Ka Leo o ka Lahui, Volume II, Number 129, 13 February 1891 — Page 3

Page PDF (1.13 MB)

This text was transcribed by:  Tatiana Maumausolo
This work is dedicated to:  to my Kauhane Ohana

KA LEO O KA LAHUI.

"E Mau ke Ea o ka Aina i ka Pono."

 

The Dissatisfied.

            A great amount of discussion, reaching in some cases, to severe kicking, has been caused by the Order of Procession for the funeral of His Late Majesty.  The Members of the medical Fraternity cannot see why they have been hepped in the place which has been assigned to them;  the Masonic Lodges complain they are too far away from the Catafalque on which they wish to perform their solemn rites;  the two bands, Royal Hawaiian and Charleston, say they would have been better far apart; even the King’s charger think he ought to be preceded by the jealousies are rife among the hearers of large and small kahili’s;  but where the matter grows serious, is among the high authorities.  The Diplomatic carps object, on a matter of international precedence, walking behind Admiral Brown, who has been assigned a place within the American Minister.  There may be some justice in that claim, but it seems to the public that, on account of the special friendship between the Admiral and the lamented Sovereign;  and in view of the sacred mission performed by the gallant officer in bringing the monarch’s remains back to the Islands, which makes of him one of the chief mourners, Admiral Brown ought to have been assigned a distinct place, and ought perhaps to have been invited to a seat in Mr. Cleghorn’s carriage, as a last homage to America and it’s people, and this would have avoided diplomatic difficulties, whilst tendering a higher and deserved compliment to the Admiral.  Then our Constitution is violated by making the Judges of the Supreme Court take precedence over the President and Members of the Legislature, who constitute the second Power of the Kingdom, while the Judiciary is only the third;  then the Represetatives of the People are slighted and they ought to stand out for their rights.  At this point, strange to say, the Ladies of the Court steps in between the Legislature and the Privy Council, probably because the fair sex is the best adviser or Councilor, and they are there placed to prevent our Legislators and Privy Councilors from coming to logger-heads.  Then the Consular Corps as a body object to the place given to them after the men-of-war midshipmen, while they ought to follow immediately, in one body, the Diplomatic Dorps.  And strage to say, the most wise of the lot, are the Judges of the Circuit Court, who ought to follow the Judges of the Supreme Court, as constituting the “Judicial,” and yet who do not kick, that is to say, as yet.  The tail of the procession is left to settle difficulties as best they may please.

 

He Haea maikai ole.

            Oiai, he hoomaemae ke ano o na hana o keia mua a ka Moiwahine i makemake ai, he mea kupono no e hoolohe na wahine holapu a uhane uka ole e poaio nei iwaena o ka poe maikai maloko o ka Hale Alii.  He wa kanikau keia, a he kanikau a he u, ka mea i makemake ia e na @, aole o na hana haumia.  O na kane kekahi i pili iloko o keia ha@, e pono no hoi e malama lakou i ka leo a me ka maluhia o ka noa Alii a Lahui o Hawaii.

 

He Huakai kuai moku.

            Ua lohe mai makou ua holo aku ka Hope Makai nui o Koolaupoko, Mr. Larsen, no Kaleponi, no ke kuai mokukuna.  He wa kupono keia o na kiai awa e makaala ai i na aekai a me na mokumanu o na Koolau ma keia mua koke aku, i nakele ai ka aina mai ka make a ka opiuma, oiai, ua popopo na mea a pau, a ke ino pu mai nei hoi na hana o ko keia ao.

 

 

Mahalo aku i ka Mea ka i ka Mahaloia.

