Ka Leo o ka Lahui, Volume II, Number 441, 27 April 1892 — Page 4

Page PDF (1.07 MB)

This text was transcribed by:  Susan Moore
This work is dedicated to:  My Dad, Santiago M. Simpliciano

KA LEO O KA LAHUI.

"E Mau ke Ea o ka Aina i ka Pono."

KA LEO.

John E. Bush.

I una Hooponopono a me

Puuku.

HONOLULU,  APRIL,  27,   1892.

FOR THE BULLETIN.

   The Bulletin's crabbed blue-nose editor thinking that we would not reply to his dastardly attack after the announcement that our English portion of KA LEO would cease, immediately vents his puny pentup gall.  We can assure the Bulletin that, although English is not our mother tongue, we can always put enough of it together in type to reply to its editor and his "Stranger" band of political mafias, on such rare occasions as there may be anything in the Bulletin worthy of reply.

 

   The Bulletin in referring to KA LEO has a playful way of assuming that its editors are many.  In a recent issue the Bulletin in commenting on an article of ours dealing with the recent Judgment of the Election appeal case, spoke of it as the work of one of the numerous foreign editors of Ka LEO, whereas the article in question was written and set up by the responsible editor of this paper.

   "A Stranger" of the Bulletin is one of those chamelon-like creatures who live by the crumbs which fall from the Bulletin owners table and like "Basil" may prove to be a played-out Cherokee missionary.

 

   With its new-born reverence for "conservative prints" and "trust" fetishes, the Bulletin, formerly "the workingman's paper," has become "respectable" and has consequently lost all but its purely commercial influence with the masses.  Its "conservatism" equally wit its "unscrupulousness" are carefully covered with the fig-leaves of con-conscious hypocrisy.

   Now that the Bulletin is parading the advent of its removal into a building which will have a, "handsome front" (brass we suppose), we advise its editor not to make so much noise over the gruesome affair.  In the new building as it has been in the old, the chain of Trust servitude which the Bulletin editor wears, will still tether him short enough to keep him from injuring himself or his employers with any controversial question of public interest.

 

   He may chafe under the restraint if there is a spark of the honest Journalist in him; but, were he to make one experimental plunge for honesty the Premier or the Marshal, or Joe Hallelujah or some other Palace scullion would be down bright and early next morning waiting to cut his official tag off, and the chairman of directors would be telephoned for to strip the editor of his office livery and having given him his back cash would run him out.  The reasons we give for discontinuing English are our own, as our paper is!  We have lived and will live, by the voluntary support of the public, and should the Bulletin again attempt to live by its merits it would again fail.  The Bulletin was once able to boast of brains and pluck:  it has dropped on to a concrete foundation by hush-money, on which literary mediocrity can was fat and insolent.

 

HE OLELO AO KUPONO.

Wahi a kahiko, "Iluna no ka ua wehe eke pulu o lalo."

 

   Ma kekahi aina nani ma Kohala kahi e ku nei ke'a mahiko, "Halaula," ke ahupuaa nani o Iole.  Ua ao aku o Mr. Bond i kona mau luna e lawe pakahi lakou i 50 eka aina, i pau kahi maikai o ia aina; ua ike no o Mr. Bond aole kala a keia poe luna, a e hoi mai ana no ka aina iaia.

   Ua hooko ia kana mau mea @i noonoo ai pela, ua pau loa na apana aina o keia poe luna ekalesia ona iaia, a lilo okoa keia aina ahupuaa nui o Iole ia Iole ia Bond mai ke kai a hiki i uka.

   A ma ka makahiki 50 paha ke kukulu ana o kela mahiko i kapaia ka Hui mahiko o na Missionary, pela iho la i lilo pakaha ai kekahi mau aina a Hawaii nei i na haole.

   I ka wa a keia poe i hookumu aie hooponopono i ke aupuni Hawaii, oia ka manawa o lakou i hookahua pu ai e kuai i na aina maikai a pau o Hawaii, ua ike maopopo no lakou aohe aina maikai e lilo i kekahi kanaka Hawaii, no ka mea he ilihune ke kanaka, a ua nele me ke dala, a he ono hunahuna a naaupo maoli no ke kanaka Hawaii i ka hoomaopopo ana i keia mau mea; aole i mau mai na makua, a mai na kupuna mai; e like me na haole, he poe hoomakaulii aina maoli no lakou, pela ke a'o ana a Vanekou ia Kamehameha.

