Ka Nupepa Kuokoa, Volume IV, Number 2, 12 January 1865 — NU HOU O NA AINA E MAI. THE LATEST NEWS! [ARTICLE+ILLUSTRATION]

NU HOU O NA AINA E MAI.

THE LATEST NEWS!

The Eldridge arrived Satorday night, bringing news. frc«Q Ssn Francisco as late as to the 20th, and ;from Washington ro the 17th of December. Sherman at Savannah! Sherman was at Millen on the 4th of December* From this pl iee he ii)arched aloog the Ogeechee river. On the 10th it is reported that he gainecl a victory over the rebel army near Savannah, and drove them into the city. On the 13th he capturcd Fort McAllistet by assault. The next day he had a consiiltation with Gen. Foster in the Fort. Savannah was closely besieged and had been summoned to surrender in two days. lf it did not surreoder in that time, Gen. Sherman would open his batteries upon itSherman's army was iu splendid conditioo» having livtd on chickens, turkeys, potatoes, &c., during its march through Georgia. It is rumored that Savannah ht?s surrendered. On the 12th of December, j fleet of 64 vessels carrying 56? guns sailed from the James River for the South. Nobody knowa where it is bound. Gen. TBiomas Victorions! In Tenessee, Gen. Thomas ha« gained a great victory over Hood. near Nashville, between the 12th and 16th of December. The particulars have not, īeached as, but it i& certain that he took eannon, and 5000 prisoners, and b<idly routed the rebels. The Federal loss was 3000 killed and wounded, Gran<s <Operations. ■ Gen. Grant-on the 7th of December t seni Oen. Warren with 20.000 men to the south ward along the Weldon railroad, 62 miles, to Hicksford on the Meherrin JSiver. Tbey destroyed the rebel depot there, and all the bridges, and the railroad, and returned safely on the llth. -Their object was to prevent Lee's army from getting supplies by that road. ,We may expect soon to htmr great battle in that quarter. Hoopauia k» liook«inwn-kua* paa mn lleregila. Ma kekahi olelo Kuahaua a ka Emepera o Beregila o ka la 14 o Sepatemaba, ua ho©-' kuu ia na negero a pau loa e noho kuapaa ana iloko o ke Aupuni, ina„paha malalo oke Aupuni, i na paha malalo o kekahi haku haole, ua pau loa i ka hookua ia. Ka nui ona Kauwa ma Bcregila ik* ■ makahiki 1556 he 2,600,000. O ka hookauwa ana ma Beregila, aohe ino loa e like me ka hookauwa ana Amerika Huipuia. Aohe no hoi jhe mau manao ino no ka ili, e like me ka mea i laulaha ma Amerika Huipuia. E hiki no ike Kauwa i hookuu ia ke pii i kahi winiwini loa, a i kaupniku hoi o ka hanohano loa, ina paha iloko o k& puali kaua, ka ekalesia, a i ka noho aupuni ana paha. Māi Kapalakiko mai. Ua hooleiia i ke kai ka niokuahi hao hou Kamana«i (Camanche) ma«Kapalakiko, ma ka la 14 iho nei o Novemaba. Ua like kona me '• Momta, y aka, ua oi ae kona nui, a me kona ikaika. Mai Kaletona mai« Nū loka, Nov. 22.—Ua pakele mai o KaUiana Gibena (Gribben) mai Kaletona mai, oia a me kekahi Keonimana okoa iho. Ua hti mai laua, ua hooneoneo ia ka aoao malalo o ke Kulanakauhaie e na poka a ko kakou mau koa. Ua kuia ka Halehookolokolo, ka hale kiai, a me kekahi mau hale Aupuni i na poka pahu a ko kakon. mau koa. Ua puuohu ae no hoi kekahi māu ahi iloko o ke Kulanakauhale, a he 12 p&bā poe 1 make. He 5,000 kbk e noho nei- iloko a mawaho o Kaletona. Ua hoonohoia ewaln pu nui ma ka kowa e huh pono ana i ka pa* pbo Sumeta. Ua p'Hkia na kanaka ololeo, no kahi ole e .noho ai ? a aa mau no hoiikā: holo ana a na moku keaka iioko, iwaho. , Hoao' na koa Aupiini pio e mahnka. Me he mea la ma ka la 27 o Novemah« ua hoao ae na koa Aupuni e noho pio nei Karolina Akau e holoi raai ko lakou noho pio ana. Ua lanakila lakou ma» luna o na koa kiai oloko o ka pa, a i ka o ldkpu i wahi aku ai i ka laina ona koa kiai matvalio, ua hoohuli ia kaniahi a nfc kipi mHluna o lakou, a ua hoooiaka mai e okioki mai ia lakou me he pahi kakiWi ,a ; a 161 raea meuu, ano keia mea oa hodjiau ae lakou i ka manao lana e holo, a huli fibu ae laUou me ka ae aku e kau iho na lei pipi oke kaumaha a me ka pilikia maluna oko lakou mhu hokna. Aloha ino lakou! Ikawa e malama a e hana pono ia ana na koa kipi ma ka Akau. ua hana ino loa ia na koa Atiptkni ma ka Hema,- me ka

