Ka Nupepa Kuokoa, Volume IV, Number 19, 11 May 1865 — Page 2

Page PDF (1.62 MB)

Ka Nupepa Kuokoa.

Ka Hoomana Kahiko.
HELU 17.
NA KAULA KAHIKO O HAWAII NEI.

                E hoomaka kakou i ka wehewehe ana i keia mau kaula ma ka mokupuni o Hawaii. A pela'ku no a pau na mokupuni o Hawaii nei. Aia i ka wa e noho alii ana o Liloa i alii no Hawaii, e noho pu ana o Nunu laua o Kakohe he mau Kahuna, he mau kaula no hoi, aka, o ko laua ano Kahuna a me ke ano Kaula mai ka po mai no ia. A ua pili no hoi keia mau ano Kahuna a Kaula i ka poe i kapaia na Aumakua i ka po. Penei : He mau Akua mai kahiko mai, (aole e paanaau ka inoa) a me na Akua o Hawaii nei, a hui pu ia lakou, a oia ka mea i kapaia'i na Aumakua, a mai laila mai ka ike o ka poe Kaula, oiai o Nunu ma laua o Kakohe e noho pu ana me Liloa, a make ia, ili aku ke Aupuni ia Hakau. Ia manawa hoouna'ku o Nunu laua me Kakohe i ke kanaka i o Hakau la me ka olelo aku e hele i ke alii, a e olelo aku i awa, i ai, a i wai no Nunu laua o Kakohe, alaila, pane mai o Hakau, " O hoi a olelo aku, o ka hanawai o laua ka wai no ia, a o ka hanalepo no o laua, o ka ai no ia, a o ka lauoho o na lemu o laua, o ka awa no ia." Mahope iho o ko ke kanaka hoi ana mai mai ka hoouna ia ana'ku, pane mai la oia, " Olelo mai nei ke alii, o ka hanawai no o olua, oia no ka wai, a o ka hanalepo o ka ai no ia, a o ka lauoho o na lemu o olua o ka awa no ia." Ia wa koke no ma ko laua ana Kaula, olelo ae laua penei : " Ae, o kana hana ia, aole ona aina," a ma ia hope io iho no, ua ko ka laua olelo.
            Eia no hoi kekahi Kaula o Hewahewa, aka, ua awili pu ia, o ka oihana Kahuna, a me ka oihana Kaula i keia mau kanaka, pela ka mea i haiia mai ia'u.

KO MAUI KAULA O LUAHOOMOE.

                Aia i ka wa e noho alii ana o Hua ke'Lii o Maui, ia wa i kuu pau aku ai oia i kana ike ma ke ano Kahuna a me ke ano Kaula no hoi. Oiai o Hua e ono ana i ka manu uwau, kena ae la oia i kona poe kanaka e pii i ka uwau i ke kuahiwi, a i ka pii ana a na kanaka a hiki i ke kuahiwi i ka imi ana, aole he loaa iki, alaila, iho hou i kahakai e imi i ka manu, a loaa, pii hou iuka i ka mauna e hamo ai i ka hulu i ka lepo o ke kuahiwi, a i ka hoi ana a hiki i kai, a ike ke alii ia, honi ae la o Luahoomoe i ka manu, a olelo ae la penei : " No kai ka manu, aole no uka ka manu, eia la ua kii ia ka manu a loaa i kai, laweia'e nei a uka hamoia i ka lepo, a lawe ia mai nei ia oe e ke'Lii." Alaila, pane mai la ka poe pii manu, " Aole no kai ka manu, no uka no," alaila pane mai ke alii penei : " Pehea la oe i ike ai no kai ka manu ?" Pane aku la o Luahoomoe, " Aia la he hohono kai ka manu, lawe ia'e nei a uka hamo ia i ka lepo kuahiwi, a lawe ia mai la ia oe i ke'Lii." Pane aku la ke'Lii me ka olelo huhu. " Ua hele pu noe me lakou la a ike oe no kai ka ka manu ?" A ma ia hope iho no keia ano huhu mau o ke'Lii, hooholo oia e make o Luahoomoe, a ike o Luahoomoe e make ana oia, a me kana mau keiki elua, kauoha oia i kana mau keiki e kii mua a lawe mai ekolu uliuli a waiho iloko o ka hale. Alaila pane aku oia i kana mau keiki, " Noho a i kii ia mai kakou e puhi pu me ka hale, owau ke make, a o olua ke ola. Eia nae, i na i nana olua a i hina kauahi i-o mai hele olua, a i hina auanei kauahi i ke kuahiwi, o ke alanui ia hele ia, a imiia ke ola."
            Mahope iho o laila, kiiia mai la ka hale o lakou nei e puhi ia i ke ahi, ia manawa hina ana i kai ka uwahi, a hina ana i nae, a hina ana i-o a pau ia, hina ana i ke kuahiwi, ia manawa hele ua mau keiki nei a Luahoomoe a noho iluna o Hanaula. A hala ua mau keiki nei i ke kuahiwi, pahu ae la ua mau ipu uliuli nei. I ka pahu ana o ka ipu uliuli mua, kapa aku la na kanaka o ka makuakane, a pahu hou na ipu elua, kapa aku lakou o kahiapo, oia o Kaakakai, a pahu ka ipu ekolu, kapa aku lakou o ka muli iho, oia o Kaanahua, a pau ka a ana o ke ahi. Ma ia hope iho, hoomaka mai ka aina e maloo, a hala ekolu makahiki me na malama eono, ua nele na kahawai i ka wai, aole ulu o na mea kanu maia hope iho, make o Hua ke alii. (A nolaila ka olelo ana nakeke na iwi o Hua i ka la.) Aia a hiki aku kakou i ke Kaula o Kauai, alaila hoopuka aku kakou i keia moolelo.

