Ka Nupepa Kuokoa, Volume VI, Number 35, 31 August 1867 — Page 2

Page PDF (1.86 MB)

This text was transcribed by:  Sam ?Ohu Gon III
This work is dedicated to:  na ʻOhu Gon i kikokiko mua! ;)

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

waha mai o kekahi wahi makamaka Nuuhiwa o kakou, i ke ahiahi aʻu i hiki aku ai, ua manao au e hele e ike i keia mea hou, aia nae hoi a ike pono, alaila, kakau iho na oukou na ka poe puni mea hou. A i kuu ike ana mamuli o ke alakai ia ana e au wahi makamaka Nuuhiwa la, ulu mai la hoi ke aloha a nui iaʻu ia manawa. Ninau aku nae au ia ia, "Ea, ia oe i halawai pu ai me keia pilikia, aole anei oe i noonoo mahope iho o kou pilikia ana, he hoopai keia na ke Akua?" "Ka, pela paha," wahi ana. Ke manao nei au pela io no, o ko ke Akua lima no ia i hoopai mai la, a au eha oe, a he mea hiki ia oe ke noonoo nui i ka hope o keia eha ana i hiki mai maluna o kou kino, oiai he hoahanau oe no keia kihapai, a he ohua oiaio hoi no ka Haku o kakou. Aohe nae ona ekemu mai, no ka paa puni mai paha o ke kino holookoa i ka eha a ka mano, a ua lilo loa kona manao ma ke eha e houhou ana i ka ili, a ua lilo ka nui o kaʻu mau hua olelo i mea hoolohe ole ia mai e ia.

   Aloha nui maua i keia ka naka i hoehaeha ia e na niho lokoino o ka mano, aka nae hoi, aole nae i lilo ko maua aloha i mea hoi e hooluolu aku ai i ko ia la mau eha konikoni oiai ua puni i ka eha, aohe wahi kaawale.

   A oia iho la na mea hou aʻu i ike pono iho nei maanei. Hookahi nae mea i koe iaʻu, aohe au i ninau aku i ka inoa o ua kanaka la i nahu ia ai e ka mano, aka, he mea liilii wale iho no paha ia, a o ke kino no hoi i hoopilikia ia ka mea nui. A ina nae au hewa au ma ia hoopoina ana i ka ino, e kala mai i kuu lalau.

   Aole i puni o Hawaii nei iaʻu, aka hoi, aia a hiki au i Hilo i kahi nona nei ua "Ka ua Kanilehua," alaila, hai hou aku au i na mea mamua aku nei a hiki ilaila aʻu i ike ai. He mau ia, o ka nanea ka paha.

Z.P.

Kalapana, {una, Hawaii, Aug. 17, 1867.

NU HOU KUWAHO

Hope Loa.

   Ma ke kakahiaka nui i ka Poakolu iho nei, ua ku mai kekahi moku Papa mai Kapalakiko mai, a maona la i loaa mai ai keia mau Nu Hou malalo nei:

Ka mokuahi Lawe Leta Monatana.

   E hooholo mai ana Ka Hui Hooholo mokuahi o Kaleponi, Oregona a me Mekiko i Honolulu nei i ko lakou Mokuahi Huila Hole "Monatana" me ka Eke Leta Amerika ma ka la 5 aenei o Sepatemaba. Ua loaa mai i keia Hui ka Palapala ae Like no ka hooholo ana i laina mokuahi e holo ana ma waena o Kapalakiko a me Honolulu i kela a me keia malama no na makahiki he umi e hiki mai ana, no ka uku makahiki he $75,000. Ma keia hana makamaka a Amerika Huipuia i haawi mai ai i kela puu dala nui, e ike ai kela a me keia, he aupuni aloha loa kela ia kakou nei, a ua oi aku kona launa aloha ana me kakou mamua o na aupuni a pau i hana kuikahi like ,e kakou

Mokuahi Ripubalika Nui.

   Ma ka la 5 iho nei o Augate, ua ku ae ma ke kulanakauhale o Kapalakiko kela nokuahi maluna, iloko o na la he 75 mai Nu Ioka mai. O keia mokuahi kekahi moku o ka Hui Hooholo Mokuahi Lawe Leta o ka Pakipika. E haalele ana ia Kapalakiko ma ka la 3 aenei o Sepatemaba, a e holo ana i Iokahama, Iapana.

No Mekiko.

   Ua hiki aku ka lono i Nu Ioka mai Mekiko mai i ka la 14 o Iulai, aia no o Santa Anna (kekahi alii koa i manaoia, ua ki puia i Mekiko) ke ola la ma ke ano pio a paahao. Aohe i hana ino ia na kuhina o na Aina e malaila. Ke olelo nei na nupepa, e kala wale aku i na koa i kue mai ia Mekiko.

