Ka Naʻi Aupuni, Volume I, Number 114, 9 April 1906 — American Party. [ARTICLE]

American Party.

' Mai ka wa i hoouiaka mai ai ke ku ana o ke Aupiini Repubaiika o Aiuenka Huipuia, ua ku ae la kekahi aoao Kalaiaina i kapaia nia ka inoa "Amenean Party, r (Aoao Kala'aina AmērikaV aoao"Ka'laiaina keia i pono ia ae e na haō e, a eia na oleio kaulana loa o keia poe: l " Americans must rule Am©rican ,, { na na Amerika e rula ia Amerika). O kokahi olelo kaulana a lakou oia keia: uAmqrican I <r America n'' (Amerika, no na Ainerika). A ua manaoio keia j>oe Amerika i ka loina poli£ika: ' He mea pono ke paa ia ka mana hoopono[x>no poiitika ō ka aina e ' na oiwi ponoi o ka aina/ 1 .. Nolaila, uji kapaM ke!a, h* Nativism. A peuei ka hoike a ke "Dictionary of Amenean Polirics" i pai'ia e A. L. Burt. o Nu loka, no ke ano o nei mea he 11 Nativisni'' -is the principle that alh .political ]>ower ehoulel be in the hands of natives of the GOuntry, or that the requisites for naturalizLition should j he rendered very Rtringent, as I to excludt' aliens as far as i)ossihle j from pai lieipalion in the governmenl.'' A penei ka makou unuhina. Hawaii no keiii: l 'is.tiv-isni. oia ka Uūiia al.akai e koaio ka mana : ■■■ alaiaiua apau ilekO'O na lima o na oiwi lianau o lia aiii"n> ■ tt i 010 ia, c hooku vip.> le. laiki loa ia na kumu o loaa ai ka pono hookupa, i mea e kaupaleia aku ai na kanaka o ko na aina e mai ka lau-lima ana īnai iloko o na hana o ke aupuni." He inanao politika haole ae la keia, ho manao polilika Amei'ika nohoi. - Aka, aole huhu a hoolia 1 ahala na Amerika puuwai polilika hamama no keia ni'iiao; e pa■< na ■oi*i Amerika i ka inana hooponopono aupuni kuloko ma ko lakou inau lima <, Americans rnust ; ule Amerieans." Hewa anei ia? 'me* rica for Ameri,-a. He hewa janeiia? O ka inoa lahui ma ke ano o ke aupuni ;; lahui paha. malnna o llawaii Teritore lA' Amei'ika no ia. Aka kemaiKneino nae ka inoa aloha ''Kawaii;" a ke olelo nei ke Kanawai Kumu (C)rixanio Act) o ke Teritore koia o Uawaii (Teritory of Hawaii) no ka men, no na Uuwaii no nei ain;\ mai kahiko n\ai. O ka mana koho balota i loaa i na Hawaii hanau o Amnūka ae nei; ame na Amerika i loaa na )K>no koho lKilota, o lnkou lo no na |kk j ī kuleana ma na hoopono* |*mo kuloko ana o loko nei o ka aiVia, oini u& Am«rika hoi lakou. Aka» oiai Ka K4"i Auih ni e i>an* ana no ko n& oiwi ponof mau pono kalamna, « hewa ««ei hoi Kk N&'i ArPvxx, ke ol«lo a«b tlik« m|* keUl poe Amerik& nolioi i okloai, t4 That *U polilieal }iow«r bo in Uit h*ftdi ol n*UveB bl l£» r'

c#mitry, thal Ihe »£ flfeitutali2ation sbduli W wy st|iiageot, so A # aliens ās far as jK>ssible ticipation ix% the govei:njis6{it "* • Ua ike mak' u o na fS-lfe©£e, ili puakea, ili ekple a lli ul*tfU i hanauia nia Hawaii nei; irmh6pe .11 ai nei o ka hoohui ia āua \jHanei me Amenka HNji}>uia s 'he foe oiwi lakou ho llawaii neij o eia poe Hawaiila Ka Na'i Aūpu-iw-e hoonaauao hei, ano, e imi ke oia politika, oiai ei aku o Pukiki ma» o Italia na, o Geremania ma paha, aohe kanalua ana ona Hukini Molokana, ke nee mai lā me he poe-trinni la a lehau iho ma ra ka'lana aina mahiko o kakotir Ma ka wa, a ke kanaka Hawa i e olelo ae ai i kona hoā Hawaii: * l E! Ano kaua la noonop mai ana no ei akq ke kai'la a hoea mai.'' wa iho la e aiu like mai ai na piia lalo o na'sugar ame na j molahes: 4t E, ua oki—mai walaau ' olua —He —mu! Be liana hookae ili kena! 1 c—mu ! Hoolohemai ika makou ! He—mu! i; e pono olē kena ! He-mu ! Ua o—ki! | He lili'pili lahui kena.'' Tela' wale ilio la no kakou e luaii-lumi ia mai ai a o ka -.puLialu wale ae la iio ia o na noonoo o ka poe papau e-ka ike, a makemake nui hoi i na pilipili kopaa amena malakeke. o na ■ Hawaii oiaio maoli. mn-kemake ole e nohoia iiiai e na" alakai lalau. koe \vale no ha alakai naauao a hoopouo mai na poe hooponu iuai o ka aiiKi, aole e maka'u walea liohe wale i na olelo houpuupu u ßace prejnd ce! i Kanaka prejudice!'' a pela aku.