Ka Leo o ka Lahui, Volume II, Number 125, 9 February 1891 — Page 3

Page PDF (1.08 MB)

This text was transcribed by:  Rob Escuadro
This work is dedicated to:  Ko'u keiki hanauna Stanton Makana Souza o Nanakuli, Oahu

KA LEO O KA LAHUI.

"E Mau ke Ea o ka Aina i ka Pono."

 

Those Condolence Meetings.

     EDITOR BULLETIN - For once your illustrious contemporary, the P. C. Advertiser, was right when he said in his issue of yesterday, that it was "unfortunate" that there should have been a jack of unanimity on the part of our citizens, in the matter of the public meetings of condolence.  But in this morning's Advertiser, Mr. W. R. Castle is wrong, as he always is in all his political effusions, when he assumes that the regrettable fact of there having been two separate meetings on the same object was a mere accident.

     In effect, these two meetings have been to all intents, class meetings, the one at the Armory representing the people, the masses the other only attempt to call on the wealthy.  That this impression is corect, and the only one possible, is demonstrated by simpl perusing the list of names of the men who called the two meetings:  the one at the Armory was called out by nine elected Representatives of the People and 21 popular Hawaiians, members of the Central Committee, whilst the names of the starters of the other meeting suggest the following remarks:

     1st: - that the gentlemen of Kaumakapili Church, all of them, belong to one Party, the ole Reform one, of unpopular remembrance, for even Hon. S. Parker was never a part of the National Party, except in coalition against the present ministry, and Hon. A. Rosa has long since ceased to belong to that Party, if he is to be judged by his acts in the Legislature.  Consequently, the only admissiable inference, and perfectly well understood by the public, is that this church meeting was intended from the start to be a one sided affair of one only of our political parties:  if unanimity had really been desired and sought for, the calling committee ought to have been formed of an about equal number of men of both parties,

     2dly, - that the most conspicuous names of the committee were precisely those of men who made themselves most prominent, onlu a couple of years ago, - in trying to dethrone that late Monarch, for whose loss theu now want to express so much sorrow and regret, such a selection can therefore be justly termed most unfotunate and must have produced a very strange and strong impression on the native population, who are just as shrewd as the foreign element;

     3ldy, - that among these names, the Hawaiian element is remarkbly thin; now, it cannot be gainsaid that, here on the Hawaiian soil, the manifestations of sorrow for an Hawaiian sovereign, ought to come principally and in a marked way, from the native population, not from foreigners, and in a like manner it is from the natives specially and conspicuosly that thanks ought to be issued to the generous people of California and to the American Admiral and officers, for their kind and unrelenting attentions.  But precisely, among the callers of the Kaumakapili church, the native members are not only notably absent, but those few who are on the list, are noted for their utter unpopularity among the natives, so that from this alone the impression conveyed to the public is that the Kaumakapili meeting was intended to be and must be a strictl American demonstration, got up and here by the American element, in favor of the people of California.

     The great mistake, therefore, made by the manipulators of the church meeting was to have thus given their meetina a one-sided political and social appearance, and to have, - purposely or inadvertently, - ignored those men of the native element, as is shown by the success of their meeting, in spite of the inclemency of the weather, Thus a splendid occasion for harmony, unanimity and goodwill has been lost, a unique occasion for burying our political hatchets, and better than any one else, Mr. W. R. Castic must know who is to be blamed for this unfortunate "accident."

     J. E. B.

 

HE MOOLELO HAWAII

- NO -

KUALUNUIAOLA!

KE KEIKIKOA O KA MOKUPUNI O MANOKALANIPO. -

KA HI'APAIOLE O KE KOA I NA LA O KA NOHOALII

ANA O OLA, KE ALII O WAIMEA, KAUAI.

     A i ka haule ana o kana pua aohe i ka'e mai ka mamao, nolaila ua a make koke ia mai la no e kamalii, no ka mea, i hope mai no kahi i pio ai ka Kualuauiaola pua i kala mamua iho.

     Mahope iho o ka hoomaopopo po no ama o ua opio nei i kahi i haule ai ka pua o kona hoa, ua hoomaka aku la oia e ke'a i kana pua me kona ikaika a pau, aia hoi ua lele pahu'a hele ae la kana pua poomuku a oi wale aku mamua o ka ke keiki nui, a i ka hele io ana aku o kamalii e nana, ua eo hou no ka pili i ka op o mai ia manawa mai i lilo ai o Kualunuiaola i mea maka'u nui ia a i akua maopono hoi no kamalii o kai o Makaweli ma ka pili ke'a pua.