KE KAULA OAHU :

Aole i maopopo.

KO KAUAI KAULA O NAULAMAIHEA :

                He Kaula ia no Kauai, oiai oia e noho ana ma Kauai, a o Hua ke'Lii o Maui nei ia wa. Nana ae la o Naulamaihea ma kona ano Kaula, a ike aole he ua ma Kauai aohe he wahi kau ao iki iluna o ko Kauai kuahiwi, pela no hoi oia i nana mai ai ia Oahu, aohe kau ao iluna o Kaala, he panoa loa no, ua maloo loa na kahawai, aole no he ua iki, aole no he mea kupu. Ia manawa, nana mai la o Naulamaihea ia Maui a ike aia iluna o Hanaula e kau ana he wahi ao ua a me kahi onohi e kau ana ; aole no hoi he wahi kau ao ma na wahi e ae, aka, o keia wahi e kau nei keia wahi ao ua a me ka onohi aia no maluna o kahi e noho ana o na keiki a Luahoomoe, e noho ana o Kaakakai a me Kaanahua.
            Ia manawa holo koke mai la o Naulamaihea me ka puaa, me ka moalawa, a me na mea kupono oia hana a hiki i Maui nei, hele mai a hiki iluna o Hanaula, mamua o kona hiki ana iluna o Hanaula, ua ike mua o Kaakakai laua me Kaanahua ia Naulamaihea i kahi loihi aku, holo hele laua i-o ia nei a hiki i Kula, a ilaila kahi i loaa'i ia Naulamaihea, a uhau aku la oia i ka puaa e like me ke ano mau o ka wa kahiko.

KO MOLOKAI KAULA O LANIKAULA :

                Oia ke Kaula i laweia kona hanalepo a Lanai puhiia i ke ahi, a mahope make ia. KUPAHU.

Ka Nupepa Kuokoa.
HONOLULU, MEI 11,1865.

Kai ka Haule ana o ka Poe Ikaika.

