Ka Leo o ka Lahui, Volume II, Number 250, 3 August 1891 — Page 2

Page PDF (1.06 MB)

This text was transcribed by:  Kekaianiani Irwin
This work is dedicated to:  Lolena Nicholas

MA KE KAUOHA.

 

HOOLAHA OIHANA WAI.

 

Honolulu, June 22, 1891.

 

I kulike ai me ka Pauku 1, Mokuna XXVII o na Kanawai o 1886.

O na mea a pau e lawe nei i ke kuleana wai a e hookaa nei paha i ka uku wai, ke hoomaopopo ia aku nei, o na uku wai no ka manawa e pau ana i Dekemaba 31, 1891, ua hiki a ua kupono e hookaa ia ma ma ke Keena o ka Oihana Wai, maka la 1 o Iulai, 1892.

O na auhau wai a pau e waiho uku ola ana ke umikumamalima la mahope iho o ia wa, e paku'i ia aku ana no he umi pa haneri keneta.

O ka poe apau e hookaa mai ana i ko lakou auhau wai e hoike pua mai i ko lakou likiki hope i uku ai.

Ma ke Keena o ka Oihana Wai ma Kapuaiwa, e uku ia na auhau.

JOHN C. WHITE.

Luna Hooponopono Oihana Wai

223–24ts.

 

Ua hookohu ia o MR. C. K. FALK i keia la i Agena no ka lawe ana i na Hooia ana i na Palapala Aelike, no ka Apana o Kohala Akau, Mokupuni o Hawaii.

 

C. N. SPENCER,

Kuhina Kalaiaina,

Keena Kalaiaina, Iulai 7, '91. 233 3ts–d.

Ua hookohu ia o Mr. Anton Cropp i hoa no ka Papa Alanui o ka Apana o Koloa, Mokupuni o Kauai, ma kahi o Louis Kahlbaum i haalele mai.

Penei iho ka papa i keia manawa:

Jared K. Smith, Luna Hoomalu

A. Drier

Anton Cropp.

 

C. N. SPENCER,

Kuhina Kalaiaina.

Keena Kalaiaina, Iulai 10, '91.  3ts–d.

 

 

NA AINA KAHUA HALE AUPUNI MA MAUNA TANTALUS.

 

Ua ana ia a ua makaukau he kanaono mau kahua hale i keia mau la koke iho nei, a ua makaukau no ke kuai.

E lawe ia no na palapala nonoi no keia mau apana aina kahua hale ma ke Keena Aina o ka Oihana Kalaiaina.

Penei ka waiho o keia mau wahi: He 26 apana ma ka mooaina i ike ia ke kualapa mua, a he 34 apana ma ka mooaina i oleloia ke kualapa o Tantalus ma ka Hema a me ka Hikina o Mauna Tanatalus.

Ua like ole ka nunui o keia mau apana mai ka hookahi-hapa eka a i ka 11 1/2 eka, a ma ke kiekie, mai ka 500 a ka 1600 kapuai.

He alo ko keia mau apana aina ma ke alanui hou i hanaia iho nei, a ke alanui e hooakea ia aku ana a kupono no ke alanui kaa. Ka nani o ka nana ana aku o ka aina ma keia wahi, i huipuia me ka oluoiu huihui o ke ea, na kumu e hoolilo ai i keia mau apana aina he mau wahi kupono loa no ke kau wela, no ka hooulu ana hoi i na hua ai, na mala pua, a pela aku.

Ua kau moakaka pono ia ka helu ma kahi e ikeia ma ke alanui  hele, a me na hoailona kihi o na lihi palena o ka aina.

E haawi ia no ke kii o keia mau apana aina pakahi i ka mea e makemake ana e nana i ua mau aina la, ma ka ninau ana ma ke Keena Kalaiaina, kahi e loaa ai na wehewehe piha ana no na kumu kuai hookumu ma ke kudala, na olelo e ae, a pela aku e loaa ai.

C. N. SPENCER

Kuhina Kalaiaina

Keena Kalaiaina Iulai 7, 1891. 6ts–d.

 

KUAI O KA HOOLIMALIMA O NA AINA AUPUNI A PAU E WAIHO IA MALUNA O NA AINA PA HOME A MAWAENA O NA AINA O KALOKO HALEOHIU A ME KAUPULEHU, N. KONA, HAWAII.

 

Ma ka Poakolu, Augate 12, 1891, ma ka hora 12 awakea, e kuai kudala ia ai, na hoolimalima o na aina aupuni a pau maluna aku o na aina Pa Home a mawaena o na aina o Kaloko, Heleohiu a me Kaupulehu nona na eka 1160, oi aku a emi mai paha, Kona Akau, Hawaii.