No Napoliona a me Perusia.

   Ma ka la 2 o Augate, ua loheia ma Parisa, e kamakamailio ana paha mawaena o Napoliona a me ka Moi o Perusia mahope iho o ko Napoliona makaikai ana ia Vienna, ke kulanakuhale alii o Auseturia.

No Auseturia.

   O ke kohoia ana o Kosuta (Kossuth) i Lala no ka Ahaolelo Alii o Hungari, ua liloia i mea i pihoihoi ai kekahi poe ia Kosuta o lilo auanei ia i mea e haunaele ai a kue i ka Emepera o Auseturia.

   NAHAHA KA MOKU IOANE WILIAMA. -- Ua nahaha iho nei keia moku misionari e lawe nei i ka olelo maikai a ke Akua me na mokupuni liilii o ka Pakipika Hema. O ke kumu i nahaha ai, ua hookokoke loa ia ka pohu loa, nolaila, ua pale aku ke au ia ia ma kahakai, a ili aku la ia a nahaha. He moku hou no keia i kapiliia ma Enelani, e ka Ahahui Euanelio o laila, a o ka paa ana iho nei no ia i ka makahiki 1865, a emo ole nae a o ka nahaha koke no keia. He mea nahaha no ka moku, he mea puehu wale no hoi na mea a pau, aka, e o ia mau ana no ka olelo a ke Akua i na kau a kau.

   KE KANIKELA BERITANIA MA ABISINIA. I ka malama o Novemaba 1863, ua hoopaahaoia ke Kanikela Beritania malaila e ka Emepera o Abisinia ma Aferika. O ke kumu o ka hoopaahaoia ana, au hoouna aku au Emepera la i ka Moiwahine Victoria i ka 1862, he palapala e hai aku ana, e hoouna aku ana ia i Elele (Embassor) i Enelani. A no ka hai olelo mai o ka haina o kana palapala, naolaila, ua hooukiuki oia, a hoopaa koke iho la i ua Kanikela la me na kauwa a me na misionari, aia ke paa la a hiki i keia manawa. Ua olelo na nupepa Amerika, no ka Victoria hoole ana i au Emepera la, he mano na ke Alii wahine o ka Hema, oia o Seba, a he mamo no hoi na Solomona.  E nawaliwali wale no ka hoi ua o Pelekane la. Akolu makahiki ka hamare ana a ia Aupuni ma na puka paahao, aohe wahi mea e weheia mai. E laa wale no ka hoi o u o Pelekane la. Mea ae no he Pelekane. I Pelekane no ka hoi i ka la o ka Pelekane, hao maila ka mamo a Solomona, ua oki i hoaa ana mawaho o na puka paahao.

English Column.

"Royal Cousins" in Paris.

   The Paris correspondent of the New York Post, referring to Louis Napoleon and his assumption of the Imperial purple, says:

   At that time none were more severe in their denunciations of this upstart than the crowned heads of Europe. Their ancient hatred of the Corsican General, who had toppled so may of their ancestors from their hereditary thrones, we reinforced by their contempt for the nephew, who, in his eagerness to seize upon power, had made two futile attempts at revolutions, and had winked at some of the worst tenets of the Socialists, in order to curry favor with the mob. They scarcely acknowledged his government, even when it had been nominally approved by the plebiscite, or vote of the people; they disdained to associate with him in person, and for many years they looked with an eye of suspicion and ill-favor, if not with open animosity, upon the policy of this intruder into their sacred demesnes. He was a jackdaw that had stolen the peacockʻs feathers; a demagogue who was corrupting the holy worship of legitimate sovereignty; ad a disturber, constantly threatening with his vast armies the peace as well as the order of Europe.

   But how the scene changed now. Louis Napoleon, with an adroitness that does honor to his intellect, is the host of the crowned heads of the continent. The King and Queen of the Belgians are here feted day and night by all the authorities, and hobnobbing with the Emperor on endless excursions. The Queen of Portugal has been here, residing with the Prince Napoleon, and receiving the hospitalities of the Tuileries. The Queen of England, in the person of the Prince of Wales--future King of England--has been here, and has been sumptuously entertained. Next week the Emperor of Russia is coming, and the dinners, the festivals, the races, the reviews, the operas that are preparing for him, fill the columns of the journals. When he is gone the King of Prussia is coming, with Bismarck and a shoal of notabilities from the former German States. Then Emanuel, the King of Italy, will cross the Alps to grasp Napoleon by the hand, and even the Sultan himself, with a suite of 500 well-bearded and many-wived Turks, fall into the royal line, that he may pass his respects to the Emperor of the French--no more for the nonce Emperor of Europe.

