Ka Nupepa Kuokoa, Volume VI, Number 1, 5 January 1867 — Page 3

Page PDF (1.66 MB)

                NA LE TA NO MAIKONISIA —I ka Poakahi iho nei la 31 o Dekemaba, ua hoouna ia aku na leta a na makamaka o kakou e noho mai la i na Pae Aina o Maikoni s ia , a e olioli ana paha lakou ke loaa aku.

                KA MAKE ANA O W. HOONAULU.—Mahope iho o ka hora 4 o ka wanaao o ka la mua o Ianua r i nei 1867, ua manele ia aku la o W. Hoonaulu e na elele a ka make mai kona hale noho aku ma Kamanuwai, Honolulu nei, a aia oia ke noho lai mai la ma kela kulana luhi ole, kahi a ka lehulehu e momoku nei i kela s ekona keia sekona, a ua waiho iho ma keia ao i na hoehaeha ana a me na hookaumaha ana a ka mokumoku ahua o   ke   aloha    maluna    o kana wahine    ponoi a me kona mau pilikana.     He mea mau no ia kakou, he mau sekona helu   ko kakou e ola ai ma keia ao, a pela paha keia    makamaka aloha i lawe   ia aku   la, a ua helu ia aku la oia ma ka heluna o ka poe make.     Aia maluna o ka    wahine, i hooanuanu ia ka poli, a me na pilikana i hoonele ia i ka    makamaka ole ko makou aloha pu ana me ka minamina.

                KA MOKUAHI KILAUEA.—Ua haohao ka poe o ke Kaona nei no ke ku ole ana mai o ke Kilauea i ka Ponono aku nei i hala. Ua komo mai na manao hoonuinui a kaumaha hoi. I ko makou lohe mai, ua loohia ua moku nei i ka makani Kona ia ia e makaukau ana e hooili mai i na ukana o Kawaihae

a hoi mai, aka, pa ikaika mai la ka makani a haalele iho la oia i ka Poaha o ka pule i hala me ka manao e hoi mai i Honolulu   nei, aka, aohe i hiki. Puhi ia e ka makani   a ma waho oe o Waipio loaa i ka pohu ;   mailaila mai a ku ma Pnokahi i Hana, ka aina hanau o kekahi o makou nei; i ka Poalima ke ku ana. He awa maikai keia no ka wa makani Kona. Holo mai no mailaila mai i ke ahiahi, aka, loaa hou no i ka makani ma ke kowa o Maui a hoi hou no a ku ma Hana. Ma ka Poakahi iho nei, haalele aku la ia Hana a holo pololei mai la a ku maanei i ke kakahiaka Poakolu. Ke hauoli la na kolopupu a me na opiopio o Hana i ka ikemaka ana ia Kilauea.

Hawaii.

                UAPO NO WAILUKU, HILO.—Ma ka holo ana aku nei a ke kuna Alberni i Hilo i ka Poalima aku nei i hala, ua lawe pu aku oia i na uapo hakahaka i hoolala ia iho nei ma Ainahou    malalo    o ka    hooponopono   ana a Hulipahu.     Ua piha ka moku i na ano laau oia ano.                  

                HOOKOLOKOLO KU I KA WA.— Ua hoolaha ae nei ka Lunakanawai Kiekie o ke Aupuni Hawaii, e kukulu ia he Aha hookolokolo i ka wa ma Waimea, Hawaii ke hiki aku i ka ho ra 12 o ke awakea o ka Poaha, Feberuari 7, 1867, a ia manawa e hookolokolo ia ai na pepehi kanaka ia Hanale Kalaka o Kona Hema, Hawaii i make mainoino aku nei.

                KA MOI MA KAILUA.—Ma kekahi eemoku i hiki mai nei maluna o Kilauea i ka Poakolu aku nei i hala, ua lohe mai makou aia ka Moi ma Kailua ke hoonanea la me na ea oluolu o " Kona kai opua i ka lai." Ua maikai ke ola o ka Moi e noho la a me kona mau ukali. Ke kolokolo nei nae makou ia iala o luna e malama hoopomaikai mai i ko kakou Moi a hiki hou mai ma kona kulanakauhale alii o Honolulu nei. Na Luna o ka Nupepa Kuokoa no ka M. H. 1867.

                NO HAWAII HIKINA. Laupahoehoe,          Hanaloa, Hakalau,                Rev. T. Pohano. Kaupakuea,            Gilbert Waller Esq. Onomea,              S. L. Austin . R ev. Pahio Kaapa. Pahoehoe,               Hanai, Rev. D. B. Laimana, R e v . T. Koana, Kauka C. H. Wetemore L. Kaina Esq, Puna,                    Makuakane, Kama, B a re naba . Kapaliiuka, Kau,     Rev. J. Kauhane. Waiohinu, Kau,      W. Toma Ma tin Esq.