                Ua make o Abelahama Linekona! Kakaikahi na kanaka ma keia pae aina i ike ole i kainoa o Abelahama Linekona, ka Peresidena iho nei o Amerika Huipuia. Ua make. Elike me ka hookui ana o ka hekili i ke awakea o ka la lai malie o ke kau, pela ka hiki ana mai o keia lono kaumaha i ka auinala o ka Poakahi iho nei. Ke kumakena nei ka lahui holookoa no ko lakou Makua, ka mea nana lakou i alakai mawaena o ke kaua kuloko weliweli i ike ole ia kona like ma na moolelo o ka honua nei ! O ka pau koe o ua mau pilikia la. O ka maluhia hou, a o ke kuikahi, koe no ua Aupuni la, Aia hoi, loaa iho la ke Poo, ka Makua, ke Alakai o ka lahui, loaa iho la oia i ka lima aihue o ka powa, a make aku la. " Kai ka haule ana o ka poe ikaika iwaena o ke kaua ana!"
            Ua hanau ia o Linekona i ka la 12 o Febuari, 1809, ma ka moku aina o Kenetuke. Ua noho pu oia me kona makuakane ma ka hana a ka makua, oia ka mahiai, a hala kona mau makahi he 21. Mahope mai o ia wa, hele oia i Ilinoe e noho ai, a malaila kona wahi i hoomanawanui ai i ka hana me ka imi naauao. No ka ike ia o kona pono, ua haawi ia iaia kekahi mau oihana Aupuni o ka apana ana i noho ai. I ka makaaiki 1860 ua kohoia oia i Peresidena no ke Aupuni holookoa o Amerika Hui, a hala kona mau makahiki eha o ka noho Peresidena ana, i ka makahiki 1864 iho nei ua koho hou ia oia e noho ma ia kulana kiekie a hanohano no hoi. Ma ka la 15 o Aperila, 1865, loaa iaia ka make hikiwawe ma ka lima o ka powa. Ua make oia, a o ka nui o na la o kona ola ana, he kanalima-kumamaono makahiki me na malama elua me na la keu ekolu. He kanaka o Linekona i ao ole ia iloko o na kula. Ina e hui ia na la a pau o kona hele ana i ke kula, aole paha e oi aku i ka makahiki hookahi. Na kona ahonui me kona hoomanawanui i imi i kona pono. He kanaka hooikaika loa ia ma kana mea e hana ai; a na ia ano iloko ona i alakai iaia a i ke kulana kiekie ana i noho ai iloko o na makahiki eha i hala ae nei. He kanaka aloha nui o Linekona i na makaainana, a me ka poe a pau e imi ana i ko lakou ola ma ka hou o ka lae; no ka mea, noloko ae oia o ia poe, a ua ike maoli oia i ke ano o ko lakou noho ana. He makamaka oiaio oia no na makaainana paahana a pau o ka honua nei. Aloha oia i na kauwa kuapaa. Nana i mokumoku i na kaulahao o na miliona kauwa kuapaa o Amerika, a olelo oia ia lakou e heie lanakila, e ola ! Kikoo aku la oia i kona lima maluna o na moku aina kipi, a haawi aku la oia i kona kuahaua me he mea la he kani ana no ka pu, e ola na pio ! A haule iho la na kaulahao mai luna aku o na miliona kanaka ! Ola io na pio ia Aberahama ! Ke manao nei paha kekahi poe ua pilikia ka Akau, no ka make ana o Linekona. He manao kuhihewa ia. Ua kaumaha io no ka Akau, aole nae e pilikia ana. O ka poe kipi ke pilikia nui ana; no ka mea, ua hoa loa ia ka inaina o ka Akau ia lakou ma keia hana. Mamua ua hana oluolu aku ka Akau me he poe hoahanau la. Eia ka he aihue mai ka lakou, a he powa ! Ua hana oluolu aku ka Peresidena ia lakou, eia ka he hanaino mai ka lakou ! Ua huhu loa ka Akau ! O ka hope Peresidena, oia o Anaru Ioanekona. Iaia ke kulana kiekie a Linekona i keia wa. Aole oia he kanaka oluolu loa e like me kona mua. He kanaka puni Aupuni no nae, aole no hoi oia e hooki ana i ke kaua a anai loa ia ka poe kipi mai Amerika Hui aku.
            Ua make o Aberahama Linekona, aole nae i make kana mau hana. Ua pio ke ola o kona kino, aole nae i pio ka pono ana i hapai ai. Aole no e pio ana a hala keia ao. Ua paa pono, a e mau loa ana. Mai na la a Wasinetona a hiki i keia wa, aole kanaka ma ia Aupuni e like me Aberahama Linekona. Aole kanaka i alohaia e ka lahui holookoa e like meia. A ke kumakena nei kela Aupuni nui, mai na palena kahakai o ka moana Pakipika a hiki aku i na palena kahakai o ka moana Atelanika, ke kumakena nei ka lahui holookoa. Me he mea la ua hohola ia ke kanikau maluna o ka aina a puni.
            Kei ka ulono walania ou, e Amerika ! Awahia ka opu au e inu nei. " Pela no, e ka Makua, no ka mea o ka pono io ia ia oe."