     I ka eo ana o ka pili i ka opio, ua olelo aku la oia i kona hoa e hoi laua i kona wahi iuka o kuahiwi, a ua ae mai la no hoi ua keiki ala me ka olelo ana mai:

     Heaha auanei ka'u mea e hoole ai, e hoi aku ana paha au e noho kanaka ha'a-imu nau, oiai auanei hoi e - o ka'u ke pau aku ana ia oe, o kau ka hoi ke pau mai ana ia'u. nolaila aole au e hoole.

     E hoi hoi ha kaua, wahi a Kualunuiaola i hoolale koke aku ai i kona hoa, aku, ua ka-na iki mai la kela, pela iki iho hoi kaua a pau ka lealea ana a kamalii no ka hoi aku no hoi paha ka nui o ka manawa, e noho aku ana au me oe a ku a uluhua iho oe.

     Nolaila ua noho hou iho la laua e lealea a hiki i ke ano ana mai o ke ahiahi, akahi no kamalii a manao ae he hale, he makua, he ipukai a he paiou.

     Iwaena o ka poe e haalele ana i ke kula pahee pua o Waikaia no ka peli o ka makua, o Kualunuiaola kekahi me kona hoa e hoi ana no ka uka iu, a oiai laua e uhoi ana ua hooaikane ae la laua a he hale kipa noi ma kekahi olelo ana. 

     He mea maa a kuluma keia i ke ia lahi mai kahiko mai, a ua olelo ia e keia lahui ua oi aku ka hele aikane mamua o ka hlae o ka mea haokahi makuakane a he hookahi makuahine nolaila o ke ano e ko kakou noho ana iloko o ia mau la, ina na ke aikane ka wahine o ka laua wahine like no ia, a pela aku.

     I ko laua hiki ana aku i kauhale, ua ike mai la o Kahapula he kokoolua ko kana keiki aole nae oia i ninau mai, a e like me ko kakou ano mau ke hiki malihiki ia kauhale, pela no hoi o Mahauula i panee mai ai i na mea ai e like me ka hiki, a ma ka hoonokole ana ae ua lawa i na mea a pau mai ka i'a na ka lima e kii a ka i'a he makani ka upena ka mea nana e kii.

     Hiki mai la ka manawa no ka hiamoe ana, ua hoi aku la o Kualunuiaola me kana aikane hookahi o laua wahi e mnoe ai, a i na keiki malihini ala no paha ka ike ua aneane e ao, o kona haalele iho no ia ia Kualunuiaola e moe i kahi o laua; aka nae, ua ala mai o Kahapula a ninau mai la, e hele ana oe ihea e ke keiki e ke anu.

     Ua loaa mai nei i keia wa koke mai nei ia Egan & Gunn, ma ka aoao ma nae iho o ka Hale e Makinikaea, kihi o Alanui Moi, a me Papu, ma ka Australia mai, na mikilima eleele o na ano a pau, na lole kalakoa aleele, na keokeo lahilahi, na makalena, a pela aku, O keia ka wa kupono e loaa ai ke kuai makepono ana. - 1w-d.

 

Olelo Hoolaha.

     Ua makaukau ka mea nona ka inoa malalo iho, e hana i na POHAKU PUNA ELEELE a me na pohaku e ae no na pa kupapau, a me na kahua kukulukia-hoomanao.  O ka poe makemake e waiho mai i ka lakou mau koueha me Ioane Akina.

                                  J. BOWLER.

                                    Sept. 22, '90, d-1y*

 

Ua Makemake ia i keia wa.

     Ua makemake ka Hua Hana Hao Uniona o Aina Hou i ewalu poe kanaka hana no ka hele ana e hana ma kahi o ka Mahiko Hou o Honouliuli, Ewa, me ka uku pu ia i ka uku kupono.  No na mea aku i koe, e hele mai e ninau pono i ka Luna Nui o ka Hui Hana Hao Uniona.

                                    1w-d.

 

I na Luna Lawe Nupepa a pau.

     Ke poloai ia aku nei oukou a pau hookaa pono mai ma keia keena i na dala o na Nupepa i na Poalima a me na Poakahi, i ka mea nona ka moe malalo iho, aole hoi ia ha'i aku.  E like me ka nele mai ia oukou, pela no e nele pu aku ai ka nupepa.  Ua hana ia kela rula i mau ai ke ola o ka maka a me ka Wahaolele hopo ole no ka oiaio a me ka pono o ka Lahui.

                                    J. E. BUSH.

                                    Luna Hooponopono Nui.

 

HOOLAHA A KA PUUKU.

NO NA HOOKUPU NO KA LA KUOKOA O KA LAHUI HAWAII.

     I na Hawaii a pau, ke poloai aku nei ka mea i konoia he Puuku no ka wa, no ka malama ana i na hookupu, e loaa no oia ma ke Keena o ka LEO O KA LAHUI i na la a pau, koe ke Sabati, ka la ehiku o ka hebedoma, e lawe i na hooku pu a ka poe i aloha i kona aina hanau, i makee i Kona Kuokoa o Hawaii Ponoi.