   As the Tycoon of Japan is already represented by his brother, it needs only the Grand Kahahn of Tartary, and the Brother of the Moon, who presides over the destinies of China--perhaps one ought to include the President of the United States among these distant potentates--to render the triumph complete. Louis the Fourteenth was flattered when a Doge of Venice consented to tread the polished floors of his newly-built Versailles; the rencontre of single monarchs on some Field of Cloth of Gold is a perpetual topic of history; for sovereigns have been apt to visit each other only as conquerors and exiles. But here we have a very Vanity Fair of monarchs;a rendezvous of all the Lordʻs Annointed in the modern Babylon; a Walpurgis dance of coronets and stars and titles, and all the other superfine and high-sounding artificialities that the lackey hood of mankind have invented to gild over baseness, fraud, falsehood and tyranny.

   The representatives of the despotic order--old and foul as night--have all come to grasp the hand and kiss the cheek of the master Moloch among them; of the prince of the infernalest power, of the skillfullest machinist of wrong, of the artfullest dissembler, the most ruthless ruler of all. They have found that he whom they dreaded fourteen years ago is in spirit and deed, though not in line and lineage, one of themselves; one who believes that the many were made for the gratification and glory of the few; and that the only true scepter is the sword, the only effective instrument of government the bayonet.

   THE QUEEN'S RETIREMENT.--The London Time complains, in a decided though courteous tone, of the continued privacy of the Queen. Five years' mourning for the Prince Consort would seem to be about enough of a proper thing; but the Queen, it is intimated by the great journalist of Printinghouse Square, is at Malmoral in seclusion, while she should be at Buckhingham Palace, to receive the Czar and the Kind of Prussia, personally, and before the whole world of her loyal subjects, invest these illustrious visitors with the Order of the Garter. The Sultan is also to have the same honor conferred upon him; but all, it is said, by proxy or commission. The "Queen's Letters" says the Times, "to Mr. Lincoln and Mr. Peabody, have touched the hearts of the American people; her appeal tot he King of Prussia is believed to have had its share in averting a European war; ad her prompt expressions of womanly confidence, even more than her generous deeds of charity, have brought consolation to many a widowed home lead. Were it possible in these stirring days for a Queen to withdraw from public life without closing her own constitutional position and weakening that of her successors, (the writer adds) Queen Victoria might well claim that privilege. But this is not possible, and there is no true loyalty in disguising the inevitable results of such an experiment if carried on too long. It would not be safe to allow another generation to grow up rarely, if ever, seeing the face of their sovereign, and only knowing by report that she had once been the center of a brilliant Court, and moved freely among her people. It is not the aristocracy and its arasites, as is sometimes hinted, that would suffer by a social abdication. The aristocracy knows how to take care of itself, and royal invitations are not the only passports into good society. It is in the interest of the Monarchy itself, and of the country at large, that we venture once more to express the hope that her Majesty will soon resume the place which not even the heir-apparent can hold for her.

   SENATOR WADE WANTS FEMALE SUFFRAGE. The following is given as a full report of Senator Wade's Kansas speech in favor of female suffrage:

   Women were more virtuous than men; their perceptions were quicker and keener, and when they gained political power they would rectify many abuses which had thus far remained untouched. If he had not believed that his own wife had sense enough to vote, he would never have married here [laughter and applause] and if any of his bearer had wires she were unequal to the discharge of the right of suffrage, he would advise them to go home and get divorced at once [Renewed laughter.] The speaker denounced those women who did not want to vote because it was not fashionable, and said that he had a perdiciton to make: Female suffrage will be general in less than 20 years, [a voice: "That's to far off,"] and he thought it likely that in Kansas the next  Legislature might set the matter straight.

Latest News.

[from San Francisco Bulletin of Aug. 5.]

   The California, Oregon and Mexico Steamship Company will despatch the Propellor Montane for Honolulu with the United States mail, on the 5th of Sept. This Company have secured the contract for a monthly mail service between San Francisco and Honolulu for ten years to come.

   The Pacific Mail Steamship Great Republic arrived at San Francisco, August 5th, in a passage of 75 days from New York via Cape Horn, including her detention at Panama. She will sail for Yokohama, September 3.

   NEW YORK, August 5.--Intelligence has been received from the city of Mexico to uly 14. Santa Anna was still in prison. The foreign ministers were unmolested. The Press is advocating a general amnesty.

   PARIS, August 3.--It is said that arrangements are being made for an interview between Napoleon and the King of Prussia, to take place after the visit of the former to Vienna.