THE NEWS.

                In another part of our paper will be found the sad news from the United States. No words of ours can do justice to our grief. We mingle our tears with those of that great nation beyond the sea, who are mourning as for a Father. All over the world the friends of liberty and justice, the poor, the oppressed everywhere, will weep for him, the Savior of his country, the Liberator of four millions of slaves, the People's friend.
            No parallel for this great crime can be found in the world's history since the Crucifixion. In the hour of victory, just as the rebellion had been crushed beneath his feet, when in the generosity of his great heart he was about to grant the rebel leaders that mercy which they had no right to expect, he was murdered by a cowardly assassin. His body lies dead in the Capital, but his soul has put on the crown of martyrdom. His name will forever be revered like that of Washington. The diabolical character of this rebellion has illustrated itself in this last act of infamy. He had a heart noble and generous enough to have embraced them all in one great act of pardon. He alone could have shielded the rebel chiefs from punishment, and now in their madness they have killed him. Now the whole nation calls for vengeance, and God have mercy on the souls of the rebel chiefs.
            Take courage. The Nation still lives. The great work which Abraham Lincoln commenced, will be carried on triumphantly to the end. His death will save the nation from one great danger — that of too great leniency to the wicked men who caused this rebellion.

KA NU HOU !

                Ma kekahi aoao o ka kakou pepa e loaa ai na nuhou kaumaha mai Amerika Huipuia mai. Aole mau huaolelo a kakou e hooluolu iho ai i ko kakou kaumaha. Ua kulu iho ko kakou mau waimaka me na waimaka o keia lahui kanaka nui e noho mai nei ma kela aoao o ke kai; ka poe hoi e u mai nei i ko lakou Makua. Ma na palena a pau o ka honua nei, na makamaka o ke kuokoa me ka pono, ka poe ilihune, ka poe i hookauwaia ma na wahi a pau, aole e ole ko lakou uwe iaia, ka Hoolapanai o kona Aupuni, ka mea nana i hookuokoa na miliona kauwa kuapaa he nui wale, a oia hoi ka makamaka o na kanaka. Aohe hoalike no keia Karaima e loaa ai ma ka moolelo o ke ao nei mai ka wa i kauia ai o Iesu ma ke kea a hik wale mai i keia au weliweli a kakou e noho kuee nei. Iloko o ka hora o ka lanakila, i ka wa a ke kipi ana i keehiia ai malalo o kona kapuai wawae, a i ka wa hoi a ka ulumahiehie a kona puuwai kaulana i poloai aku ai i na luna kipi i kela aloha e pono ole ai ia lakou ke manao, ua pepehiia oia e kekahi kanaka powa hohe wale. Ke waiho nei kona kino kupapau ma ke Kapitala, aka, ua lawe ae kena uhane kohana i ke kalaunu o ka poe i make no ka pono. E mau no ke ola ana o kona inoa e like me ko Wasinetona. O ke ano diabolo o ke kipi ana, ua hoike mai ia iaia iho iloko o keia hana hope mai nei i ku i ka hoahewaia. He puuwai kona i loaa like ka oluolu me ka hiehie, a e apo aku ana hoi ia lakou iloko o kekahi hana nui o ke kala ana aku ia lakou. Oia hookahi wale no ka palekaua nana e hoopakele na'lii kipi mai ka hoopai mai, ano hoi ua pepehi iho lakou iaia no ko lakou opuino. Ano ke kahea nei ka lahuikanaka holookoa e hanaia aku lakou e like meia; aka. E ke Akua e aloha mai i na uhane o na'lii kipi ! E ala ! mai makau ! Ke ola nei no ka lahuikanaka. O ka hana nui a Abelahama Linekona i hoomakaukau ai e hana, e mau aku no kona malamaia ana a hiki i ka hopena. O kona make ana ke kumu e pakele ai ka lahuikanaka mai kekahi pilikia nui mai, oia hoi kona manao oluolu i na kanaka opuino nana i kukulu iho keia kipi ana.