            Oiai iloko o keia keneturia a kakou e noho nei, me he la, ua ulu nui ae ka hewa maluna o ka pono, ka hoopunipuni maluna o ka oiaio, a o ke ake loaa maluna o ka maluna o ka manao aloha, ua kakaikahi loa ka loaa ana aku o ke kanaka iloko o ka helu kanaka o ke ao holookoa, i ike ia ka hoopono iloko ona i hoolanakila ae iaia maluna o na kuko no ka loaa a me ka waiwai.  Nolaila, i ko makou wa e hoomaopopo ai a ike aku i kekahi a nakanaka e hoopono ana ma kana hana, ua ulu ae ka mahalo iloko o makou no ia kanaka, a kapa aku hoi iaia, me ka olelo hoohalike ua like oia me ka momi, he mea laha ole.

            Iloko o na au kapulu mai ka haule ana o ka hoopono ia o ka oihana aupuni, mahope iho o ka wa o Mr. Waila ma, a hiki i keia manwa e hoea ana i kela a me keia au na kanaka hoopono i ka lakou hana.  I ke au hoomaemae iho nei, o ka Luna Hooia Buke Helu, Mr. G. Ross, a i keia au hoi, ke kaulana mai nei o kapena Taripa, ka Luna Kiai Awa.  Ua paie ka mua me ke Kuhina Kakina ma ke ano o ka mana o na Kuhina e kikoo ai i ke dala o ka Waihona Aupuni, o ko Kapena Taripa Hoi, ua hoole oia i na dala he $20,000 e ae aku i ka kekahi hui e hoopae malu mai i ka opiuma.  He mau polohuku keia i mau iho nei i ke au hooponopono o ke au hoomaemae, a eia ke oniu ia ae la imua o ka Luna Kiai Awa.  Pomaikai ke aupuni i ke kanaka hookahi i hoonoho ia i ka oihana mai ka aoao lahui aku; oiai, o ka mea hookahi keia e ikea nei ka hoopono, ka hoole i ka puu dala he $20,000.  Nolaila ke wehe aku nei makou i ko makou papale ia Kapena Tripp, a ke pahola aku nei o ko makou lima, me ka panai pu ana aku i na malama olelo:  “E mahalo ia ka mea ku i ka mahalo ia.”

 

NU HOU KULOKO.

            Ua loaa mai nei i keia wa koke mai nei ia EganaGann, ma ka aoao ma nae iho o ka Hale o Makinikaea kihi o Alanui Moi a me Papu ma ka Australia mai na mikilima eleele o na ano a pau na lole kalak@a eleele, na keokeo lahilahi na makalena a pela aku.  O kela ka wa kupono e loaa ai ke kuai makepono ana.-1w-d.

 

            Aia ma Kinau puka ma ka aoao maloko, kekahi lua hohonu o ke a-na waena o keia lua he 14 iniha o luna, o ke a-na waena o lalo 5 kapuai, o kona hohonu 4 kapuai a oi a o ka manoanoa o luna 2 iniha a ma ia wahi i haki ai ka lepo, he mea hou keia.  Nowai la keia lua no ka pahu paha o ka Moi i make a ke Kuhina e koi nei e waiho n@.

            E hoolewa ia ana ke kino make o F. Osmen i ka hora 2:30, mai ka halema’i Maoiwahine mai.

            Ua loaa aku i kekahi wahi keiki kepani uuku he ulia poino i kekahi o na la o keia pule iho nei, mamuli o kona ai malu ana i ka laau make, e waiho ana iloko o kekahi keena o kekahi hale kuai.

            Ma ka la 24 aku nei o Ianuari 1891, i helu ia ai ka nui o na holoholona a ke Alii ka Moiwahine kane make Kapiolani ma Kaupo, a o ka nui o na holoholona he 232 poo bipi, mamuli o ka hooko ana a kona luna malama aina, Mr. WAK Owali.

           

            HOOLAHA HOOMANA:-Ma a hora 7:30pm., e malama mau ia he heluhelu Baibala ma ka halehalawai o ka Hoomana a Karisto o ke Sabati La Ehiku, ma ke ala nui Pa’ipalapala pa o J.E. Bush.  Ke poloai ia aku nei na mea a pau e hele mai.  Ma keia (ahiahi Poalima) ahiahi Sabati ae he wehewehe Baibala ka haawina ma ka ninau.  “Ka Moolelo Wanana o ke Ao nei?”