                NO HAWAII KOMOHANA. Kapalilua, Kona.     Rev. S. W. Papaula, Kealia,                   Haleole. Kaawaloa Kona.     Rev. J. D. Parisa. Helani, Kona A.,    Rev. J . W. Kupakee. Kailua, Kona A.,    Rev. G. W. Pilipo. Kekaha                 Rev. G. P. Kaonohimaka. Kekaha,                 N. Simeona .

                NO HAWAII AKAU. Kohala Akau,         Rev. E. Bona. Kohola, K.,             Rev. S. C. Luhiau. Kohala Hema,         Rev. A. Pali. Waimea,              Rev. L. Laiana. Hamakua K.,          R ev. S. Kukahekahe. " Hikina ,      S. Kamelamela. " Waena,      P. Kaaekuahiwi.

                NO MAUI. Rev. D. B aluwina , Mahoe, Lahaina,              Pehu, Kanaina, Naowaha, Kahulu. Lahainaluna,          Rev. S. E. Bi hopa . Wailuku,                W. P. Kahale Esq. Kalepolepo,              D. H. L. Hakuole. Honuaula,              Rev. H. Manase. Kaupo,                   Rev. P. W. Kaawa. Kipahulu,               R e v . D. Puhi. Hana,                    Asa Hopu. Keanae.                  Rev. S. Kamakahiki. Makawao,             R ev. J. P. Gerina. Haiku,                   P. Nui. Kaanapali.              J. D. Kanehoa.

                NO MOLOKAI.

Kaluaaha,               Rev. A. O. Forebe. Halawa,                 Rev. S. W. Nueku.

                NO LANAI.

Rev. N. Pali.

NO KAUAI.

Waioli,                   Rev. E. Ioane, Anahola,                 R ev. E. Helekunihi. Koloa,                    Rev. J. W. Kamika. Lihue,                    Paulo I s en b erg Esq. Waimea,                J. Kauai E s q. Hanapepe             Niihau,                   R ev. D . S. Kupahu.

 

En glish C olumn.
To Our Patron s .

                The Kuokoa wi s hes all i ts En glish   s peaking   Patron s and Friends, a Happy New Y ear!

                The Newspaper Kuokoa, en te ring on its sixt h volume, may now c ertainly be considered one of the pe rmanent   In stitution of thesc I sla nds . We purpose that i t shall continue true to its name of " Independent " in every proper and noble degree;—more and more developmen t Hawaiian talen t . c ont ri buting   to good morals, and ci v ilization , and a b o v e all, t o the holy religion of Jesus

                We are happy in being able to announ c e that President W. D. Alexander of Oahu College, and t he Re v. O. H. Gulick P rinc ipal of Waialua Female Seminary, will ta ke part with t he Editors of t he last two years, in the Proprietorship and Edito ri al Supervision of t he " Kilohana Pookela o ka Lahui." All who understand aught of t he labor, responsibility, and risk, involved in the prepara t ion and publication of a good Newpaper in t he Hawaiian Language, will have no difficulty in understanding that this enterprise is engaged in only from a sense of obligation to assist in elevating our Hawaiian Fellow Countrymen.

                In addition to the above editorial force, t he columns of t he Kuokoa wili be greatly enriched by t he assistance of a large body of Special Contributors.

                Mr. C. J. Lyons, whose very valuable cont ri butions have added to the variety of our New s and Editorial Columns during t he last six months, will assist still more systematically than before, having special charge of the preparation of Foreign News.

                The Rev. Mr. Kuaea, Pastor of Waialua, will write often. S. M. Kamakau, t he native Historian of Hawaii nei will continue his invaluable series on Kamehameha V. The Rev. C. B. Andrews, of Lahainaluna, will write on Ag ri culture and Education, as heretofore.

Messers. G. W. Kanuha, and D. Malo, will enliven our pages with contributions in general literature.

                And las t , but not least, the Rev. L. Lyons, the righ t ly called " Watts of Hawaii nei," will c on t inue to t une his harp to the beautiful songs of Zion inspired by the muse o f Waimea, and will accompany them with his poetical annotations.

                We are thankful to all Subscribers and Agents for their help during t he year past, and we bespeak t he same, and more, for t he year 1 867!            L. H. GULICK,

Business Editor.

FOREI G N NEW S .

[ F rom t he Weekly Sa cramento Union to D e c . 1.]

