope i ke aupuni Repubalika o Farani.

            Ua lilo ka aina o Omaopio, Kula Maui, no $1000.

            O ka Woollahra, ka mokumahu lawe leta e ku mai ana mai Kikane mai.

            Ke hoolale mai nei na Hui no ka hoomaopopo ana i ka paio holo balota  Kakahiaka-nui keia hana.

            Ua lahe mai lakou, ua oki e ia ka ka weuweu halii o ke alahele o ka Moi e hele ai, a na Kuhina ooki iho nei; eia ka hilu e maloo e ana.

            Ua haule aku ke kupakako o ke Kalaudine, mai kekahi kaa huila lua aku, ma Hana, Maui i ka pule i hala aku.  No ke ano kiekie aku la no paha ke haki la ka lima.

            I ka wehe ana ae o ka L. K. Makale i ka Aha Hookolokolo o keia kau, olelo pu ae la oia me ka naau aloha, o ka piha ana keia o ka makahiki o ka make ana o ka L. K. Preston.

            Nui ka lilo no na hoohiluhilu a ke Kuhina, aka, he nui no na alahele e hoi hou mai ai ia mau lilo.  Ua poholo pu na lilo no na loaa o ka aina lei alii i hoolilo kapulu ia iho nei, me ka ike ole o ka lehulehu.

            E ku mai ana i keia mau la aku na moku mahope iho, me ka nanahu mai Sidane Auseteralia mai, ka John Smith, Exporter, Andrew Welch, Harvester, Isle of Erin, Jean Pierre, Mauna Ala, Sonoma a me Golden Shower.

 

HE MOOLELO HAWAII

NO

KUALUNUIAOLA!

KE KEIKIKOA O KA MOKUPUNI O MANOKALANIPO.—KA HI’APAIOLE O KE KOA I NA LA O KA NOHOALII ANA O OLA, KE ALII O WAIMEA, KAUAI.

            Ha’oha’o a haupu koke ae la no hoi o loko o ke ahiwahine opio, he leo kalokalo hooipo keia, a he kane aku na ka oiwi kino ka hope.

            Uumi iho la oia i kona hoopepe malihini a ano opio no hoi, akahi a hiki malihini i ke alo o ke alii o Waimea.

            He lohe wale no kona e na makuahine i ke kamailio no ke alii Ola o Waimea, a akahi la a ikemaka.

            Hoeu aku la ua aliiwahine opio nei i kona mau makuahine a me kena mau hoahele a me na kahu, a pii aku la a ma kahi a ke alii e ku mai ana.

            I ua aliiwahine opio nei no a kokoke aku, o ka lele koke mai la no ia o ke alii a honi hoomau iaia, ia wa, kukala koke ae ia ka ilamuku o ke alii ua hoa-o na ‘lii, a mare koke iho la no ia la me ka hoohakalia ole.

            Ma keia mare ana ae o na alii, a hala he mau mahina mahope mai, hoomaopopo ia ae la ua hapai ke aliiwahine.  Ua ike mua no nae laua nei me ke kane i ka hapai ana o ke aliiwahine, a ua pa leo aku la no ke kane, me keia mau wahi hooheno:

            “E kuu li’a o ka uka waokele,

            Li’a moe ole o ka po ia oe,

            Ua hookina hookele iho la no kaua,

            I ka nu’anu’a malili a ke o-u.

            Ke ike la no e kuu aloha,

            O ka wai iliahi iho la no ia,

            Ke awili la ka uka me ke kai,

            O ka weli o Makaweli.

            Ke awili la me ka ula wai,

            Ula wai o ke ka-ha o Waimea,

            O ka wai ula iliahi iho la no ia,

            Moe ole ka po ke moe iho.”

            He mea paha’oha’o no i kekahi poe, ka ike o ka poe o ka wa kahiko i ka wa e hua ai ka wahine i ke keiki, aka, aole loa e nalo ia mea ia lakou.

            A pela no hoi i keia mau alii, i ko laua hoa-o ana, ua ike iho la no laua, ua waiwai ko laua aloha kamahao a me na iini o ka la kinohou o ko laua noho ana he kane a he wahine.