   PESTH, Aug. 3.--The election of  Kossuth to the Hungarian Diet, causes alarm in the Conservative Party whose leaders fear Kossuths extreme views and powerful prestige may lead to disturbance of the existing political agreement with the Emperor of Austria.

Ka Nupepa Kuokoa.

HONOLULU, AUGATE 24, 1867.

No ke Kala ana o ka Hewa.

   Ke hoohamamaia mai nei no ke "kowa kamailio" o ke Au Okoa. O "Petero Kahuna" ka i kamailio mai, me ka hoole i ka loaa ana mai ia ia o na dala he kanalima mai loko ae o ka waiwai hooilina o George Wood i make iho nei, i mea e uku ai no ke kala ana i na hewa o kela kamaaina o kakou. Ua akaka no ia makou aole no i uku aku o Mr. Ausetina a me Mr. Peck i na dala he $50.00 ne ka i ana he mea ia e uku ai i ke Kahuna no ke kala ana i na hewa o ua G. Wood la i hele aku nei i ka make. He mau hoole Pope laua, a o ka laua i manao ai e uku aku no i ke Kahunapule no kona launa haipule ana amua o kona make ana, a no kona hele ana i ka hoolewa i ke kino kupapau.

   Aka ke kahaha nei makou no keia hoole ana o au Kahuna Petero nei i ka mea i lohe ia mai ka waha mai o na pili o Mr. Wood, i ka i ana au lilo na dala he kanalima i mea e pomaikai ko Mr. Wood uhane. He nuhou keia hoole ana i kekahi Kahuna Pule Pope i kona mana e kala i na hewa o kanaka. He nuhou no hoi keia olelo ana "aole wau i olelo i kekahi haole, aole hoi i kekahi kanaka maoli e haawi mai oe iaʻu i mau dala i kalaia kou hewa."

   Ua ike no makou he mea mau ma na aina Katolika Roma, o ua ukuia ana o na Kahuna Roma no ko lakou kukulu i mau "mase" no ka pomaikai i na uhane i hala aku i kela ao mao aku o ka make. Nolaila aole no makou i kahaha nui i ko makou lohe ana au hanaia pela ma Honolulu nei.

   Eia nae ke hooleia mai nei e na Kahuna o kela aoao, aole no pela ka hana maanei. Ke hauoli nei makou una ua haalele na Kahuna Rosa i kekahi mau hana naaupo a lakou; oiai ua hookaawaleia mai lakou ma keia mau pukoa iwaena loa mai o ka moana, ma kahi i kau ole mai ka malu o ka noho o Sana Petero, a ma kahi e lele ole ai ke aka o ka Hale alii o ka Vaticana. Elilo ana paha lakou i poe i "Hooponopono hou ia." O ka mare mai paha koe o ua mau Kahuna hoo-ano-e mau la ia lakou iho, a me ka aahu mai i na kapa kohu kanaka, aole o na aahu kohu akua a lakou e hoohehelo mau nei ma na alanui o ke kaona.

   "Pau ae ka hoole ana o ua Petero Kahuna:--o ka hoomaka mai ia o ka nuku. Ua hooakeaia mai paha au "kowa kamailio" nei i puka keia mau mea.

   "I ka makahiki i hala aku nei, ua loaa na dala he $2,000 a keu i ka aoao hoomanao o ke KUOKOA, no ke akamai paha o kona poe misionari mea wahine i ke noi dala, aole anei pela? No keaha ia mau dala?"

   I kuhi paha o ua "Petero" he puu dala nui kela he $2,000 ana e menemene nei! Ua hiki ia makou ke hai aku, ua hookupu ka Ekalesia Hawaii i na dala he $27,000 iloko o ka makahiki i hala iho nei i ka la mua o Iune 1867, a au olioli lakou i ka haawi ana aku i au mau dala la ma ke ano manwalea. A ua haawiia kekahi hapa o ua mau dala la i mea e noho oluolu ai ko lakou mau kahunapule Hawaii, me ko lakou mau ohana me ke ana hoo-kanaka i ole e hilahila ai lakou iwaena o na hoa o lakou. Oiai ua malama mau ia na misionari makua e ko lakou hoaaloha o na Ekalesia o Marika. A ua haawiia kekahi hapa o keia mau dala, no na luakini, kahi e hoomana pono ai i ke Akua. A au haawiia kekahi hakina o keia puu dala no na Kula, a no na misionari Hawaii, a no na mea a pau e pomaikai ai keia aina a me na aina pegana. Ua haawiia keia mau dala a pau i mea e pono ai ka poe e ola nei ma ka honua aole no ka poe makel i mea e hanohano ai ka aina o kakou. Aia mahea ka oukou hana o keia ano, e na Katolika Roma? Aole makou i hana i keia mea me ka huna, ma ke ano maluna ua hoolahaia no ma ke akea, ik ike mai a hoapono mai paha, a hoahewa mai paha na kanaka a pau.