            KUMUKULA O KE KULA MA MILILANI.— I ka Poakolu aku nei o kela pule aku nei, ua make iho ua kumukula la, a ua hoolewaia kona kino kupapau e kona mau kini o keia ola ana. He mai no kona, aka no kona lohe ana e hoopauia ana oia kona noho kumukula ana, nolaila kona mea i uluku loa ai a pono ole kona manao. He kumu aloha io no ia i kona mau haumana, a ua aloha ia e lakou. Owai na kumu hou a ka Papa Hoonaauao i manao ai ua oi ka maikai mamua o na kumu a lakou e kipaku nei mai na kula haole aku.

HUNAHUNA MEA HOU O HAWAII NEI.

                MAKE HIKIWAWE :— Ua lohe mai makou ua make kekahi keiki ma Kaumakapili, o ke kumu ka o kona make ana i ai ka i ka ipu haole.

            KA AHAHUI EKALESIA O MAUI :— I ka la 2 a me ka la 3 iho nei, ua halawai iho ua Ahahui la, aole nae e hiki ia makou ke hoike aku i keia pule i ka moolelo o ua Aha la, aia a keia pule ae, alaila pai aku makou i ka moolelo o ua Aha la.

            LEO KAHEA :— I na makamaka a pau o ka poe e nono mai la i ka Paeaina o Nuuhiwa; ke kahea ia aku nei oukou, ina he mau palapala ka oukou, a he mau puolo paha, e hoouna ana, e lawe mai ia Kauka ma ke keena o ke Kuokoa, no ka mea, e holo ana kekahi moku ilaila i keia mau la aku.
            Ua loaa mai ia makou iloko o keia pule he moolelo e pili ana i ka " Puali Kaua Lio," aole paha e nele ana ka lehulehu i ka manao a me ka noonoo ana he oihana hanohano a nani hoi ka oihana koa. Anolaila, he pono no makou ke hookomo ma keia Kolamu.

            KANAKA I MAKE I KA PEPEHIIA MA KA UAPO O HONOLULU, OAHU.— Ma ka Poakolu iho nei, ua pepehiia a make o Kaomea e Kaheleuaina, pela ko makou lohe mai ; a ke hoopaaia nei ke kino o Kaheleuaina ma ka halewai, a ke hoomakaukau nei ke Kanawai e nanahu i kona kino. E na makama, mai hana hou me keia kanaka aloha ole, ke oiaio nae hoi ko makou lohe i make ia ia.

            LAWE O MALEKA I KA HOA LA LILO :— I ka Poaono iho nei, ua holo aku ka Moi Wahine Ema Lani maluna o ka moku manuwa Beritania Clio i ka hora akahi o ua la la. Ua nui na kane, na wahine, me na keiki i haiamu ae ma na alanui a ma Ainahou, me he mea la ua komo maoli ke aloha oiaio iloko o kona mau makaainana. Mahope iho o ke ki ana o na pu o ua moku la a me ko Puowaina, ua lawe aku ka ihu pohukuhuku o ua moku la i ko kakou Lani, a waiho mai ia i ke kaumaha ia kakou. E ike ana ka ia me kona mau hoahele i na kai uliuli lipolipo o ka moana Pakipika, a me na ale popolohua o ka Atalanika. Aole paha e ole kona hoomanao ae i na alanui kikeekee o ke Kaona nei, i ka poi uo-uo o ka aina hanau, i ka piha kanaka o Polelewa, a i ka makani waikoloa i ka lawe kohana mai i ke ala onaona o ka lipoa. E ola ka Moi Wahine i ke Akua !

            KEIKI HAWAII ILOKO O KE KAUA :— Ua lohe mai nei makou no ko kakou makamaka opiopio i eku pu iho ai i ka e-a o ka lepo o Honolulu nei i kona hooliloia ana i Hoa Ukali no Kenela Kake tona (Saxton) a i kokua Akutana Kenela hoi nona. Aole paha e poina i ko makou mau hoa o ka puali kaua lio o Honolulu nei kekahi o ko lakou mau alii koa i hele naauauwa aku nei i Amerika. Ua hiki ia i ke kulana hanohano, he Kapena, a ua lilo no hoi i ukali (Aide-de-Camp) a me ke kokua Akutana. O keia makamaka o kakou, oia no o Kaimana opio, ko kakou hoahaikau o na huina alanui. E mau no kona hoomanaoia e ka poe i noho iho meia ma ka puali hookahi o kakou nei. I nui ke aho e ke kanaka Hawaii. E hele no imua a make no imua. Ke kaena nei o Hawaii nei i kona mau keiki, ua hiki aku lakou i ke kulana kiekie iloko o ka manawa pokole loa. Hana io ke keiki Hawaii.