            I ka wahine i liuliu ai e hoi no kona home ponoi, iuka o Pupukaniao, pane aku nei kana alii kane:  E kuu wahine, ke hoi la oe i ka hale makua; o hoi a e malama pono oe i ka luhi o kaua i ikea ae, a ke kau leo aku nei au ia oe e kuu wahine, aole oe e lilo hou aku i ke kane hou, owau, a owau hookahi iho la no kau kane e pono ai, a ia oe e hoi la, a i ka wa e hanau ai o ke keiki a ko kaua puhaka, ina he kane, e kapa iho oe i ka inoa o Kualunuiaola, a ina hoi he wahine, nau no ia e kapa iho i ka inoa o kou ohana.

            Hoolohe malie mai la ke aliiwahine i na olelo a’o a ke kane, me ka naau i piha e ke aloha, oiai oia ua like me he pepe la i lomia ia e ka malualua kii wai o Lehua.

            Ae aku la oia i kana mau a’o ana, a i ka wa kupono, hoi aku la oia ma kona ohana e noho ai, ma kona home aloha, iuka o ka nahele o Peapea.

            Ua hoomaopopo iho la oia, ua waiwai oia i keia makana aloha a ke alii, i hooki’o iho me ia, a hiki i ka wa a ia mea e ike a maka ia ai.  I kona huli hoi ana, ua panee aku la no hoi i kana wahine i na makana he lehulehu wale o ko kakou noho’na o ka wa kahiko.

            Aole i pau.

 

I na Luna Lawe Nupepa a pau.

            Ke poloai ia aku nei oukou a pau hookaa pono mai ma keia keena i na dala o na Nupepa i na Poalima a me na Poakahi, i ka mea nona ka moa malalo iho, aole hoi ia ha’i aku.  E like me ka nele mai ia oukou, pela no e nele pu aku ai ka nupepa.  Ua hana ia keia rula i mau ai ke ola o ka maka a me ka Wahaolelo hopo ole no ka oiaio a me ka pono o ka Lahui.         J. E. BUSH,

            Luna Hooponopono Nui.

 

I ka Poe Lawe Nupepa.

            Ke poloai aku nei makou i ka poe heluhelu e lawe nei i ko kakou nupepa, makaala mai i ka hookaa ana i ka uku o ka Nupepa ma ka hebedoma, a e malama i na palapala hookaa mai na luna aku nona na inoa i hoike ia ma ke poo o keia Nupepa.  No ke paewaewa o ka hookaa ia ana o ke dala, a me ka hoohiki loa ana mai i ke keena nei, ua hooholo makou ma ka hebedoma ka hookaa, i mama ai ka hookaa ana a ka mea e lawe ana, a i maopopo mau ai ia makou, i kela a me keia hebedoma, ka poe i hookaa mai a me ka poe i hookaa ole mai, a ina ua hookaa me ka loaa aku o ka Palapala hookaa, he mea hoi e maopopo ai, ke ulu ae ka nele o ka mea heluhelu, ke okiia aku ka nupepa no ke kaa ole ma o na luna ae, alaila, no na luna ka hewa, aole no ka mea heluhelu, a ina aole ia maoli no na luna ka hewa, alaila, e kala ia makou no ke oki ana aku i ka poe hookaa ole mai i ka lakou nupepa.

            J. E. BUSH.

 

KAUKA YONG KAM PUNG.

HELU 53, ALANUI MAUNAKEA

Ke Kauka Loea o ka Aina Pua.

            UA HIKI KE HOOLA IA KELA A me keia ano ma’i, mai ko na kane wahine a me ko na keiki liilii.  O na ma’i ha-no, ua hiki loa ia ke hoola ia me ka maalahi.  A o na ma’i e pili ana i ka maka, pau pu ia i ke ola.

            Ke hoike ia aku nei, eia ke ola ianei me ka oluolu pu o ka auhau.

            E KIPA mai e ka poe i hooluuluu ia me na haawina pilihua i ka ma’i a na’u oukou e hoola aku.

            KAUKA YONG KAM PUNG.

            Augate 25,      tf-d.

 

Na Waiwai Hou o na la Kulaia ma ka Halekuai

O

GOO KIM—KUKIMA

UA WEHE AE NEI MAKOU I NA WAIWAI HOU LOA I HOEA mai nei, i kupono no na La Kulaia e hiki mai ana,

Na HAINAKA SILIKA i kuni ia,

Na HAINAKA LILINA keokeo a pela aku,

Na KIHEI SLIKA lau o kela a me keia ano,

Na HULUHIPA o na wai hooluu like ole,

Na KII paani a na kamalii, o kela me keia ano

Na PAHU WELEWEKA, BUKE KII, a he lehulehu wale o na makana makamae.