                The " shooting stars "failed to perform in accordance with the astronomers' programme. The Herald has a dispat c h stating that a host of meteors were observed at Greenwich, England, but Professor Loomis, of Yale College, discredits the report. The c al c ulation, probably, fixed upon the wrong year.

                The fi nan c ial pani c continues in New York. Wall street is excited. Numerous failures are reported. Credit is s adly shaken. Money is hard to borrow. The journals attribute the trouble to the action of the Treasury Department in selling both gold and five-twenties. The pani c extends to o t her ci t ies and causes the depression of trade.

                The Herald says from fifteen to twenty thousand troops are concentrated between Washington and Baltimore.

                John H.Surratt, one of the leading spirits in the Wilkes Booth conspiracy, was discovered among the Papai Zouaves at Rome, havin g assumed the name of John Watson. The assasin was arreste d , at t he instance of Gen. Rufus King, American Minister, but managed to escape into Italian territory. The I t alian authorities are endeavoring to arrest him.

                At a g rand banquet given in New York to Cyrus W. Field, tha t distinguished gentleman delivered an interesting addre ss on the operation of the Atlantic cables. He says t he o c ean lines are easily worked and promises a further reduction of th e tari ff on dispatches, as well as an increased rapidity in the transmission of messages.

                The Tennessee House of Repre s entatives tabled a bill extending the franchise to the negroes and amnesty to rebels by a vote of 35 to 29. The majority is small and may be overcome before the close of t he session if Governor Brownlow continues to favor the measure.

Me xic o .

                The report that Ma xi milian's departure from Mexico was prevented by the French is confi rm ed . Bazaine, who appears to exercise authority in spite of the arri v al of Castelneau, insisted that Maximilian should not lea v e without signing an act of abdica ti on , and it is supposed the Austrian p rinc e will be compelled to do so before he obtains permission to return to Miramar and Carlotta.

                It is announced that Ma x imilian has actually abdicated and is now on his way to Havana.

From Europe.

                The European advices embrace items of importance. Great fl oods have occurred in Yorkshire and Lancashire, England, causing de s truction of li f e and property. The Na ti onal Re f orm Confe re nce at Manchester adopted a programme whi c h implies hostility io an y Reform b ill t he Tory Ministry may int rod uce , and provides for a c lean and thorough victory.

                Thirty-nine Fenian prisoners were quietly relea s ed by the Canadian autborities, taken t o t he Suspension Bridge, over Niagara ri v er , and pe rm itte d t o return on c e more to the land of t he stars an d stripes. I t is thought t hose who have been condemned t o b e e x ecuted will ob ta in a milder s entence after they ha v e be en badly scared.

                There appears to be a g reat F enian ex c itement in Ireland. Arres t s are bein g made an d preparations in progres s by t he Briti s h Go ver ment f or suppres s ing any revolution.

                A dispa tc h recei v ed by t he Cable s ays the London New s ha s publi s hed a letter sta ti ng that the English Government has v oluntarily reopened the Ala ba ma que s tion .                   

                The Candians have a g ain beaten t he Turk s , killing t o a recent engagement 3,000 men and ta king 2,000 prisoners.                    

                Aus t ria is said to f ear the a g gre s sive de sig n s of Ru ss ia an d Prussia, and is makin g up a Mini st ry that will combine representatives of nationalities hostile to t he allied Power s . E v en t he Poli s h nationality has a representative in t he new Go v ernor of Callicia. Russia is concentrating a large army on t he frontier of th at province.                    

                The    Briti s h   Gove rn ment   has   sent   two special envoys, Glad s tone and the Earl o f Clarendon, to Rome, to endeavor to r e c on c ile the Pope to t he impending loss of the tempo ra l power.     Gladstone,    it is   s aid has not succeeded in his mi s sion .

NU HOU KU WAHO.

                Ekolu pule i hala ae me   ke ku ole mai o kekahi moku lawe le t a .   Eia nae i keia hebedoma, ua kuuia ma keia   awa na heleuma o kekahi mau moku elua i kakali loihi ia, o Bueni ki a me Hulu Gula (Golden Fleece). Ko laua ukana nu hou ka makou e hoikeike nei, a oia iho keia malalo nei.                      

Pii ke kai i na Makaainana ma La d ana .

                Ma ka la 3 o Dekemaba, ua hoohanohano ia na alanui o ke kulanakauhale o Ladana e na makaainana a me na paahana e kai lalani ana me na hae a me na mea hoonani a pau, e hoike ana ma keia ano huakai i ko lakou manao e pono e lilo ia lakou ka mana o ke koho balota ana. Ua 50000 ka nui o

ka poe i komo i keia huakai, a eia ka mea kupanaha a ano e ; ua nui na hae Ame ri ka i ia lakou e kuuwelu   ana i na hoku keokeo a me na lalani ulaula maluna o na poo Beritania.    