   Me he hewa la nae aohe noi dala iki na Katolika Roma,--pela ka "Petero!" Aole anei he oiaio ua laweia aku nei na dala he $200,000 e na Bihopa Roma o Amerika Huipuia, i makana haawi i kela elemakule Hemolele ole wale e noho nei ma ka noho i kapaia ua ohiia mai loko ae o na loaa liilii o na kauwa kaikamahine a me na paahana i noho me ka pilikia a me ke ilihune ma kela aina oolea o ke anu o Amerika? Aole anei i auhauia kela a me keia lala o ka Ekalesia Roma no keia mea? Aole anei i kukulu ia ko lakou mau luakini hanohano mai loko ae o keia mau kulu wai liilii o kela a me keia lala o ko lakou mau Ekelesia? Aole makou e hoahewa aku, eia nae ua ikeia ko oukou maalea me Hawaii nei i ke noi ole o na Kahuna Pope i mau dala kokua i ko oukou Ekalesia, oiai ina na aina i noho ai ka Pope, aole no i nele ko oukou noi ana a auhau maoli ana no hoi.

   Eia hoi kekahi;--Ua haawiia ma kekahi kulanakauhale he $30,000 i mea e kukulu ai i hale kula no na kaikamahine. i nei poe Kahu nae, laweia ua puu dala nei i mea e pau pono ai kela $200,000 dala i makanaia i ka Pope ma Roma. Pehea keia?

   Aole o keia mau huaolelo he mau mea kuamuamu wale, he hai wale no i ka oiaio, i maopopo ke no o na hana o ka poe e imi malu ana e lilo i alakai, a e lilo ia lakou ke dala o ke aupuni e kukulu ai ko lakou mau kula.

Palapala mai Maui mai.

I NA LUNA HOOPONOPONO, Aloha oukou:--

   Mahope mai o kaʻu palapala hope ana ia oukou, ua hanaia kekahi mau mea hou ma Maui nei. Ua hana ia ka fea ma Wailuku, he hana i kukulu ia e na wahine haole o na Waiʻehu, i mea hoiliili dala. i loaa ka pila no ka halepule haole o Wailulu. He nui na mea i kuai ia i ua po la, a au loaa mai he ekolu haneri dala a keu. Ua hoi mai nei ka lakou Kahu, o Rev. T.G. Kakina, mai Honolulu mai.

   I ka holo ana aku o ka moku Moi i ka Poaha iho nei, ua laweia aku i Oahu ka poe mai Lepela o keia wahi. Ua lohe mai nae makou, e lawe ia ana au poe la i Honolulu, e nana ia e na kauka, a ina he maopopo ua loaa ua mai la ia lakou, alalila, hoihoi loa ia i kahi i hookaawaleia no lakou. He nui ka uwe a me ke kaumaha iwaena o kekahi mau ohana ma keia wahi no ia hana. Ua lawe ia ka wahine a koe ke kane; ua lawe ia ke keiki a koe ka makua; ua lawe ia ka makua a koe ke keiki. Auwe ka pilikia! Ua lohe ia ka leo o ke kuinakena a me ka pihe uew ana ma na papu nani a me na awaawa uliuli o Maui Hikina nei, no ka hookaawaleia o na hoa'loha. Aka, he hana pono a he lokomaikai no hoi keia a ke Aupuni; he mea e pono ai ka lehulehu holookoa, no ke kaawale ana o ka poe mai a me ka poe ola.

   Ua hoie iho nei ke Kahukula Nui i na Kula Aupuni o keia Apana, a he oia mau no kana hana. Ke hookomo nei oia i na kumukula pope iloko o na kula o ka aoao hoole pope, a he nui no hoi na hana e ae a ua Kahukula nei i ku i ke ano ka wa kahiko. Aka, ua hana no paha ia e like me ka haawina ike a loaa ia ia.

   Ua ike hou au i ka piko o Haleakala a me ka lua pele pio nui, kaulana loa o ka honua nei. Ua haaheo pono o Maui no keia lua kaulana, he lua i ike ole ia kona lua ma ke ao nei. Ia makou i makaikai ai i ua lua nei i ka po a makou i noho ai iluna o ka mauna, eehia iho la koʻu manao. Ua hoopuniia makou malalo a maluna e na kia ao o kela ano keia ano i paila ia a kieie loa, oia no na papu o ka lani; malalo waiho mai la ka lua he oneanea, he lai, he mehameha lua ole. Aohe leo, aohe kapalili ana o ka manu, aohe nakeke ana o ka lau nahele, aohe hoi he aheahe malie o ka makani nana e hahai ka lai mehameha o ia hoa aʻu i kiai ai ia Haleakala, he kuahiwi alii o Maui. He lai maluna a he lai malalo; au noho malie na mea a pau, me he mea la ua kapu ka mauna. Nani! Hanohano oe, e Haleakala.