 

 

HOOLAHA I KA POE MAKEMAKE I “KA LEO.”

            Ma keia hope aku ke hoolaha ia aku nei e kii aku ka poe makemake i ka nupepa KA LEO i na Luna e lawe nei i ka nupepa, oia hoi o

J. Kahaleluhi               J. Kaneaiakala

J. Keanu                      Parao

T. Kapualei                  John Samoa

            Geo. Kanika

                        JNO. E. BUSH

Luna Hooponopono

 

HOOLAHA A KA PUUKU.

NO NA HOOKUPU NO KA LA KUOKOA O KA LAHUI HAWAII.

            I na Hawaii a pau, ke poloai aku nei ka mea i kohoia he Puuku no ka wa, no ka malama ana i na hookupu, e loaa no oia ma ke Keena o ka LEO O KA LA HUI i na la a pau, koe ke Sabati, ka la ehiku o ka hebedoma, e lawei na hooku pa a ka poe i aloha i kona aina hanau, i makee i Kona Kuokoa o Hawaii Ponoi.

            I mea e maopopo ai ke ano o keia hookupum ke hoike aku nei ka puuku, penei.  Ua noa ka hookupu i na Hawaii a pau, i na hookupu dala, a me ai paha.  He mau haneri dala kai hookupu ia i ke ia manawa, a he 10 bipi, he 20 mau puaa.  E hoike ia aku ana no ka papa inoa hookupu i ka wa e pau pono mai ai o na hookapu ma ko’u lima.

                        Ma ke Kauoha, JNO. E. BUSH.

 

I na Luna Lawe Nupepa a pau

            Ke poloai ia aku nei oukou a pau hookaa pono mai ma keia keena i na dala o na Nupepa i na Poalima a me na Poakahi, i ka mea nona ka moa malalo iho, aole hoi ia ha’i aku.  E like me ka nele mai ia oukou, pela no e nele pu aku ai ka nupepa.  Ua hana ia keia rula i mau ai ke ola o ka maka a me ka Wahaolelo hopo ole no ka oiaio a me ka pono o ka Lahui.         J.E. BUSH

                        Luna Hooponopono Nui.

 

Ua Makemake ia i keia wa.

            Ua makemake ka Hui Hana Hao Uniona o Aina Hoa i ewalu poe kanaka hana no ka hele ana e hana u@ kahi o ka Mahiko Hou o Honouliuli, Ewa, ine ka uku pu ia i ka uka kupono.  No na mea aku i koe, e hele mai e ninau pono i ka Lana Nui o ka Hui Hana Hao Unioaa.        1w-d

 

KUAI O KA HOOLIMALIMA O KA PAHALE AUPUNI MA ALANUI MOI EHUI ANA ME KE ALA NUI LILIHA.

            Ma ka Poaha, Maraki la o 1891, ma ka hora 12 awakea, ma ke alo iho o Aliiolani Hale, e kuai eudala akea ia ka hoolimalima o ka Pahahe Aupuni o waiho ana ma alanui Moi e hui ana me alanui Liliha, oia hoi ka pahale i kapaia o ka “Old Lime Quarry” a nona hoi ka oli o 59 hapa-haneri o ka eka, ua oi iki aku paha a i ole ua emi iki mai.

            Manawa-Hoolimalima no 10 makahiki Kumukuai Koho-mua-He $20 no ka meakahiki hookahi, me ka uku mua ia i keia a me keia hapa makahiki.

            C.N. SPENCER

            Kuhina Kalaiaiua.

Keena Kalaiaina, Jan. 28, 1891.          4ta-d

 

JOS. HUBASH.

(Alanui Papu, Honolulu II. I.)

He mea Milo Gula kaulana. aia ma ka

Halepohaku o Makanani.

He Puu nui o na mea Gula,

@

Na Lako Dala o kela a me keia ano.