   O keia kekahi kumu i nui ai ka aina o ua haole ma Hawaii nei; a he mau kumu okoa ae no kekahi.  Nolaila, e ka poe hoopono o ka aina, ka poe kupaa ma ka oiaio, ua hooneleia mai anei kakou i ka aina ma ke kahua pololei?  na oukou e koho ma na hoakaka maluna.

   Ke hooikaika hou mai nei no na mamo a ua mau makua mikionali nei i na aina lei alii e pau loa i ke kuai ia; he mea maopopo no e pau ana no ia lakou ka poe nui o ke dala, a nele no ka Hawaii.

   He nui na Iudaio waiwai ma na aina o Europa, aole nae lakou i ae ia e hooponopono aupuni.  E kali aku kakou ka lahui no keia makahiki e hele nei i na hoonohonoho aupuni ana a ke kakou makuahine moi, malia paha o lawe ia i na a o ana a me hooponopono aaupuni ana a ka Na'i Aupuni mua loa o Hawaii me ka puuwai i piha i ke aloha kanaka oiaio aole hei ma ke @ ana a kekahi mau kanaka opio  @ maa ole i ke kalaiaina, ai piha me na manao uilaui o ka haakei, a hookae kanaka hoi, he kupono ole loa e noho ma ka oihana poo o ke aupuni na kanaka oia ano, i @ha me na manao uhauha puni lealua; e hoopau koke aku no ka poe oia ano mai na oihana o ke aupuni.

   He mea pono i na luna aupuni kiekie e aloha io i k@ ka lahui kanaka; ua ike no o Kamehameha ua aie nui oia i kona mauno, makaainana ma ke kukulu ana i aupuni ookahi malalo o ko poo hookahi nolaila, ae koke aku oia me ka ho oiaio;  "Ina e ike na'u, ai aku no, mai kii i ka na alii, ma ka'u no e kii a:"" nani ke akea o ka opu o ke Lii, a pela no i oleloia ai he "Opu Alii."

 

He Imi Hana.

   Ma kekahi o na la o ka pule i hala, oiai kekahi o na kiu opiuma o Hale Dute iloko o kona manawa hana, ua ulu ae la he wahi hoohuoi iloko ona no kekahi poe haole o ka mokuahi Auseteralia; nolaila ua hakilo pono aku la oia ia lakou i lele mai ai iuka nei, aka nae aole he mau kumu kupono i loaa mai iaia e kakoo ana i kono manao mua.  Mahope iho nae, oiai no oia e hoomakakiu ana i ua pue haole la, ua hele mai la kekahi mea a hoike ae la iaia, he pahu kekahi a ua poe haole la i kiola ai iloko o ke kai ma ke kihi o ka uwapo mokuahi; nolaila me na kapuai wawae palanehe o ka mea aihue, hele aku la ke kiu a loaa io aku la no ua pahu nei e lana ana e like me ka mea i hoike ia mai iaia.  Ua laweia na pahu la i Hale Dute, a i ka wehe ia ana ae, aole he opiuma o loko, aka he malakeke wale no.  O keia ano hana ka makou i olelo ae i ei, he imi hana a he mea pono e kau ia he hoopai ikaika maluna o ka poe e lawelawe ana i na hana o ia ano, i ole ai lakou e hana hou pela.

 

O ka Hewa ko Makou Enemi.

   Iloko o na makahiki loihi o ko makou lawelawe ana i ka hana hoolaha nupepa malalo iho o na kaupoku lani o Hawaii nei, ua nui ko makou hiipoi ia e kekahi poe, oia hoi ka poe a makou e olelo ae nei, he poe hoopono; aka nae mawaena o ka poe hewa a me ko lakou mau pilikana, ua like makou me ke akua lapu ka weli nui ia.  No makou iho, aohe o makou enemi mai ka mea e noho ana maluna o ke kaupoku o ke kalaunu a hiki i ko kanaka i ka paepae olalo loa, koe wale no ka hewa o ka lakou mau lawelawe ana, a mamuli paha ia o ia ano makou i weli nui ia ai e ka poe hana hewa, no ka mea he alelo ko makou i hiki ole ke punukuia no ka poe hewa, a o ka makou poka dainamita e hoolele aku ai mawaena o lakou, ua lawa ia no ka wehe ana ae i kona mau aahu a hiki i kona ku olohelohe ana imua o ka lahui.  Nolaila, e hoomanao, e hoopono ma ka hana, alaila aia me oe ko makou lima akau o ke aloha.

   Hoomauia mai no ka hoopaa ana i na ilio ai-kanaka no ka mea, aole i pau ka hok@ ana a ka poe kolohe; oiai ma k@kahi po o ka pule i nala, ua kipa ae ka aihue maloko o @ekahi hale ma Waikahalulu ae nei, a hiu aku la i kekahi mau apa lole.  Ua hoao pu ae no ke kolohe e lawe pa me ka pahu, a ole nae i holopono.