N a Kumu: No 15 makahiki, he $60 ke koho mua no ka makahiki, e uku ia mamua o ka hapa makahiki.

Ua kuai ia na hoolimalima o keia mau aina me ke kuleana, ua hiki no i ke aupuni i kekahi wa iloko o ka manawa o ka hoolimalima, ke komo, ke lawe nona a ke hoolilo aku a pau a i kekahi mahele paha o ua aina la, no na mea e pili ana i na pa Aina Home me ka hookuu ana o ke aupuni i na hoemi kupono mai ka uku hoolimalima.

C. N. SPENCER

Kuhina Kalaiaina

Keena Kalaiaina Iulai 11, 1891. 236 4t–d.

 

KUAI O NA AINA AUPUNI PA HALE, MA KALUAOPOLUA, KALIHI, OAHU.

 

Ma ka Poakolu, Iulai 22, 1891, ma ka hora 12 awakea, ma ke ala komo ma ke alo o Aliiolani Hale, e kuai kudala ia ai he elua mau apana aina ma Kaluaopalona, Kalihi, Oahu, penei:

Apana 5. Nona ka ili o 687 eka. koho mua $137.

Apana 6. Nona ka ili o 879 eka. koho mua $176.

 

C. N. SPENCER.

Kuhina Kalaiaina.

Keena Kalaiaina Iulai 23, 1891. 4ts–d.

 

HOOLAHA I KA POE HOOKAA AUHAU.

 

Ua hookaa ia o L. Jas. Aylett i keia la i hope Luna Helu no ka Apana o Koolau-loa, Mokupuni o Oahu, ma kahi o W. C. Lane, i haalele mai.

C. A. BROWN,

Luna Helu, Mahele 1, Mok. Oahu. Aponoia—

 

SAMUEL PARKER,

Kuhina Waiwai.

Honolulu, H. I. Iulai 28, 1891. 3ts.

 

Ua hookohu ia i keia la o JOHN L. KANAKAOLUNA i Luna Haawi Palapala Mare, no ka apana o Hamakua, mokupuni o Hawaii.

C. N. SPENCER

Kuhina Kalaiaina

Keena Kalaiaina Iulai 28, '91. 247 3ts.

 

Ua hookohu ia i keia la o JOHN NAHINU i Luna Haawi Palapala Mare no ka apana o Kona Hema, Hawaii.

C. N. SPENCER

Kuhina Kalaiaina

Keena Kalaiaina Iulai 28, '91. 247 3t.

 

Ua hookohuia o George P. Kamauoha Esq., i keia la i Agena e lawe i na Hooiaio i na Olelo Aelike Hana no ka Apana o Kohala Akau, mokupuni o Hawaii.

C. N. SPENCER

Kuhina Kalaiaina

Keena Kalaiaina Iulai 30, '91. 249 3ts.

 

KA LEO O KA LAHUI.

 

JNO. E. BUSH.

Lunahooponopono a me Puuku.

 

POAKAHI, AUGATE 3, 1891.

 

AOLE HE OIAIO

 

Ke Olelo la o Ake, eia ke holomua nei na pono o ka aina. He hoopunipuni maopopo keia, aka, aole nae he kamailio ae o na nupepa peia, ina nae, na Wilikoki, a na makou kekahi olelo, ua wikiwiki ka niniu o ke a o na nupepa haole o Honolulu, e olelo he hoopunipuni. O keia iho la ke ano o na nupepa haole, a me kekahi poe e holo nei ma na aina e, a e kakau nei; e olelo ana lakou i na mea oiaio ole, me he mea la he hewa ke hoike ae i ka mea oiaio. Ua ike no kakou a pau, ua emi mai na pono o ka aina i keia wa, a ua oi aku hou ko Ake ike, oiai oia ma ka Hale Dute i ka emi mai o ke kulana holomua o ka aina, eia nae e hoolaha ana no nae i na mea oiaio ole.

Ua manao makou, he mau hana hoopoino keia ia kakou. O keia ke kumu e kuhihewa mai ai ko kakou mau hoaloha o na aupuni e, a e hoowahawaha ai ke hoea kakou ma ke ano e kalokalo ana i ko lakou kokua. Ua paa mua aku la me ka olelo, eia no kakou ke holomua nei. Aole kakou ke holomua nei. Eia kakou ke emi mai la. Ua haule loa ke kopaa, a ua emi mai na hana e ae, a ke ike nei kakou ke haule mai nei na hana lima o ke kulanakauhale nei.

Aole wale o keia, i keia mau la koke aku nei no ua hui ae ke aupuni me na kalepa e noonoo i ka hooemi kupono e auhau aku ai i na auhau aupuni maluna o na aina a me na waiwai.