   Ua ana iho nei o Mr. Kowina, oia hoi ke Kahunapule o Kaukeano ma Honolulu, i ke alanui mai Wailuku aku a hiki i Lahaina; ma ka pali o Aalaloloa ke ana ana, a he iwakalua mile ka loa o ke ala a hiki i Lahaina. Ua ana no hoi ua Kahunapule nei i ke alanui mai Ulupalakua aku a hiki i Wailuku; nana no hoi i ana i ke ala mai luna mai o Haleakala a hiki i Maliko; a nana no hoi i ana ia Oahu a puni i ka makahiki i hala. He keu ka hoi keia o ke Kahunapule ana alanui.

   Ua nele loa keia wahi i ka mea hou; no laila ka piha pono ole o keia palapala. Aohe pepehi kanaka, aohe hale pau ahi, aohe mea nui weliweli, e loaa ai la hoi kahi puolo mea nou o ke KUOKOA. Me ka mahalo.

H. H. P.

   Maui Hikina, Aug. 23, 1867.

NA MEA HOU O KE ALO ALII.

   KA HOI ANA MAI O KA MOI.--Ma ka wanaao poeleele o ke kakahiaka Poaha iho nei ua komo mai ke kuna alii "Kamaile" ma ke awa o Honolulu nei, a mamua ae o ka hora 4 ua komo aku ko kakou Moi ma Halealii Iolani. Ma ka hora 8 kakahiaka, ua hoike leo nui mai la na pu o Puowaina i na makaainana a pau, ua hoi mai ko lakou Moi mai ka mokupuni mai o Hina. Ua lohe mai makou, au maikai no kona ola kino, a e makaukau ana oia e wehe i kona Ahaolelo Ku i ka was i keia Poakahi ae. Ua lohe hou mai makou o ka Puali Kaua Lio Helu 1 o Honolulu ke ukali ana i ka Moi mai ka Halealii mai.

   KAMEA KIEKIE KA MAKUA ALII.--I ke kakahiaka nui Poalua iho nei, ua hoi hou mai la ka Imilani a kakou a komo ma kona Home, ma Papakanene, mai Ewa mai, mahope iho o kona kaawale ana mai ke Alo Alii aku no na pule eono i hala. A i ko makou ike ana aku, au oluolu kupono kona ola, mohala maikai hoi kona mau hiohiona.

   NA MOIWAHINE KANEMAKE.--Eia no ma Haimoeipo o Hakaleleponi K. Kalama kahi i noho olu ai i keia mau la welawela o ke kau e pa hulili nei. He oluolu no kona ola kino, a o kana milimili ua hoi aku i Ahuimanu. Ka Moiwahine Emma Kaleleonalani, ua hoi ae nei ma kona Home noho aekai makai o Huehue, a ua hookuene hou ia ae nei kekahi mau hale one e ku la, a he like wale no i ka nana ana aku a na maka. He oluolu maikai no kona kino i ka makou nana ana aku.

   KA MEA KIEKIE W. C. Lunalilo.--He ola maikai no ia e noho mai nei i keia kau a ka la nui wale. A me ke kino oluolu, ua ike ia oia e na lehulehu i kekahi manawa e holoholo lio ana ma ke kaona nei, a i kekahi was, e holo lona ana i Kawehewehe, a luu aku paha i ka wai o Apuakehau.

   KE ALII KIAAINA WAHINE.--Eia no ia ke hooluana nei ma kona Home ma Pelekane me ke kino oluolu, a i kekahi manawa, naue mai la oia maluna o kona wahi kaa, e ike maka i ke alii i hoopoinoia e ka lio.

   NO PAUAHI.==Aohe no i hemo ae ka lapaau ana a ke Kauka i kona ehaeha, aka, ma ka lohe mai, e oluolu ae ana ia, eia nae, aohe i puka wahi ipuka hale iki mai la.

   NA PUA ALII.--Eia no na pua Alii a Keohokalole me Kapaakea, ke ola maikai mai nei a pau, oia hoi ka Hon. Col. D. Kalakaua, Lilia, Kamakeha, Likelike, a me Kalahoolewa. O ko lakou makuahine alii hoi, ke ola maikai nei no, a he mea oluoluia no kakou, ka ike mai, he wai maikai keia o ke ola ana o na alii a kakou.