liafli hoohilahila loa. Ua hoomaunaunaia &feu kkou mi hookii ia ika ai, ke anu, a me k* nele i la aahu ole, a i ka la e kukai ie ai lakou a hoi aku i ka Akau, he mau a .ka wale no lakou, aoh£ io; e aho ka make mamua o ke 0111 ana. IL'a hana ino ia ona koa Aupuni. Nn loka, Nor. 19.—Ma ka nupepa Herald Hihon Head, e hai ana ia i ka papa inoa o kekah: mau alii koa Aupuni eiwa. i pakele mai, mai ka Halepaahao mai o ku poe kipi, ma Co!umebia i Carolina Hema. Ūa hooikaika nui lakou a he umikumamalua la, hiki mai lakou i ko makou pae moku nei. Ua hai mai lakou i ka nui o ka hana ino ia ona koa ma ia mau Halepaahao. Iko lakeu wa i hiki rnai ai, aohe wahi mea e uhi īho ai i ko lakou olohelohe, aka, he mau wahi eke huita ka mea i lawe ae i kahi e kau ai oka palule. He nui o lakou i kolo aku iwaho oua pa oka Halepaahao, aka, ua kipu ia mai lakou ; a o ka poe i pakele akj i ka ululaau, ua haehae ia lakou e na iiio a ka poe kipi. Ua holo aku o Kapena (Parker) Pareka 1 ka ia 5 o Okatoba, a ua hoouna ia aku na ilio mahope o kona mau hila, a ua pau loa oia i ka nahunahu ia, a iloko o na la pokole ua lawe ia akui oia e.ka make. Aia he elua tausani paba na pio o kakou e noho nei iJoko oia inau Htilepaahao, a he mau haneri o lako-j, e hele wale nei aohe lole wawae, a aohe Kamai. He nui na la i paa ia ai ka ai mai o lakou aku, ua haavyj wale uku no na alii koa kipi, ī na' koa Aupuni e hoohiki ana e kaua mai ma ko lakou aoao. Ma keia ano, :a malalo hoi o na māiuu o ka poioli, ua alako ia'ku kekahi inau koa Aupuni, e hoohiki malalo o ka noho ana o ke Aupuni Kipi. Na koa io ole i hoi mai,maina Hlokuaina Eipi. Baletixoa, Nov. 26.—Ua palapala mai kek:ihi o ka nupepa Americana mai Anapoiisa mai, a |>enei kana : " Ua hiki mai ka aumoku halihali kanaka o CoL (Mulfora) Mulafoda, i keia la me na kanaka i pau i ka parolaia (hookuuia mai ka noho pioana) mai Snvana mai. Na moknahi Atalanika a me ka (Blecl<stone) Pohakueleele, ka i ku mai. Aia maluna oka moku mua he 649 he poe iwi wale no, a he ewalu kino kupapau—a he eiwa i kiloiia i ka moana. Oia iho la ke ano mninoino o keia poe, a aneane hiki ole i na Kauka ke hana'ku ia lakou no ka manaonao maoli. Aohe kekahi kanaka o keia poe i lele inai i ole ka hoouna. ia'ku i ka Halemai, aka, he nai wale ©■ la kou i hoounaia'ku i ka Halemai, i mea e hele ai ika lua kupapau. A o ka alima haneri a me kanalima kanaka o ka Pohakueleele o lakou wale no na kanaka ahona iki." He mokuhao ko Kema (Semmes) ka pnhiokaoka. Ua palepala mai ke Kanikela o Amerika Huipuia e noho ana ma Livapula i Beretane. ma ka la 18 o Okatoba iho nei, o Thomas H. I)udley ka inoa o ua Kanikela nei, a penei kana : Ua haalele aku ka mokuahi kalu Pelekau» Moi o ke Kai (Sea King) ia Bambay, a ua hoio aki i Ladana ma ka la ewalu iho r.ei. me ka piha i ka nanahu, 50 tona hao, a me na kanaka he 47, a o Kapena Cobeta ke Kapena oua moku la. Ua hai mai hoi o Sico, ke Kanikela Akena (Council agent) * noho ana ma Dovera, ua lohe pololei mai oīa, e lilo ana koia moku ia Kapena Semmes. Mai na mea a pau loa i ikeia ma keia keena nei, ina mea a pau e pili ana ī ka moku (Sea King) Moi o ke Kai, aohe o'u kunalua 0 1» moku «o keia a ka Laurela i manao ai e halawai aku ina ka moana, aole naē i ike iea ia kahi e halawai ai, ao na inea a pau loa e hooili ia aku ana maluna o ka Moi o ke Kai. He moku paa ahe moku holo keia Moi o ke Kai, he laau wale no e like me ki Alahama, he 1000 tona kona nui, ahe 222 kapuai ka loa." A na keia mau wahi lalani pokole malalo nei e hii mai ia kakou i ka oiaio o ka ke KaniWela Amenka i manao wale ai. Iluna o ka mokuahi Kipi hou, Moi o ke Kai o Kapena Sema i ka wa i hoouka ia mai ai ha kanaka iluna, mawaho ae o Madeira i Sepania, i ko |akou wa i kau mai ai, ua hahai aku la o Sema ia iakou, 1 ka lakou hana ana i mapao ai, a ua nui ka haunaele ia manawa iluna o ka moku. Mailoko ae o na kanaka 100, he 36 wale no o lakou i a® e hele pu me ia» Mai Meaiko mai. N'u loka, Dek. I.—Ua palapala mai kekahi hoa o ka nupepa Herald mai Mesiko mai ma ka U 31 o Okatoba, e hai mai ana i ke ano o ka noho ana oka aina malalo o k* aoho Emepera ana. Ua kakaikahi ke kalepa aha, a ua keakea ia mai ka mahiai ana e ka hoomau ia oke kaua, ka pepehi kanaka, a me ka powa, ma ke Aupuni holookoa o Mesiko a pau iloko o keia mau makahiki elua, a ua kakaikahi no hoi ka loaa ana mai on» mea i makemake nui ia. Ua hai īa mai he nui wale na kanaka e make nei i ka poloU maloko oke Kulanakauhale o Mesiko, a me Sanalui Potosi. Ua hiki hou mai no hoi kekahi palapala e hai ana, e nui ana ka pilikia a na kipi e haawi aku ai maluna o Maxemiliana ka Km»pera. Aia ma Oaea he ewalu a he