Ua maopopo loa, he wa ano hou keia ma Enelani, a he wa keia e lilo ana ka mana

Aupuni ma   ka lima o na makaainana.

Ma Mesiko.

                Ke holo aku nei paha o Makemiliana i Havana, pela ka i oleloia. Ke hoi nei keia alii maka oluolu, ka i puni wale ia Napoliana ma ka hoonohoia'na ma ka Noho Alii malihini, a ke hoi nei i kona home aloha, a me kona mau waiwai ponoi ma Europa, a e malama i kana wahine i hoopupuleia i ka loaa ana o keia poino ia laua. Ma ke kulanakauhale o Matamora e pili la me ka palena o Amerika Huipuia, ua komo no na koa Amerika e hooponopono i ka noho ana. Ua noi o Napoliona e hooloihi i ka noho ana o na koa Farani ma Mesiko, a ua hoole loa nae hoi ke Kakauolelo Aina e o Ame ri ka .

R oma.

                Ma ka la 4 o Dekemaba, ua hoomaka na koa F a ra ni e haalele ia Roma a me ko lakou noho kokua ana ia Pio Nono ma ka Noho Alii Pope. Ke kau nei ka weli maluna o ua Pope la, a ua noi kela i na Katolika noho kupaa ma Roma e pule i ka Anela Mikaela e hele mai e malama ia lakou. Ike ole no ua elemakule lalau nei ua pau ka wa no ia mau mea. Ike ole no, o ka mana o keia wa, aia i ka poe hoolaha naauao, a imi i ka pono o ka lehulehu, a i ka poe e hoomana ana i ke Akua ma ka oiaio. Eia nae kela ke malama nei i ke kupapau a me na iwi o kona mana mai ka wa naaupo mai.

                Haalele na koa F a ra ni , o ka hoi koke no ia o Roma a i ke Aupuni o Italia oia ia Vitora Emanuela.          Ma ka la 7 o Dekemaba, ua komo lanakila o Vitora Emanuela i ke kulanakauhale o Venike.

Kela wahi keia wahi.

                Ma Enelani ua nui ka poino i na ua nui a me na wai kahe.
                Ua hookolokoloia ka poe ia ia ka malama o
ka Mokuahi Hoku Ahiahi, (Evenig Star) oia kai poho iho nei i ka moana, a pau pu na ohua he nui wale i ka make. O ke kumu o ke pono ana, no ka hapa uuku o na malamamoku. Eono wale no kela i makaukau i ka hana, a i ke kaa ana o ka moku a waiho loihi ma ke kawahawaha o na ale, aole i hiki i ka ihu o ka moku ke hoololi ae i ka makani, a o ka poino no ia. I ka oleloia, ua nui na wahine hookamakama maluna o ua moku la e holo ana i Nu Olina e imi i ka lakou. O ka wahine ka i imi ai i ka mea e make ai o Kauka Badela ma Nu Ioka i ka M. H. 1865, oia kekahi i make maluna o ua moku nei. Ua nui ke poho o ka poe kalepa a lawelawe dala ma Nu Ioka i keia mau la no ka hihia o ka lakou oihana. Ua make ma Parisa kekahi wahine kaukau   alii, iaia na $250.000 i ka makahiki, a ua make ka i ka pololi a me ka hooponopono ole o ka noho ana me he ano ilihune la. Nana no ka manao e hoonele ia ia iho, i mea e ahu nui ai ke dala iaia.

                Ua emi mai nei ka uku o ka waea Telegarapa Atelanika, no ka holo pono o ka hana ana.

                E ae ana ke Aupuni Beritania e koho i Komi t e Aelike me Ame ri ka Huipuia, e hooponopono

no ke poho o na moku Ame ri ka ia Ala b ama a me Konakoa, na moku powa o ka Hema.

Ame r ika Huipuia.

                Ua halawai ka Ahaolelo nui ma ka la 3 o D ekema b a . Ua hoike ka Peresidena i kona mau kumumanao ia lakou. Ua hooholo ka Ahaolelo i olelo ae-like, e hoopaa ana ma ko lakou manao mua, oia hoi ka hoole ana i ke komo ana mai o na Luna Makaainana o na Mokuaina i kipi iho nei, aia wale no a hooholo ua mau Mokuaina nei i na hoololi o ko Kumukanawai e pono ai na negero.

                Ke hai nei no hoi   ka Ahaolelo, aia no ia ia keia mea, o ke komo hou a na mai o na Mokuaina kipi, aole i ka Pe r esidena . Ua henehene loa ia ka Peresi d ena ma na nupepa hoikeike kii, ua kakau ia kona kii me ke Ka ra unu ma ke poo, me he Moi la, no kona hookiekie ia ia iho.