Aole i oi aku ka hoolalau ana i ka olelo mamua o ka hai ana i ka oiaio i na wa a pau. He kuhihewa a he hupo ia kanaka i manao e pomaikai ana oia a me kona aina ma kona hoike ana i na malihini i na mea oiaio ole.

 

 

 

Ua Huli Hoi Mai.

 

Ua huli hoi mai ka Moiwahine, mai kana huakai ma Hana, ma ke kakahiaka o nehinei. Ua ohuohu ka huakai alii i ka pae ana mai me na lei i ka a-i a me na puolo pa-upa-u e hii ana. He ola maikai na hiona o ke alii a me na ohua i hele pu aku me ia.

 

NUHOU O NA AINA E

 

Ua noho aku o Mr. J. J. C. Abbott ma ke Kuhina Nui o Canada, ma kahi o Mr. Sir John Macdonald i make.

 

Ke hopohopo nei ko Siama lahui o hoohui ia aku lakou e Farani me ka ui mua ole ia mai.

 

Iloko o ewalu hebedoma, he 8000 ka nui o na make i ka ma'i La Grippe.

 

I ka manawa o ke kaua kipi ma Hayti, he 150 ka nui o ka poe i hoopaiia me ka make.

 

He lehulehu na olai ana o Mauna Vesuvia, Italia. Hookahi kanaka ake ike i haule iloko o ka lua ahi a pau kona ike ia ana.

 

Ua kauoha ae ke Czar o Rusia e malama ia na Iudaio; aka aole no nae lakou e ae ia e noho ma Rusia.

 

He 129 ka nui o ka poe i make uha ma kekahi kaa alahao ma Bule, Suezelana, ma ka la 15 o Iulai, a he lehulehu ka poe i poino.

 

Ua houluulu ae kekahi nupepa o Allakahada, Inia, aia ke waiho wale la na waiwai e paa ia ana me na kahiko gula a me na pohaku daimana a pela aku, nona ka heluna waiwai o 1,350,000,000.

 

Ua weheia ka mahele mua o ke alanui oki mai ka moana aku o Manchester, Enelani Waena, ua pau i ka hana ia a eia ke holo nei na moku moana. He hoolilo ana keia ia Manchester, i kulanakauhale kumoku waena aina o Enelani.

 

Ua hooili kaua mai la na Arabia o ka Sondana i na koa kiai o Enelani ma na palena o Aigupita a me Sondana. He nui na koa e me 'lii koa o Enelani i lukuia, a ua hooauhee ia hoi lakou.

 

Mahope o ka loaa ana o 7500 sila ma ke kai Behring, alaila, kapu ke kai a Mei, 1892. He olelo aelike keia mawaena o Enelani a me America.

 

He palapala hoopii uwalo no na Iudaio, mai Amerika aku, ke waiho ia aku ana i ka Eempera o Rusia. He 300,000 ka nui o na inoa i kakau ia ma ua palapala la.

 

He elima haneri ka nui o na lawehala Rusia e lawe ia ana no Siberia, a ia lakou e aloio ana ma ka muliwai Volga, ua piho iho la ka waa nana e lawe ana ia lakou, a ua nui ka poe i make.

 

Ua ku kekahi halawai o 80,000 paahana paeli nanahu, ma Southport, Emelani, i ka malama o June aku nei. Ua haiolelo aku o Sir Charles Duke i ke anaina. Ua hooholo iho la ka halawai i na hora $ e hana ai, oia ke kumu hana.

 

He iwakalua ka loa o ke alanui o na kauhale i pau i ke ahi ma Montereala.

 

Ke hooulu ala ko Hunegaria poe Sociala i kekahi paio hoonioni i ke aupuni. Ua hookui aku keia poe me na koa aupuni.

 

He nui na ahi o na ululaau ma ke kea o ka muliwai Lawrence, Canada. Nui na kauhale i pau i ke ahi, a he lehulehu na ohana i nele i ka home.

 

Ua hooholo iho la ke Kuhina Foster o America, aole e ae ia na Moremona mare lehulehu e komo mai i America, malalo o ke kanawai. Ua hoihoi hou ia aku he kane a he wahine Suedena, mamuli o keia olelo hooholo.

 

Ma kekahi ninau mawaena o ka Farani a me ka lahui Holana, e pili ana no kekahi hoopaapaa ma Guiana, i waihoia na ka Emepera o Rusia e hooponopono, ua hooholo iho la ka Emepera ua pololei o Guiana. No keia olelo ua hoopahaohao ia o Farani, a ua ano huihui ka pili o Rusia a me Farani.

 

Nui ka lukuia o na Karistiano ma na wahi o Kina. Ua hoouna aku o Farani a me America i kekahi mau moku e kiai i ka pono o kona mau lahui.