            KULANUI O LAHAINALUNA.— I ka la 2 a me ka la 3 iho nei, oia ka Poalua a me ka Poakolu, ua hoike iho ke kula nui o Lahainaluna, a i ka Poaha mai ua haiolelo na keiki ma Lahainalalo ma ka halepule ma Wainee. Ua maikai no ka hoike ana, a pela no hoi ka haiolelo ana a na keiki. O ka mea hilu loa nae, o ka paa pono loa o na kumumanao, aole wahi hua haule. Eia na inoa o na keiki a makou i manao ai o lakou ka oi ma ka haiolelo ana, o Kealoha no Maui, o Kuhaupio na Oahu, a o Hapuu no Maui. O ka himeni kekahi mea maikai, ua hoohauoliia mai ko makou mau puuwai a me ko makou mau pepeiao i ka leo mele i hakuia e Kealo. Aole paha i maikai loa keia hoike ana e like me na hoike mua iho nei. Elua no kumu ma keia hoike ana mai nei. Ua hele aku ka Luna Hoopuka o ke Kuokoa nei, a ua ikemaka ia i na mea i hanaia malaila. Iloko paha o keia pule ae e kuupau aku ai makou i na mea i hanaia malaila.

            KEU KE KOLOHE.— I ka po Poalima iho nei o kela pule aku nei, ua kuka hou iho na pikimana o ka moku kaua Beritania e lawe hou i ka manu aeto kii e kau ana ma ka ipuka o ka pa o ke Komisina Amerika. Aole nae i ko ko lakou manao, no ka mea, ua makaala loa na keiki Amerika o Honolulu nei. Ua makau na keiki Beritania a komo aku iloko o ka pahale o Mika Kakai, me ke kiei aku no o na keiki Amerika mawaho o ka pa. Aole lakou i ike i ka hoounaia ana o kekahi mea iluna o ka moku manuwa. I ka hora 11 o ua po la, ua lele mai na kanaka ikaika he 150 me na lako eha. I hoounaia mai keia poe e ka Malamamoku nui, mamuli o ke kauoha a na keiki pikimana. Ia wa ua holo aku na keiki Amerika e pee. Hilahila ole ka poe Beritania i ke kii e pepehi i na keiki opiopio eha o ke Aupuni Kuokoa, oiai ina lakou no i imi ka hewa, he puni ke kena i kai i ka moku e hoouna mai i mau kanaka kaika he 150. " Kuokoa ano, Kuokoa a mau loa'ku."

LINCOLN ASSASSINATED !