Na palapala.

He wahi manao paipai.

PUAKOLIKO, MANUA. KAHEHUNA, Dekemaba 26, 1866.

"Aloha Maunaloa he ano na ka la,
He weliweli ke kula o Kaiolohia,
He anoano ke kula o Maohelaia,
I noho aloha i ka malu o ka laau,
O lakou no ka poe i Luahinehaele—a—
O kuu makani kiuwailehua,
Ano wale mai ana no ke aloha,
Ke puia la e Keaeloa.
Ke hoole a la e Kaikioe,
Ke poloai la i ke kai o Hoolehua-e-ae.
—He aloha—e—"

                No ka hakui, a halialia mai o ka maka o ko'u mau hoahanau kaikuaana, a me ko'u mau hoahanau ponoi, a me na hoahanau kaikaina o makou, e noho awahua mai nei paha la—ua like paha la me ka ohana moa, ke kiko aku kiko mai. O na kaikuaana o'u ma o Oahu nei, elua wale no i maalo i kuu maka, oia o J. Kapena Esq. a me Keliiwaiwaiole. Elua no paha ma Kauai, oia hoi o S. Kahookui a me Kaniwi. Ma Maui paha, e aho iki paha ia—J. H. Napela, Malaihi. M. Kenui a me Kamanowai. A ma Hawaii o Kilauea, Haaheo a me Kupaka, o lakou paha aole paha. O ko'u ohana hookahi, ua kakaikahi loa—o H. Kuihelani, Kaumu a me Haleole no Maui. Aole no he ike iki ia ka nui o keia ohana, aia paha ma Kauai, no ka mea, aohe o'u ike iki ma o Oahu nei, a e aho iki no nae ma Maui.

                E aho ka hanauna eha, he hapalua paha o lakou e ola nei i keia wa.

                Eia nae hoi ke kumu o ko'u haohao loa ana, o ka maalo ole o kahi manao maloko o ka kakou Kilohana Kuokoa, no ka mea, o keia poe, ua pepeekue, makolukolu, hilihili hohonu ka naauao ia lakou—O na keiki makahiapo ia o ka naauao—no lakou na inoa kaulana i ke au o Kamehameha III. Aloha no hoi lakou.

                E na hoa lulana,   luakaha, hoohialaai hoi o ka kakou mau Kilohi, a he mau kilo hoi e alakai ana   ia   kakou i ka ike a me ke akamai, a he mau kuhikuhi puuone oiaio, e ike ai i ke ano o ko kakou noho ana a me ko na aina e.     He mea   nui loa keia,   ke heluhelu kakou i na manao naauao a noonoo iho.

                Ua pau na kaua a Kalaniopuu a me Kahekilinuiahumanu, a mahope aku ia. O ka moolelo o na haole kahiko a me na kupuna kahiko o kakou, oia na moolelo e puka ana i keia mau pule aku—A ua kii aku au a ka waokele ; a ua hoopokole au i na wanana, e hooiaio ai i maopopo ia oukou. Ina hoi e hana pu ia me ka moolelo, aole i kana mai ka loihi.

                Nolaila, ke koaheahe aku nei keia wahi apana manao ia oukou e na hoa, e lawe nui oukou i ka nupepa Kilohana Kuokoa, i ike ai hoi i na kupuna kahiko o kakou i holo ai i Kahiki, a me ko Kahiki mai i o kakou nei. Pela no   hoi i na    haole   kahiko i hiki mai i Hawaii nei i ka wa ia Auanini, ia Lonohoonewa

i ke au o Paumakua.

                I ka wa o Wakalana, Alo o Loe, o Kakaalaneo, e heluhelu no a hoomaopopo iho, he akamai ka hope. Hookahi nae a'u kanaka Hawaii e manao nui nei, e paa pono ana ka moolelo o kona aina hanau, aia ma Maunakilohana i Palolo, oia hoi o J. H. K. ka inoa. He kanaka naauao io no ia, a pehea la hoi e hiipoi wale aku ai i ko hai, a hoomaopopo ole i ke one o kona mau kupuna a me ko kakou mau moolelo iho ; a e hapai no kakou i ko kakou mau kupuna, a me ko lakou akamai, a ua naauao io no lakou. Me ka poe e heluhelu ana ko'u aloha nui.

S. M. KAMAKAU.

Pepehi kanaka ma Wainiha, Kauai.

He mea kaumaha no'u ke hai hou aku i kekahi pepehi kanaka mainoino ma ka apana o Halelea.