NU HOU KULOKO.

Oahu.

   E HOOLOHE I KE KANI A KA BELE PAU AHI. Ma ka hora 4 1/2 o keia ahiahi, e hookaniia ana na bele o na hale kaa wai o Honolulu nei no ka paikau ana.

   KULA O KAUKEANO.-- Ma keia Poakahi ae, e wehe hou ia ana ke Kula o Paukeano, malalo o ke alanui ana a M.B. Bekua, ke kumukula mua o ke Kula Alii i na makahiki he lehulehu i hala, a au ike ia kana hana, he ku i ka mahaloia.

   KE KULANUI O KAPUNAHOU.--Ma ka Poakolu e hiki mai ana, Sepatemaba 4, e hoomaka ana ke Kula o Papunahou, nolaila, o na keiki a pau i makaukau no ke komo ana i keia hale hoonaauao, e pono e hele mai lakou i ka Poalua, i hoikeia lakou lakou mamua o ke keehi ana mai iloko oia kula kaulana.

   NA BUKE KULA.--Ke hoolako mau nei makou i ko makou nei keena hana i na buke kula o kela a me keia ano, mai na Lira mai a hiki i na Buke hoonaauao ma na mea helu, a nolaila, ke ulono aku nei makou i na keiki a me na makua mea keiki e kipa mai ma ko makou nei keena hana, e kuai no oukou a no ka oukou mau ui, hekeena maikai no e luana ai a naue aku. E wiki nui mai!

  UA PAU AKU I KA HOI.--Maluna o ke kialua Ululaau i holo aku nei i Kapalakiko i ka Poalua iho nei, ua hoihoi aku ke Kanikela Beritania i na luina mai o kekahi moku Beritania i ku mua iho nei maanei, a ua lapaauia a ua pau nui i ke ola, a ke hoi la me ka maalahi wale. A no loko paha o ia poe kekahi wahi haole a makou i ike aku ai au hele a pulupe i ka wai hoopupule, e hele hookiwikiwi ana i o a ia nei, me he ia la hoi ua ku i ka makau, aka, ia ia nae i hoi aku ai iluna o ka moku, o kona kiwi aku la no ia a haule kuho ana iloko o ke kai me kahi puolo, ua oki nae e lalama ana i kahi e hiki ai. Ua kokua koke ia iho oia.

   NA LUNAMAKAAINANA.--Aohe i pau loa mai na Lunamakaainana o kakou, aka e hiki mai ana paha ka hapa nui maluna o ke Kilauea i keia kakahiaka. O na wahi lunamakaainana wale no o ka ua Kanilehua kai paukiki mai nei.

   HANA HOU IA KA HALE BELE.--Iloko ka o na la o kela pule ua wawahi ia ae ka hale bele o Kamoiliili, a ke hana hou ia la, i ka nana aku e ano maikai loa ana paha ma keia hope aku. E wiki! ke kokoke mai nei ka makahiki hou.

   KE KIALUA ULULAAU.--Ma ke kakahika Poaluaiho nei, ua holo aku keia kialua i Kapalakiko me ka ukana Hawaii, oia na ko paa, molasese, raiki me ka ili, a me kekahi mau waiwai e ae i hoouluia ma ka lepo momona o Hawaii nei.

   MOKU PAPA HOU.-- Ma ke kakahiaka Poakolu iho nei, ua komo hou mai ma ko kakou nei awa, he moku papa hou. Ua hele a pakeu i ka mea o ka piha i ka ukana he papa. Hele mai nei na pa kuai papa o kakou a manuunuu na lako hale hou.

   AIA NUI I KANEOHE.-- I ke kakahiaka Poakolu iho nei, ua holo aku Ka Mea Hanohano W.P. Kamakau, a me kekahi mau maka hanohano o ke kaona nei, no ka hookolokolo ana i kekahi hihia ma Kaneohe i hoopiia ae i mua o ke Lunakanawai Kaapuni o keia mokupuni.

   MAKEA IPU HAOLE.--I na la i aui ae nei, ua ane nele loa ko kakou mau makeke i ka mea mau ole o ka puu nana e kaomi aku ka wela o ka houpo i ka wa awakea, aka ma ke kakahiaka o ka Poakolu iho nei, ku mai ana kekahi moku lawe ipu, hookahi no ka iliki ana mai, kupai ka ipu i Honolulu.

   AHAOLELO KU I KA WA.--Ma ka hora 12 o ke awakea o ka Poakahi e hiki mai ana, oia hoi ka la 2 o Sepatemaba, e halawai hou ai na Lunamakaainana ma ka Hale Hookolokolo ma Honolulu nei, no ka noonoo ana i ke "Kuikahi Pomaikai Kaulike" mawaena o keia Aupuni a me Amerika Huipuia.