                President Lincoln was assassinated about seven and a half o'clock, April 14th, by a man named J. Wilkes Booth, who entering the private box in Ford's Theatre, where Mr. and Mrs. Lincoln were seated, shot him with a common single barreled pistol in the back of the head. The assassin then jumped over the front of the box on to the stage, and in the face of the whole audience brandished his long dagger, and exclaimed " Sic semper tyrannis" (thus let tyrants always perish), which is the motto on the escutcheon of Virginia. The assassin escaped on horseback. This was all accomplished, it is said, in about thirty seconds.
            Mrs.Lincoln's screams first revealed the truth to the audience, who were immediately excited to the extremest pitch. But it was too late. The brains oozed out at the wound behind and above the ear. Blood was afterwards found on the back of the cushioned rocking chair, and on the partition, and on the floor. The President, though unconscious, did not die immediately. He was removed to a neighboring private house, where all possible care was shown him, but to no purpose. Abraham Lincoln died on the morning of April 15th, at 22 minutes after seven o'clock.
            At about the same time that Mr. Lincoln was shot, only a few minutes later, a person supposed to be named Survalt, entered the residence of Mr. Seward, the Secretary of State, who was lying in a dangerous condition from a broken arm and fractured jaw which he had received from being thrown from his carriage. The miscreant pretended to have a message from Seward's physician. Though forbidden by the door-keeper, he rushed past, ascended the stairs, nearly killed one of Seward's sons, wounded one or two male attendants, had a terrible struggle with a soldier nurse, and finally succeeded in stabbing the Secretary three times in the neck. He then fled on a horse, as did the other assassin.
            It was at first feared that Seward would die of his wounds. Though pulseless, he had the presence of mind to say to the soldier " I am still alive, send for the police and the physician, and close the house." It appears that the wire adjustments he had for his jaws, which came down upon his neck, protected the arteries, and saved his life. For several days he was not informed of the assassination of the President, but when it was finally told him, instead of depressing and injuring, it seemed to rally all his powers of life, and his recovery as late as April 18th was considered quite probable.
            The terrible intensity of the anxiety and excitement of the loyal people in Washington, and throughout the Union, need not be described. On Monday, the 3d of April, Grant's forces occupied Richmond ; on Sabbath, the 9th, Lee surrendered the whole of his army; and on the following Friday, April 14th, Lincoln was assassinated. From the delirium of joy over the certain prospect of a glorious peace, the nation passed in twelve days to the extremest depth of woe.
            This is rightly called the great tragedy of history. No event on record is like it in the wonderful relations of the event, in the terrible emotions it excites, in the appalling malignancy of the deed, and in the effect it will have on the loyal hearts of the victorious Union. It is the fitting climax of the most abominable rebellion on record. Slavery has given the last proof needed that it is the " sum of all villainies."
            The last deed necessary to nerve the heart of the North to a proper termination of this terrific war has been accomplished. Any remains of weak sentiment will give place to the highest resolve. Steady justice will now, without a doubt, be administered to all the leaders of the rebellion. Treason will now be stamped by a unanimous nation, the greatest of crimes. Southern slave-holders and Northern Copperheads die together. That small bullet which killed Abraham Lincoln did far more than any bullet before. It killed Slavery and Treason.
            About noon of April 15th, Andrew Johnson was sworn into office as President of the United States of America, in his private rooms, it being considered unsafe to have a more public ceremony. Mr. Johnson was formerly Governor of Tennessee, and has for six years been a Senator of the United States. He is one of those few Southern men, who have stood firmly by the Government from the beginning of the rebellion. He has long been a friend of President Lincoln, and understands his views and policy. He will be less inclined to pardon traitors. His Cabinet will for the present at least be the same as under Mr. Lincoln.
            The most vigorous measures had been taken for the detection of the assassins. It was soon ascertained that there was an extensive conspiracy, and that it was doubtless intended to have assassinated all the Cabinet officers, and other important leaders of the nation. At latest dates, it was supposed that the miscreant who attempted the life of Seward was secured. The assassinator of Lincoln was being closely pursued in westtern Maryland. who with a company of thirty or more horsemen, was it was thought almost certainly in the grasp of our cavalry. Thirty thousand dollars had been offered for the detection of the assassins.
            Soon after the President died, his body was removed to the Presidential Mansion, where it lay in state for three days. On the 18th of April, funeral ceremonies were observed over the entire North including the the Pacific States, with a depth of sorrow never before exhibited.

Lincoln a Christian.

                Some may wonder how we can speak so strongly of President Lincoln's being a Christian in the Bible sense. There are many things in him we could wish had been different. We wish he had refused to visit the theatre, yet the following paragraph will show that Lincoln loved Jesus.
            A gentleman having recently visited Washington on business with the President, was, on leaving home requested by a friend to ask Lincoln whether he loved Jesus. The business being completed, the question was kindly asked. The President buried his face in his handkerchief, turned away and wept. He then turned and said ; " When I left home to take this chair of State, I requested my countrymen to pray for me ; I was not then a Christian. When my son died, the severest trial of my life, I was not a Christian. But when I went to Gettysburg, and looked upon the graves of our dead heroes, who had fallen in defense of their country, I then and there consecrated myself to Christ. I do love Jesus."

KA NU HOU HOPE LOA.

Ke ki maluia ana o Aberahama Linekona i ka Pu.