                Ma ka po Sabati iho nei, la 23 o D ekemaba , ua pepehiia o Kalu ma Wainiha, he kane

hoahanau ekalesia ia.

                O ka noho manuahi o kana wahine a me kona kaikamahine ke kumu i make ai oia. Ua hoopili kana wahine, o Kaohe, me kekahi kanaka o Kahooleawaawaa ka inoa. He kahuna lapaau hoopunipuni loa ia, a ua makau wale na kanaka ia ia, no kana olelo ana he ano mana kona mau akua. A nolaila, lilo wale ke dala o kahi poe ia ia ma kona hoopunipuni ana.

                Ma hope iho, hoopili ua kanaka hoopunipuni nei me Kaohe, ka wahine mare a Pa, a ke kaikamahine ponoi a Kaohe laua o Kalu. Noho pili hewa hoi o Kaohe ia wa me Amara, a ua hookipa laua ia Kahooleawaawaa ma ko laua hale a hiki i ka la 7 o Dekemaba nei, mahuka maoli o Kahookawaawa me Kaohe i kuahiwi. Ua minamina o Kalu no kana wahine i lilo wale aku ia hai. A minamina loa hoi i kana kaikamahine o Keohe, no kona lilo ana i ka hewa, nolaila, huli oia me ka makemake, e loaa.

                Ia po Sa b ati nae i make ai o Kalu, ua akoakoa kekahi poe Makai ma Wainiha. A noho lakou makai, a hele aku o Kalu mauka e kiai ai. A hiki oia i ka hale o Amara, ua poeleele. A i kona haha ana ma ka pili hale, paa kona lima ia Keohe kana kaikamahine. O ka uwe pu ae la no ia. A ia wa, lele mai o Kahooleawaawa me ke koi liilii, a elua oki ana ma ke poo o Kalu. Lele Imai hoi o Kalu a hopu ia ia, a haule laua ilalo, a paa o Kalu maluna. Kahea iho la o Kahooleawaawa ia Keohe, e o i kona makuakane i ka pahi. O ke o no ia a ku ma ka opu. Holo iho la na lawehala a nalowale. O ka holo no ia o Kalu, me ka paa ana o kona lima i ka naau i puka iwaho, a komo aku la i ka hale o Ninaulia, a hai aku i kona make ia laua. I ka puka ana o ka malamalama o ke kakahiaka, make iho la ia. I ka wa nae e pepehiia ana o Kalu, kahea aku oia ia Ama ra " e kokua mai"—aole nae o Ama ra i kokua iki mai. Ke paa nei nae ua Ama ra la i ka hao, a ke huli nei na Makai i na lawehala.

                I ka nana ana, ua lilo o Kaohe ka wahine a Kalu i kumu maopopo no ka make ana o kana kane. O na Makai no hoi kekahi kumu, no ka mea, ina lakou e hopu mua ia Ama ra ma a hoopaaia, ina paha ua hoi aku o Keoho me Pa kana kane mare.

                I ka nana ana i keia wa, ua maikai loa na Kanawai, aka, aole nae i hooko pono ia. Ua hemahema, a ua palaka maoli na Makai. Eia hoi kekahi kumu i lanakila ai ka hewa   o keia wa, o ka lilo o kekahi lehulehu o ka poe opiopio, a me ka poe ua oo kekahi, ma ka haalele maoli ani i ka olelo a ke Akua a me kana mau kauoha, a me kona la Sabati.

                Ua kokua nui ia hoi keia lehulehu e na hoahanau ekalesia, a pili pu no lakou ma ka noho palaka, a hoomaloka hoi. Nolaila, i mea e emi ai keia hana weliweli he pepehi kanaka, ua pono i na hoahanau ekalesia, na haole a me na kanaka noonoo a pau ke ku iluna e pale, a e kinai i keia hewa nui o ka noho manuahi ana a me ka noho hoomaloka. Pili pu no me keia mau hewa, ka hana ana, a i ka inu ana i ka mea ona, oia hoi ka awa, ke ki, ka bia a me na wai ona e ae, ua kokokua nui ia i ka hana hewa a me ka haunaele

o ka noho ana i keia wa.

                O ka na Makai hana keia,   o ka hoomalu i   ka noho ana, a e kinai i ka   ona, e like me ka hooholo ana o na 'Lii a me na   Lunamakaainana   ma ka Hale   Ahaolelo o keia Aupuni   holookoa.

                Eia nae kekahi pilikia, ua inu pu kekahi o na makai i na wai ona, pela kekahi o na Makai haahaa a me na Makai Nui kekahi. A pela no hoi kekahi o na Makai, he noho pu no me na wahine manuahi, nolaila, aole no paha e hooikaika ana ia poe e kinai i na hana hewa o na ano lehulehu he nui wale. Ua pono ke makaala ka poe   nana e koho na Makai, a e hoopau aku i na mea pili iloko o kekahi o na hewa i hoike mua ia.