   AHAHUI EUANELIO OAHU.--E halawai ana ka Ahahui Euanelio o ka mokupuni o Oahu nei ma Waialua, i ka la 10 o Sepatemaba Hora 10 o kakahiaka. O na olelo i hana ʻku ma na palapala, ua hoolohia no ka neinei loa o ka manawa, nolaila, e hoomakaia e like me ka mea i haiia maluna.  

A. KAOLIKO.

Luna Hoomalu.

   HUI HOU NA MAKA I KOU.--Ua hoi hapa mai nei ko makou wahi kanaka aea i ke kakahiaka Poakahi iho nei, a ke hooluolu nei ia ia iho. I ka ike aku i kona mau hiohiona, he uilani no e hoi i hope, a ke paa loa nei au iaia, oiai hoi ua lawa aku la kona manawa i kuu lealea ia aku ai.

   AOHE KULA HIMENI.--I ka lohe mai aohe ka he Kula himeni iki ma ua "Kamoiliili nei a ka himeni i noho ai" wahi a kamaaina, a aohe no ka he paipai mai o na kumu e kula, he ane ka alima ae malama a oi, makena no ua noho maloo ana, owai ka mahiai i aloha ole i ka hou o kona lae? E Kamoiliili! a hea ka hoi hoopalupalu na kileo no makahiki hou e naue malie mai nei, o eo auanei oukou ia Mr. Kivini e puahi mai nei ma o maanei.

   HOLO KAA I KA LA SABATI.--Ma ke Sabati aku nei i hala, au holo lealea aku kekahi haole me ka wahine, a he mau keiki a he haole e iho, maluna o kekahi kaa ma ke alanui e hele ana i Ewa, aka i ko lakou hiki ana ma ka piina o Kapukaki, e kuemi hope mai ana ka lio kauo kaa, a huli aku la ke kaa, a pakele mai walwali loa na mea ola o luna. Heaha no la ka hookano i ka la o ke Akua, oiai he la hoano ia, he la kapu hoi.

   AIA I KE KULAOKAHUA.--Ma ke ahiahi Poakolu iho nei, ua eleu aku kekahi poe ili puakea i ke kaona nei i ka paani popo ma ke Kulaokahua, ma ka akau ae o ka pa o ke kula kaikamahine o Ululani, malaila lakou i haimu ai a hiki i ka welo ana a ka la i Lehua. He anaina nui no malaila kahi i uwa ai. Hoomahui popo mai nei hoi keia wa, he makahehi paha i ka hui Pioneer a me ka Pakipika.

   NA AHAHUI KINIPOPO.--I ka Poaono aku nei i hala, au hele makou e makaikai i ke kinipopo a na Hui kinipopo o Honolulu nei, e like me ka makou i olelo ai ma ka pepa oia la. ua kapa noa iho keia mau hui ia laua, a ka hui PIONEER a me hui PAKIPIKA. Maloko o ka hui mua, he poe haole wale no ko laila, a ma ka hui hope hoi, he kanaka maoli, he hapa haole a haole maoli kekahi. I ka hoomaka ana, au eleu loa ka aoao elua, me ke pai popo ana, ka hopu ana, a me ka holo ana. I ka pau ana o ka manawa i oleloia ai no ke kinipopo ana, au heluia ka nui o na puni o ka holo ana o na aoao elua, a ua oi ka hui PAKIPIKA he elua, mamua o ka hui PIONEER. Nolaila i ka eo ana i ka hui Pakipika, ua huroia no ia poe. He anaina kanaka nui malaila o na ano a pau e nana ana na lakou iho. He hana hooikaika keia i na kino, a ua maikai loa maoli. Ua lohe mai makou, e hoalaia ana ke hui hinipopo hou, a na lakou e aa aku i ka hui Pakipika. He mea lealea olelo paha keia, aole i akaka ka oiaio. Ke paepae hou mai nei, e ulele hou ana ka ua mau hui la i oleloia ae nei maluna, ma kekahi o na Poaono e hiki mai ana, no ke ano kuaki paha o kekahi oia mau hui ina he oiaio keia wawa, ke h=noi aku nei makou i ka hui Pakipika, e mea aku oukou i na haole i mea e ae ka mea nana e nou mai ka lakou popo, aole o kahi haole a makou i manao ai e haawi i keia inoa hanohano o Muai, no ke ino o ka ai. Aka iloko no oia ino, na ka hui PAKIPIKA no ke eo. Mai kuhi e na opio o kuaaina o ke an paani popo nu kahiko, aole ia, he ano hou keia, he maikai no nae.