 

No na hooneenee a Rusia i kona mau puali koa a kokoke i na palena o Auseturia, a me kona kukulu ana he iwakaluakumalua mau moku manuwa hou, ua lilo he mea pioloke ai ko Europa. He mau moku hou no ke pau keia mau moku e kukulu koke ia aku ana.

 

Ua hu ae kekahi kipi i ka mana Tureke ma Yemen, he apana, no Arabia. Ua oleloia ua lukuia ke Kiaaina a me kona mau ukali a ua kukala ia ua kuokoa, ia Kalana o Arabia.

 

He 20,000,000 ka nui o na make ulia, a oi i ka ai ma Kina iloko o 12 makahiki. I keia makahiki he nui loa na ulia i na wai nui, ma ke Halana aina e ku la o Pekina a me Taienesina, i ike ole ia kona lua iloko o ka ike a lohe o na Kamaaina kahiko loa e ola ana, a he mau miliona ke make ana mamua o ke oo ana o na hua ai e mau ai ke ola. He 4,000,000 nae ka ulu mau o ko Kina i kela a me keia makahiki.

 

            WHAT ARE THE MINISTERS DOING TO EARN THEIR SALARIES?

 

This is a question that many are asking, and echo answers back the last word—"salaries." If anybody can give us a better answer than echo, we will willingly publish it for nothing and present the author with Premier Parker's speeches bound in Waimea sheep. However, the general public know that the Ministers are quite prompt in drawing their salaries. The sun never goes down at the end of the month with this important minesterial function left neglected, in fact this part of the public work is the most successfully performed of any of the public works by our present cabinet, that was authorized by the last Legislature. The exertion required, however, in drawing out the draft is apparently so great that mental prostration immediately follows, and the poor victims do not again recover strength or courage sufficient to more than renew the struggel of drawing their salaries when pay day rolls around again.

With the fact quite apparent that the country is suffering and will continue to suffer and retrogress, unless some effort is made to check or relieve it, it seems to be the very height of criminal negligence, or lack of ability on the part of her Majesty's Cabinet that no effort is made to relieve the country and avert future distress. Business is falling off in all branches, the main industry of the country has received a severe check which will result in a reduction of many millions to the income of the country, yet we do not see or hear of any thing being initiated here or in our relations with other countries that may afford us relief. On the contrary we have an administration whose aim and ambition appears to be to attend to royalty and endeavor to calm and assuage the distrust which the populace have in the present governmental powers that rule. Instead of the Primier being here with his colleagues to study out the duties of the hour, to plan and to develop something that will benefit the country, we find his Excellency peraambulating the islands for the purpose of making little speeches to the Hawaiians in palliation of their inexcusable dereliction of duty, and to wean the aboriginees from a growing feeling in favor of annexation.

So far as is known, we find that our minister-in-chief is being used for a glib tongue, to tag around with the Queen, thus placing himself in the not very enviable position with a lot of attendants and flunkies, making catch-speeches to his countrymen in favor of her Majesty and in palliation of the anti-Hawaiian and non-progressive attitude of her government. Now, we submit, that if there is any necessity for such work to be done in the interest of her Majesty's royal progress, that some cheaper official may be employed, who could more gracefully and successfully compete in praising second-rate school teachers, and who could talk with greater effect than the premier, who is more widely known as a thinker than an orator.

If then a substitute can be obtained than that of a government leader for stumping the country in favor of waning royalty and against budding democracy and annexation tendencies, it would be wise and for the benefit of all to make the change, and allow the honorable gentleman at the head of the administration to attend to the more important duties required of him at the present time.

To be continued.

 

OLELO HOOLAHA

 

E ike aunei ana kanaka a pau, eia ma ka Pa Aupuni o Makiki nei, kekehi lio k@puakea, lae kea, elua wawae keokeo hope, elua wawae hope paa i kapuai-hao; hao-kuni NA. akau. O ka mea, a mau mea nona keia lio, e pono e kii koke mai, o hala na la he 15, e kuai kudala aku no au ke hiki aku i ka la 8 o Augate, 1891, ma ke awakea Poaono, hora 12.

 DAVID KAONO.

Iulai 23. 3ts-d* Luna Pa Aupuni.

 

Ua hookohuia o John Richardson Esq. i keia la he hoa no ka Papa Alanui o ka Apana o Wailuku, Mokupuni o Maui, ma kahi o P. Mondt i waiho mai. A penei ka huina o ka Papa an@.

H. G. Treadway, Luna Hoomalu.

W. F. Mossman

@@@/ Richardson

C. N. SPENCER

Kuhina Kalaiaina

Keena Kalaiaina, Iulai 8, 1891. SC–d.