E. IOANE.

Waioli, Dek. 25, 1866.

 

NA LUNA O KE KUOKOA.

NO OAHU.

Wailupe,                S. N. Holokahi.

Waimanalo Rev. S. Waiwaiole me Kane.

Kaneohe, Rev. B. W. Paleka, D. Lena

Waikane,               Rev. Z. Poli.

Kahana,                  E. Kekoa.

Punaluu,                 Kaaimanu.

Hauula,                  G. B. Ukeke.

.Waialua, Rev. J. S. Emekona,

              Rev. M. Kuaea. Mokuleia,               S. N. Emekona.

Waianae, Rev. A. Kaohko, Kalino .

Ewa                         Rev. J. B ikanele, Kaeku.

NO HONOLULU.

Moanalua,              Oleloino.

Kalihi,                    Kioi.

Alanui Liliha,        Keomoku. Alanui Nuuanu,      Hu. Alanui Papu,          Ella.

Kawaiahao,         Kupihea, Kaulainamoku .

Maemae,                  Pualewa.

Nuuanu uka,          Manele.

Pauoa,                    Kaholokai.

Manoa,                   Kapakaula.

Kamoiliili,              J. W. Mikasope.

Waikiki kai,           Kamoana.

Palolo,                    Pauahi.

 

MA R E.

KAMOANA—APIKALA—Dek. 29, ma reia ma Kawaiahao e Rev. L. H. Kulika. No Waikiki ke kane no Honolulu ka wahine

KAILIKOLE-KAPAKI- De k . 29, ma rei a ma Kawaiahao e Re v. L. H. Kulika. No Waikiki laua.

WAINEE- MAO—Dek. 29, ma reia ma Kawaiahao e Re v . L. H. Kulika. No Waikiki laua.

APAI (Pake)-MALAKA KOPAKA- Dek . 20, mareia laua e R e v . Halemano.

No HONOIPU me NAOHAKU.
Ka Moku Kuna
"KOHALA"
O HOWARD ke Kapena .

E holo mau ana keia moku ma na Awa i oleloia maluna , no na ukana a me na ohua . E ninau i ke Kapena , a i ole ia , ia

6m                                     KAKELA me KUKE.

OLELO   HOOLAHA.

O KA HUI MAW AEN A O APAI A ME Kilauea na puke nana i malama iho nei i ka Hale Aina Pa na huina o Alanui Nuuanu a me Hotele ma Honolulu nei , ua hoopau ia ma ka la 15 o Dekemaba iho nei , mamuli o ka ae like ana . O na bila aie a pau , e lawe aku imua o Apai no ka ka hookaa ana .   APAI( Pacyer )

KILAUEA. Honolulu, Dek . 28, 1866.   266-3t*

 

MOKU KUNA WAWIKI!!

E HOLO MAU ANA KEIA WAHI moku i Molokai i keia pule keia pule mai Honolulu aku nei . A ina , he ukana hooili ka kekahi a e holo ohua ana paha , alaila , e ninau no i ke Kapena oia o

KAHALEMAKE.

266-3m

 

OLELO HOOLAHA.

E IKE AUANEI KANAKA APAU loa , ke papa aku nei makou , o na mea nona na inoa malalo iho, mai hele hewa kekahi kanaka a mau kanaka maluna o ka aina kuai o makou ma Waiea , Kona Hema , Hawaii. O ka mea kue i kona olelo papa, e uku no ina dala , aole emi iho malalo a maluna ae o na dala elima . O na holoholona hoi, oia hoi ka lio , bipi , hoki , a pela aku , e uku no i ke $1.00 no ke poo . E lilo keia i kanawai paa a mau loa aku .

P. PALEA,

LUKEHIWA,

PAHIA,

NOEO.

Waiea , Kona Hema , Hawaii, Dek . 27, 1866. 265-4t*

 

KAUKA LAPAAU.
---O —
Dr. Kennedy (Kene
d e) kona inoa.
AIA NO KONA HALE KAUKA MA ke Alanui Papu , makai iho o ka
HALE AUPUNI
Honolulu.
           245-1y

 

Kauka Lapaau,
—O—
A. C. BUFFUM,
KONA INOA.

AIA NO KONA HALE KAUKA MA KONA hale noho ALDRICH HALE ma Alanui Papu , Honolulu.

236 6m

 

KUPANAHA!

WAHI MEA KUPANAHA LOA AOHE i ike ia mamua ma Honolulu nei , eia ma ka

HALEKUAI o C. F. PULUKA.

