Ka Nonanona, Volume III, Number 10, 3 October 1843 — Page 50

Page PDF (235.63 KB)

50 KA NONANONA. (OKATOBA,

 

na kanaka Beritania ke hoopilikiaia lakou; aole nae hooke wale me ka huhu paha, i na kanawai a me na oihana o ke aupuni.
                Ua makemake ke aupuni Beritania, ma kona hooponopono ana i ka hana a kona mau luna aupuni me na lii o Hawaii, e hooikaika i ua poe alii la, a e paipai i ko lakou manao e ku okoa, ma ka waiho ana i na oihana hoomalu iloko o ko lakou lima, aole o ka hoolilo ia lakou i poe hilinai ma na aupuni e no ka hooke wale ia. Aole i makemake ke aupuni o ke Aliiwahine hanohano, e hooi aku i ka mana o Beritania nui ma kela pae aina, a emi iho ka mana o na aupuni e. Eia wale no ka makemake o ke aupuni o ke Aliiwahine hanohano, i oi ole aku ka mana o na aupuni e malaila, i ko Beritania nui.
                Ke hai hou aku nei au ia oe i kuu manao mahalo nui. H. S. Fox.

native rulers of the Sandwich Islands with forbearance and courtesy; and, while affording due and efficient protection to aggrieved British subjects, to avoid interfering harshly or unnecessarily with the laws and customs of the native government.
                It has been the desire of the British government, regulating the intercourse of its public servants with the native authorities of the Sandwich Islands, rather to strengthen those authorities and give them a sense of their own independence by leaving the administration of justice in their own hands, than to make them feel their dependence upon foreign powers by the exercise of unnecessary interference. It has not been the purpose of Her Majesty's government to seek to establish a paramount influence in those islands for Great Britain, at the expense of that enjoyed by other powers. All that has appeared requisite to Her Majesty's government has been that other powers should not exercise there a greater influence than that possessed by Great Britain.
                I avail myself of this occasion to renew to you the assurances of my distinguished consideration.
H. S. FOX.
Hon. Abel P. Upshur, &c. &c.

NO KE KAAPUNI ANA O LIMAIKAIKA MA I HAWAII.

                I ka la 21 o Iulai iho nei holo aku maua me Limaikaika wahine, i Hawaii maluna o Kipikipi. He wahi moku maemae o Kipikipi; aole nui ka pilau a me ka pelapela; a ua lokomaikai o Ahu ka Pake ka mea nona ia moku, ia maua i keia holo ana; haawi oluolu mai ia i wahi supa, i wahi ki, a me kela mea keia mea e pono ai. Hookahi hewa o keia moku, oia hoi o ka lohi; aole holo e like me ka Hooikaika, a me ka Paalua, a me ka Hawaii.
                Akolu la ma ka moana a ku makou ma Lahaina; hoomaha iki makou malaila hookahi la, a holo hou aku i Kawaihae. Hookahi la a me ka hapa a pae iuka.
                KAWAIHAE; he aina panoa loa ia; aohe wai, aohe ai, aole mea uliuli e ulu ana, he mau wahi kou wale no. Elua hale maikai wale no malaila, he hale no Mi. Farani, a he hale pule kekahi; o na hale o kanaka maoli, he mau hale pili liilii wale no. Pilikia paha ka noho ana ma Kawaihae; nui ka pololi, a me ka palaualelo. O ka lawaia ka hana nui malaila. Pono paha e haalele na kanaka i kela wahi a hele nui i kahi maikai e noho ai, i Kohala paha kahi akea loa a me ka momona.
                Imi maua i mau lio e pii iuka i Waimea, he 12 mile ka loihi o ke alanui; he maikai hoi ke ala i keia wa; he nui ka uku no ka lio ma Kawaihae; elua dala maoli no ka lio hookahi. He uku kaumaha loa keia: nolaila, aole au i aa. Kokua aloha mai no nae kekahi mau hoahanau, o Kahunaliiole a me ke kumu kula olaila, ia maua, i mau lio a o ka pii