            No ke kumukuai haahaa, e ohi oe a luhi ko kina;  a o ka lali, ka lilelile, a me ka mahiehie, oia kau e linohau ai;  no ka mea, he ke@ a ka haahaa o na kumukuai.  Honolulu Feb. 2, 1891.     121 1w-d

 

KA HUI KAA ENTERPRISE.

Ua kukulu ae nei au i kekahi HUI KAA.

Eleu ma ka aoaoa iho o KALAKAUA HALE ma Alanui Kalepa.

Ma ka Huina Hoolulu Kaapio Helu 13.
O na kauoha a pau e hoouna ia mai ana ma ke TELEPONA mai na makamaka mai ma na wahi a pau o ke kulanakauhale nei, @ @ ko koke ia no me ka piha eleu o ka uwila.

E Hoao i pau Kuhihewa.

WALLACE JACKSON, Luna Nui.

TELEPONA BELE HELU    113

MATALA       690

 

Hoolaha Hookapu.

            Ke hoike ia kau ka lohe i na ano kanaka a pau loa.  Ua hookapu loa maua i ko maua mau Apana Aina ekolu i kapaia o Kalaheo, kahaleula a me Puuoihala, no lakou na eka 202 e waiho la ma ka l’aa, Kailua, Koolaupoko, oahu, i hoolimalima ia e maua mai ia Kelea@ (w) mai.  Nolaila, ke papa loa ia aku nei na holoholona o kela a me keia ano, aole e hookuu wale ia mamua o na mau Apana Aina la, a o ka mea a mau mea paha e kue ana i keia, e hopu ia no e mana, a i ole ia, e ko mana mau hope paha, a e hooko ia e like me ke kuhikui a ke kanawai.  O na poe a pau e makemake ana e komo iloko o keia Hui, e pono lakou e hele mai e hui pu me Mrs. C.I. HIRAM, a i ole ia, me DAVID DAYTON, a i ole ia KUKA.

                        Owau no me ka haahaa.

                                    MRS. C.I. HIRAM.

Honolulu, Oahu, Oct. 8, 1890.           3m@-d

 

NO KA POE MAKAIKAI

MA KA

O.R. & L. Co.

MAK KA I’A HAMAULEO O EWA.

            O KA POAONO KA LA KUPONO no ka hele ana, oiai e haalele ana ke kaa i kahi hoolulu ma Kuwili, Honolulu, i ka hora 1145 P.M. o na Poaono a pau.

            No ka auhau, aohe olelo ana, he hookahi wai o ka like, mai ka liko a ka laele.

            OIA HOI, HE-50 keneta, hiki i Manana a hoi hou mai-75 kenete, hiki i Honouliuli a hoi mai.

            O keia ka manawa pono o la’i ai ka holoholo hoohala manawa me ka hana ana i na ea oleole maikai, no elua wahi keneta wale no o ka milo.

            1m-d                Oct. 8, 1890.

 

Ka hui Uwati Kaleponi.

            Na uwati gula o waho, hoopiha ia, me na mea hana o loko, o ka hana uwati kaulana WALTHAM, no $30 o ka uwati hookahi, ma ka uku palua dala o ka pule hookahi.  E kipa ae io-

                        A.J. SCHREIBER-Agena

            Alanui Hotele, malalo iho o ka liotele Alonetona.

 

KAUKA YONG KAM PUNG.

HELU 53, ALAHUI MAUNAKEA

Ke Kauka Loea o ka Aina Pua.

            UA HIKI KE HOOLA IA KELA A me keia ano ma’i, ami ko na kane wahine a me ko na keiki liilii.  O na ma’i ha-no, ua hiki loa ia ke hoola ia me ka maalahi.  A o na ma’i e pili ana i ka maka, pau pu ia i ke ola.

            Ke hoike ia aku nei, oia ke ola ianei me ka oluolu pu o ka auhau.

            E KIPA mai o ka poe i hooluuluu ia me ua haawina @ i ka ma’i a na’u oukou @ hoola aku.

            KAUKA YONG KAM PUNG.

            Augate @,                   @