262- tf Alanui Papu .

 

Lole Hou o Kela ano keia ano
ma ke kumukuai kupono i keia wa
MA
KA HALEKUAI O
C. F. PULUKA.

262-tf.                              Alanui Papu .

 

ALAPIA ELEELE MAIKAI LOA
Ma
ka Halekuai o
C. F. Puluka .

262 tf.                               Alanui Papu.

 

Olelo    Hoolaha
A KA LUNAAHAU.

KE HAIIA AKU NEI I KA POE HOOKAA Auhau o ka Apana o Honolulu, Mokupuni o Oahu, ua wehe ae ka mea nona ka inoa malalo i kona Keena ma "AIE- NUI" ma ke Alanui Ma rine , ma keia aoao aku o ka HALE HANA HAO o Honolulu nei . A i mea e ku like ai me ka PAUKU 3O3 o ke Kanawai Ki vilam a nolaila , o ka poe a mai ia mau mea. E hamama mau no ke Keena i kela a me keia POAKAHI, POAKULA, a me ka POAONO, mai ka hora 9 kakahiaka a i ka hora 1 o ke ahiahi .   GEO. H LUCE.

262- 5 t   Lunaauhau o Honolulu,

 

I KA POE
MAHI PULUPULU!
E KUAI NO AU I KA
PULUPULU   SI AILANA
I    kela manawa keia Manawa
A PAU MA KA UKU MAKEPONO LOA.

E lawe mai ma kuu Keena Pulupulu ma
HONOLULU NEI.

H. M. WINI.

Honolulu, Nov. 10, 1866. 265-2m

 

J. W. KEAWEHUNAHALA.

Loio !   Loio !!

O KA POE     MAKEMAKE I LOIO E KOKUA ma ka hoopii ana , a pale ana ma ke Kanawai imua o o na Aha Hookolokolo o keia Aupuni , e kii koke i ka mea nona ka inoa e kau ae la maluna ; a e loaa no oia ma kona Hale no ho i

Kikihale,

ma uka o kahi o J. KAHAI Esqr ., a i ole ia , e loaa no ma ka Hale Hookolokolo i Honolulu, Oahu.

Honolulu, Feb. 9, 1866. 219-1y

 

HANA KAA O NA ANO A PAU.

UA MAKAUKAU AU MA KO'U HALE hana KAA ma AINA HOU, e hana i na kaa o na ano a pau , —Na Kaa i pau i ka hakihaki o kela ano keia ano, a me na mea no a pau e pili ana ia Oihana . Nolaila , ia oukou e na makamaka mea Kaa , e ikeia kakou hookanaka .

WILLIAM AULD (UILAMA)

Honolulu, Sept. 20, 1866. 251-3m                                  

 

Halekuai Mea ai!    Halekuai Mea ai!

Ma ka Hale Unihiepa ma Alanui Papu .

UA HOOMAIKAI IHO NEI KA mea nona ka inoa malalo nei i ke Kulana o kona HALEKUAI MEA AI, oia hoi, no ka hookipa ana mai i na kanaka maoli e kalepa ana , a o kona iini nui , o ka hoolako mau i na mea maikai loa a pau e makemake ia ana OIA HOI KEIA MALALO IHO:

AILA,
PALAOA,
PALENA,
KOPAA,
PALENA
LIILII,
LAIKI,
PIA
KOLU HOOLUU    LOLE,
KAMANO,
UWIKI KUKUI,
MEA ONO,
KULINA,

BALE,
ILI PALAOA AI A KA LIO, &c.

Elua ana mau Kakauolelo i makaukau no ke kuai aku me na makamaka, mai ka hora 5 o ke kakahiaka a hiki i ka hora 7 o ke ahiahi .

M R . KAKAI (A. D. CA R TW RIGHT. )

Honolulu. 243-6m

 

E HAALELE ANA KA

Moku Ahi

"KILAUEA"

Ia Honolulu i kela Poakahi keia Poakahi.

Ma ka Hora 4 1/2 ponoi, (a hiki i I ka wa e hai hou ia'ku ai.) A e holo ana i

KONA, HAWAII,

A me na Awa ku moku malalo iho nei

LAHAINA,
KALEPOLEPO,
KAWAIHAE,
KAILUA,
KEALAKEKUA.
Ma ka hoi ana mai, e haalele ana ia

KEALAKEKUA & KAILUA, ma ka Poakolu.

KAWAIHAE, " " po Poaha.

KALEPOLEPO, ma kakahiaka Poalima.

LAHAINA, " ka po Poalima.

WALKER, ALLEN, & Co.

238-tf NA EGINI.