   He puhi ohe ka i maiamala e ka Bana Hawaii ma ke kakahiaka onehinei maloko o ka hale opuu kalaunu o ka Hotele Hawaii, no ka hanohano o Kiaaina Perkins i hoopauia o Kaleponi, mamua o kona haalele ana mai i keia awa a me kana wahine, maluna o ka mokuahi Australia.

 

HOOLAHA HOU@

E ALA,  E ALA.

B. F. Ehlers & Co--PAINAPA

HELU 99  Alanui Papu.

 

MA KA HALEKUAI O PAINAPA I KEIA MANAWA, UA HOEMI HOU IHO MAKOU I NA KUMUKUAI O NA LOLE WAHINE, KANE ME KO KAMALII, MA KE KUMUKUAI MAKEPONO LOA, NO KA MEA, HE WA PILIKIA KEIA, NOLAILA KE KUMU O KA HOEMI NAAUPO ANA:--

Na Palule $2.50 he $1.50 wale no, a o na Palule $1.50 he $1.00 wale no.  Ke ike mai la oukou i ka e@i loa ana.

Kupaianaha maoli keia emi naaupo ana e hele koke mai, o nele auanei oukou.

@                                         B. F. EHLERS & CO

 

Na Lako Lole Hou o ke Kau

Makalii.

Ku Ka Paila!                 Hana ka Haawe!!

E Ohi Oe a luhi ko kino

E Weheia Ana ke Kuai Ahulau Nui o na Lole ma

KA HALEKUAI WAIPAHE O

N. S. SACHS,

   He oluolu me ka Holopono ke Kumukuai, oiai o ko makou Makia la:  Nolaila e hele mai a paa i ikemaka i ka makou mau waiwai hou o kela a me keia ano,

he ole ka lohe pepeiao.  E alawa iho i kekahi o ka makou mau kumukuai e ho@ aku nei.

NA LOLE KINAMU e kohu ai ka hoohehelo ana ma na alanui o ke kalanakauhale nei.  Na Lole Papamu o na la maka kanaka nui a me na Lele Kakau Loloa

   o na ano a pau, e kaha ai ka maka o na opio o ka aoao oolea,

He  6 I-A                                                       $1.00 wale no.

NA LOLE MAKALENA Keokeo o na ano kikokiko a pau a ka manao e hono @ ai, he makepono loa ke kumukuai, oia hoi,

He 5 I-A no                                                     $1.00 wale no.

NA LOLE HAPA SILIKA i kakau aulii o na ano a pa@ i hiki hoi ke @ ia me ka pilikia ole, o ke ano hou loa mai nei o keia au hou e @ aku nei,

He 6 I-A no                                                     $1.00 wale no.

Na Lole Eleele H@ Paa Puni (Sateen) me ka no welo panio @ ia o ke ano maikai loa.  he 1 i-a no 25 keneta.

Na Lole H@ la a @ na ano a pau, pakui @ o ke kuluaumoe, a he ho@ kuwili no ka li@ kaha kanaka o Manua@epa, he 6 i-a no $1.00 wale no.

Na Lole @lenalena ano Hapa Kanikau, o ke ano hou mai nei i laha mua ole, a mae ole hoi ke @loiia he 1 i-a no 25 keneta.

A he nui wale aku na Waiwai Hope loa a @ na Paikiai Hou loa i loaa mai nei ia makou, a makou hoi e kuai aku ai ma ke kumukuai haahaa loa a makepono.  I@a oe e makemake i papale @ou, e hele mai i o makou nei, he @ha paple makou e noho aku nei, mai ko na Lede maka onaona a ko na kamalii i paa mua i ka hoenaniia i oi ae i ko kekahi mau halekuai e ae o loko nei o keia Aupuni, a nau e wae elike me kou makemake.

   Na Papale Kapu Luina i kinohinohi muala, aohe he @i i k@e, he kauwale ae ne i ke poo hele ana, he $1.25 a pii ak@,

   Na Papale o na Paikini a pau i hoonaniia elike me ke kanoha, na Papale i H@mu lima maoliia a a me na Ie Papale Hawaii o na ano a pau, he hapalua dala wale @ ka auhau.

   E na hoaloha, e kipa, e ike kumaka i ka nani o Aipo, he @ ka lohe pepelao.

N. S. SACHS

373-dtf.                           100 Alanui Papu, Honolulu.