Na Lele Tela o na Keonimana i hana ia me ka noeau a hopono no hoi.         

            GOO KIM MA.

            ALANUI NUUANU             Dec. 15, 1890. 1m-d.

 

KA HUI KAA ENTERPRISE.

Ua kukulu ae nei au i kekahi HUI KAA.

Eleu ma ka aoao iho o KALAKAUA HALE ma Alanui Kalepa.

Ma ka Huina Hoolulu Kaapio Helu 13.

O na kauoha a pau e hoouna ia mai ana ma ke TELEPONA mai na makamaka mai ma na wahi a pau o ke kulanakauhale nei, e hoo ko koke ia no me ka piha eleu o ka uwila.

E Hoao o pau Kuhihewa.

            WALLACE JACKSON, Luna Nui.

            TELEPONA BELE HELU    113

            “          MATALA                   690.

 

Holaha Hookapu.

            Ke hoike ia aku nei ka lohe i na ano kanaka a pau loa.  Ua hookapu loa maua i ko maua mau Apana Aina ekolu i kapaia o Kalaheo, Kahaleula a me Puuoihala, no lakou na eka 202 e waiho la ma ka Paa, Kailua, Koolaupoko, Oahu, i hoolimalima ia e maua mai ia Kelaeau (w) mai.  Nolaila, ke papa loa ia aku nei na holoholona o kela a me keia ano, aole e hookuu wale ia maluna o ua mau Apana Aina la, a o ka mea a mau mea paha e kue ana i keia, e hopu ia no e maua, a i ole ia, e ko maua mau hope paha, a e hooko ia e like me ke kuhikuhi a ke kanawai.  O na poe a pau e makemake ana e komo iloko o keia Hui, e pono lakou e hele mai e hui pu me Mrs. C. I. HIRAM, a i ole ia, me DAVID DAYTON, a i ole ia KUKA.          

            Owau no me ka haahaa.

            MRS. C. I. HIRAM.

Honolulu, Oahu, Oct. 8, 1890.           3ms-d.

 

NO KA POE MAKAIKAI

MA KA

O. R. & L. Co.

MA KA I’A HAMAULEO O EWA

            O KA POAONO KA LA KUPONO ho ka hele ana, oiai e haalele ana ke kaa i kahi hoolulu ma Kuwili, Honolulu, i ka hora 1:45 P. M. o na Poaono a pau.

            No ka auhau, aohe olelo ana, he hookahi wai o ka like, mai ka liko a ka laele.

            OIA HOI, HE—50 keneta, hiki i Manana a hoi hou mai—75 keneta, hiki i Honouliuli a hoi mai.

            O keia ka manawa pono e la’i ai ka holoholo hoohala manawa me ka hanu ana i na ea oluolu maikai, no elua wahi keneta wale no o ka mile.

            lm-d     Oct. 8 1890.

 

Ka Hui Uwati Kaleponi.

            Na uwati gula o waho, hoopiha ia, me na mea hana o loko, o ka hana uwati kaulana WALTHAM, no $30 o ka uwati hookahi, ma ka uku palua dala o ka pule hookahi.  E kipa ae io—

            A. J. SCHREIBER—Agena Alanui Hotele, malalo iho-u ka Hotele Alonetona.

 

Pine Omau Haule!

            Ua haule ma ka po o ka la 5 iho nei o keia mahina, mawaena o ka hale noho o MR. S. DWIGHT me MISS. ANNIE AKONG, he pine pupu keokeo aniani, a ina o ka mea e loaa ai, e oluolu e hoihoi pololei mai i ka mea nona ka inoa malalo iho, a e loaa no ka uku kupono.

            Owau no me ka oiaio

            MISS. ANNIE AKONG.

            Dec. 11—lmd*

 

Olelo Hoolaha

            Ke papa loa ia aku nei na kanaka e kela a me keia ano, aole e hookomo wale a lawe wale mai paha i ko lakou mau holoholona mai ka aina mai o Halekou a me Kaluapuhi ma Kaneohe, Koolaupoko, Oahu, me ka loaa ole o kekahi aelike mai ia MRS. C. I. HIRAM aku.  O ka mea a mau mea pana e kue ana i keia, e hopu ia no lakou a hoopii ia ma ke kanawai.

            MRS. C. I. HIRAM.

Haimoeipo, Honolulu, Oct. 8, 1890

            3ms-d.