                Ua pepehi maluia o Peresidena Linekona e kekahi kanaka i manao wale ia o J. W. Bu (J. Wilkes Booth.) Ua komo mai ia ma ka rumi (private box,) e noho ana o Mi. Linekona a me kana wahine iloko o ka Hale Keaka, a ki mai la ia Linekona i kekahi pu panapana mahope o kona poo. Mahope o kona ku ana i ka pu, lele aku kona mea nana i pepehi mai ma kahi e hana keaka ia ai, mamua ponoi aku o kahi e noho ana laua, a imua hoi o ka maka o ka lehulehu e haka pono mai ana. Ia wa i hoikeike mai ai ia i kana pahi-o-kanaka, a kahea aela " Sic semper tyrannis," (Pela no e make mau ai na 'lii hooluhi wale.) O keia mau hua olelo ana, oia ka mea i kakauia ma ke kii o Vireginia. Ia manawa, ua puka loa aku ia iwaho o ka Hale Keaka a holo aku maluna o ka lio i hoomakaukau muaia e ia. Iloko o ka manawa pokole loa i hanaia ai keia mau mea, oia hoi he kanakolu sekona. Ia manawa no hoi i uwe ae ai o Linekona wahine, a oia ka mea nana i hoike aku oiaio i ka poe e noho ana iloko o ua hale la, a ia wa no hoi i loohia ai lakou i na manao kawahawaha o ka huhu a uluku aela lakou me ka pioo nui ; aka, ua hala ka manawa pono. Ua kau mai ke alina o ka make maluna o kona eha kukonukonu. Ua hu mai ka lolo ma kahi i ku ai i ka pu maluna a mahope o ka pepeiao. Mahope iho, ua ikeia ke koko ma ke kua o ka noho pulu hooluliluli, ma ka paku, a ma ka papahele. Aka, aole nae i kaili loa ke aho o ka Peresidena, eia nae ua laweia aku ka noonoo mai ia ia aku a waiho wale iho no ia me ka ike ole mai a ekemu mai hoi. Ua halihaliia aku ia i kekahi wahi hale e pili koke mai ana, a malaila kona wahi i malamaia ai, aole nae he wahi pomaikai i loaa mai. O ka luuluu a me ke kaumaha ka mea i haawiia mai i na keiki Amerika. Ua ua make iho o Aberahama Linekona i ke kakahiaka ana ae o ka la 15 o Aperila, he iwakaluakumamalua minute i hala ae o ka hora ehiku, me ka hoopoluluhi mai i na puuwai o ka poe o kona one hanau, me ka waiho mai hoi ia lakou i ka ehaeha a me ke kaumaha.
            I ka manawa i ku ai o Linekona i ka pu, o ka manawa no ia i komo ai o kekahi kanaka i manao waleia o Kuvala (Survault) iloko o ka hale o Mika Sewada (Seward,) ke Kuhina Nui, iaia e moe ana ma kona wahi moe, no ka eha i loaa iaia ma ka hulihia ana o kona kaa i na la aku mamua, oia hoi he lima ha-i a me ka auwae lewa. Olelo mai ke kanaka i hele mai e pepehi iaia na ke kahunalapaau ona (Sewada) ia i hoouna mai. Ua kaohi mai ka mea nana e kiai ka puka i ua kanaka la, aka, ua hookeke aku noia, a pii aku iluna o ke alapii, a ola mahunehune kekahi keiki a Sewada, eha kekahi mau kauwa elua, a hakaka iho la ia me ke koa nana e malama, a lanakila noia ma ka hou ana i ka pahi i ka a-i o ke Kuhina. Ekolu ana hou ana, a holo aku la ia maluna o ka lio, e like me ke kanaka i ki ai i ka pu ia Linekona.
            I kinohi ua makau ia e make ana la o Sewada. Oiai aohe pana i ikeia ma kona nui kino, eia nae ua mau no ka noonoo iloko ona, a olelo aku i ke koa " Ke ola nei no au, e hoouna aku i ka makai a me ke kahunalapaau, a e pani i ka hale." Ua maopopo lea i pakele ia i ka uea e paa ana i kona mau kuiniho, ka mea i holo pono iho ma kona a-i ; oia ka mea i pakele ai o kona mau aa-koko mai mokumoku liilii, a pakele no