umimau tausani koa, a ua makaukaftfkou ke pale aku, i na hoouka a pnu e mai ai. Ua manao ia e hooneonpo a^u ana o Gen. Bayaine i ke Kulana^ alc » me na koa umi tausani oka Eupepft a ua hai ia mai no hoi o ka Emepera M|o' ,^ia * na kekahi e hele pu ana me ia pl?'* 11 ** Da pakua na koa f na hana a ka l|nP era4 Ahi Nni. h

Na loka, Nor. 26.—Ua pnhiia *i : kekahi mau hoteie nui loa oNu lfck a ua puhi fu ia«ne ka hale hoikeike ho»fc° na a fianuma (Barnum) i ke ahi, aohe|«i * nu * ka poino i loohia mai. Ua lilo na£ i* mea pioloke nui i ka poe e noho ana |lc 0 na hotele, a me ka poe e makaika(_ a ma (Winter Garden) Mahinaai Hooil|,: ' ne hale hoike holoholona o Banumrt» 1 hopu ia kekahi wahine i manao wale i|>, komo oia iloko o ke puhi-ahi nui ana f r hale; no ka mea, ua hiki mai oi? mai mai, i kekahi mau la i kaahope|ftika P° * pau ai ka hotele Nieola ike ahi, Ij| 3 ' lo °' a maioko o laila ia po, i ka pau uaa ka Ho« tele Nikola i ke ahi, holo ia i kaa6 e^a^a " ge, a pau ia, holo aku la i ka h(Jfe Metropoliiana a aole i liuliu ia ilaila, I «i a ae ' a ia hotele e ke ahi. fr

He ahi nui ma Bereane. gtP U^a ae kekahi nhi nui ma ka ululaau W< r oolmer) Wulumera, a ua a aku no hoi ikaika loa no ka pule hookahi; o keia ona ahi nui loa maloko oka IM 0 0 e " ritania. Ua kokua hookahi kanaka, ua kono ia'ku e kinai i ke aīlUai ikeia aku no hoi ka wea ana o ka Juo ke ahi mai kahi mamao loa aku, he mile ke kaawale. Ua a-Ie ia'ku na^pup o hale, a me kekahi mau kauhale uupoi ka i pakele i ka pulelo ana a na ula %■ ahi. Nu ĪOKA, Nov. 28.—Ua lJftrnai makou 1 keia mau lalani pokole malHiei, mailoko mai o na nupepa o Nu loka,fbnei ia : " Ua hai ia mai ua hooun|f u ka Moi o Hawaii i kekahi Elele, i ka pepera o Farani, me ka olelo aku he olp ka Moi o Hawaii nei, e ae aku i ka mpia ia mai e Napoliona." ■ īk ■