     I mea e maopopo ai keano o keia hookupu, ke hoike aku nei ka puuku, penei.  Ua noa ka hookupu i na Hawaii a pau, i na hookupu dala, a me ai paha.  He mau haneri dala kai hookupu i ka wa e pau pono mai ai o na hookapu ma ko'u lima.

                                    Ma ke Kauoha,

                                    JNO. E. BUSH.

 

JOS. HUBASH.

Alanui Papu, Honolulu H.I.

He mea Milo Gula kaulana, aia ma ka Halepohaku o Makanani.

He Puu nui o na mea Gula,

a me

Na Lako Dala o kela a me keia ano.

     No ke kumukuai haahaa, e ohi oe a luhi ko kino; a o ka lali, ka lilelile, a me ka mahiehie, oia kau e linohau ai; no ka mea, he keu a ka haahaa o na kumukuai. 

                                    Honolulu Feb. 2, 1891.

                                    121 1w-d.

 

KA HUI KAA ENTERPRISE.

Ua kukulu ae nei au i kekahi HUI KAA

Eleu ma ka aoao iho o KALAKAUA HALE ma Alanui Kalepa.

Ma ka Huina Hoolulu Kaapio Helu 13.

     O na kauoha a pau e hoouna ia mai ana me ke TELEPONA mai na makamaka mai ma na wahi a pau o ke kulanakauhale nei, e hoe ko koke ia no me ka piha eleu o ka uwila.

     E Hoao i pau Kuhihewa.

                                  WALLACE JACKSON,

                                    Luna Nui.

     TELEPONA BELE HELU    113

      TELEPONA MATALA       690.

 

Hoolaha Hookapu.

     Ke hoike ia aku nei ka lohe i na ano kanaka a pau loa.  Ua hookapu loa maua i ko maua mau Apana Aina ekolu i kapaia o Kalaheo, Kahaleula a me Puuoihala, no lakou na eka 202 e waiho la ma ka Paa, Kailua, Koolaupoko, Oahu, i hoolimalima ia e maua mai ia Keleau (w) mai.  Nolaila, ke papa loa ia aku nei na holoholona o kela a me keia ano, aole e hookuu wale ia maluna o ua mau Apana Aina la, a o ka mea a mau mea paha e kue ana i keia, e hopu ia no e maua, a i ole ia, e ko maua mau hope paha, a e hooko ia e like me ke kuhikuhi a ke kanawai.  O na poe a pau e makemake ana e komo iloko o keia Hui, e pono lakou e hele mai e hui pu me Mrs. C. I. HIRAM,  a i ole ia, me DAVID DAYTON, a i ole ia KUKA.

                                    Owau no me ka haahaa.

                                    MRS. C. I HIRAM.

     Honolulu, Oahu, Oct. 8, 1890.   3me-d.

 

NO KA POE MAKAIKAI

MA KA

O. R. & L. Co.

MA KA I'A HAMAULEO O EWA.

     O KA POAONO KA LA KUPONO no ka hele ana, oiai e haalele ana ke kaa i kahi hoolulu ma Kuwili, Honolulu, i ka hora 1:45 p.m. o na Poaono a pau.

     No ka auhau, aohe olelo ana, he hookahi wai o ka like, mai ka liko a ka laele.

     OIA HOI, HE - 50 keneta, hiki i Manana a hoi hou mai - 70 keneta, hiki i Honouliuli a hoi mai.

     O keia ma manawa pane e la'i ai ka holoholo hoohala manawa me ka hanu ana i na ea oluolu maikai, no elua wahi keneta wale no o ka mile.

     1m-d  Oct. 8, 1890.

 

Ka Hui Uwati Kaleponi.

     Na uwati gula o waho, hoopiha ia, me na mea hana o loko, o ka hana uwahit kaulana WALTHAM, no $30 o ka uwati hookahi, ma ka uku palua dala o ka pule hookahi.  E kopa ae io -

                                   A.J. SCHREIBER - Agena

                                    Alanui Hotele, malalo iho o ka Hotele Alonetona.

 

KAUKA YONG KAM PUNG.

HELU 53, ALANUI MAUNAKEA

Ke Kauka Loea o ka Aina Pua.

     UA MIKI KE HOOLA IA KELA A me keia ano ma'i mai ko na kana wahine a me ko na keiki liilii. O na ma'i ha-no, na hiki loa ia ke hoola ia me ka maalahi.  A o na ma'i e pili ana i ka maka, pau pu ia i ke ola.

     Ke noike ia aku nui, eia ke ola ianei me ka oluolu pu o ka auhau.

     E KIPA mai e ka poe i hooluuluu ia me na haawina pilihua i ka ma'i a na'u oukou e hoola aku.

                                   KAUKA YONG KAM PUNG.

                                    Augate 25.   tf-4.