Ka Nupepa Kuokoa, Volume VII, Number 17, 25 April 1868 — Page 3

Page PDF (1.72 MB)

This text was transcribed by:  Shirley Werner
This work is dedicated to:  Lisa Waipio & Jason Kanealii Werner

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

KE KUOKOA, HONOLULU, APERILA 25, 1868.

 

ENGLISH COLUMN

 

FOREIGN NEWS.

 

            We have this week further news from abroad up to the 4 of April.

 

            The Impeachment trial of Andrew Johnson, President of the United States, occupied the attention of the Senate sitting as a Court, from day to day.

 

            The evidence of witnesses was being taken.

 

            A Tribune special says the counsel for the President have summoned as witnesses Generals Steadman, Sherman and Rousseau.

 

            It had been ruled that in case of a tie the Chief Justice should have the privilege of a vote.

 

            It is said when impeachment is over the House Committee will report in favor of appropriation for the purchase of Alaska.

 

            New York, March 25.--The World's @ reports that Seward offered the St. Petersburg Mission to General Banks.

 

            The President sent to the Senate his veto of the Bill amending the Judiciary act.  After considerable debate the bill passed over the President's veto by a strut party vote.

 

            The Senate ratified the North American German Treaty, relative emigration and naturalization.  The treaty was slightly amended.

 

            The World says twelve hundred laborers ailed in the Henry Chauncy for San Francisco in search of employment.

 

            The most terrific storm known for many years was experienced along the Atlantic sea board and in other parts of the country about the 20 of March.  The snow drifts in some places were fifteen feet deeps as far south as Philadelphia.  the storm raged more than twenty hours, and was distractive to human life.

 

            The President has issued an order through General Grant assigning Hancock the command of the Department of the Atlantic.  It was also reported that General Haileck would take the place of Hancock in the Department of the South West.

 

            At San Francisco, the earthquake in that city caused a considerable stampede amongst the people.  Apparently the motion was from West to East.  The only damage done was the throwing out of plumb the brick wall of Edmundson's ware house.

 

            The Crops of wheat and barley in California are represented as looking superbe.

 

            The Pacific Mail Steamship Company will run 4 Steamers per month, commencing April 6.  The sailing days from San Francisco will be the 6th, 4th, 22d, and 30th : and from New York, the 1st, 9th, 16, and 24 of each month.

           

            From Mexico we have the news that the clergy refuse to confess persons who inhabit confiscated convents.

 

EUROPEAN.

 

            BERLIN.--The second session of the Parliament of the North German Confederation commenced March 23 ; King William opened the session in person, with a speech from the throne.  He promised his Government would introduce several new measures, to strengthen the Union at home and abroad.  While enumerating the various treaties which had been made with foreign Powers, he particularly alluded to the important one just concluded with the United States, which he said was designed to define and regulate the nationality and consequent national obligations of emigrants from Germany and America.  This treaty would destroy all dissension between those countries and unite more closely together nations already allied by strong bonds of commerce and race.  The King concluded his speech by expressing with marked emphasis his confidence in the permanence of peace, which he was glad to say now prevailed among the nations of Europe.

 

            LONDON, April 1.--Dispatches from the Continent say that tumults have broken out in Grenoble, France.  It is supposed they are occasioned by the enforcement of the New Army law.  No particulars are received.

 

            Negotiations between Prussia and Denmark in regard to the disputed territory in Schleswig-Holstein continue.  It is reported the Danish Commissioner recently asked the cession to Denmark of the island of Alsen in the Baltic, and Fortress of Duppelin on the main land.  The last telegrams say Prussia had decidedly refused the demands of Denmark.

 

            The English Houe of commons spent the entire day and evening debating on the Irish church question.

 

            The Revenue returns for the first quarter show deficiency of five millions sterling.

 

            FLORENCE, April 1.--Victor Emanuel is seriously ill.  A dispatch from Rome sass the Pope is also sick.  The nature of his attack is not stated.

 

            PARIS.--The French troops in Rome are reduced to a single brigade.

 

            In the Corps Legislatif the bill concerning the right of public meetings was passed.  An emeute is reported to have occurred at Bordeaux.  Seditious placards appeared in Paris, Lyons, Marseilles and Bordeaux. 

 

            NAPLES.--Admiral Farragut has returned from Rome and will remain a few days to recruit his health, and then return to Constantinople.

 

            FLORENCE.--The Government is actively endeavoring to suppress brigandage.  It is officially announced that the Government will send a ship of war to Japan to protect the trade of Italy.

 

            BERLIN.--Anti Prussian riots have taken place in the Northern part of Bavaria.  The miners riots in Belgium are spreading, and have become serious.

 

            The Herald has a dispatch from the Abyssinian expedition.  It had arrived at Lake Ashange.  the difficulty of the expedition increases as it proceeds. The natives are hostile and the country barren, roads very bad, and King Theodore has despoiled the country far and wide.

 

            The Abyssinian expedition has positive information that King Theodore means to fight.  The native army is in a very strong position.  Theodore's camp is surrounded by deep ravines and he has ten thousand warriors.  His works are defended by six large guns.

 

            TheBritish Captives were safe and well on the 17 of February.

 

NU HOU KUWAHO.

 

            Ma ka auina la Poakahi iho nei, ua ku mai ke kiapa D. C. Murray mai Kapalakiko mai iloko o na la he IS  Aohe mau mea hou ana nui i ikeia iho, aka eia mai no na wahi hunahuna i apoia ae e ko makou mau maka :

 

            Aohe no i hoea mai i o makou nei ka lono o ka hooholo ana o ka Ahaolelo nui o Amerika Huipuia i ke Kuikahi Hawi Like mawaena o Hawaii nei a me Amerika Huipuia.

 

            Mai na la hope mai o Maraki a hiki i ka la 2 o Aperila nei, ua noho no ka  Aha hookolokolo no ka Peresidena Ioanekana, aka ke holo pono nei ka lakou hana ; ua i hoomaka i ka lalau ana i ka hana.  Ke hoopaapaa nei lakou no ka pono a me ka pono ole o ka Lunakanawai Kiekie o ia Aupuni ke noho pu mai e hookolokolo i keia hihia.  Ke hoole nei kekahi poe o ka Ahaolelo a ke koi nei kekahi poe, he pono no ke noho mai e hookolokolo, nolaila, ua akaka ko lakou hooholo like ana.

 

            O ka meu nae i kamailio nui ia ma na nupepa, no ke Kau Koho Peresidena ae e hiki mai ana i ka malama o Novemaba.  Ke hoolaha nei kekahi mau nupepa o Generala Kalani ka Peresidena, a o ka Peresidena o ku Ahaolelo nui oia ka hope.  O ka kekahi poe hoi o Kalani ka Peresidena a he mea e ae no ka hope.

 

            He omaimai ko ka Pope nui o Roma i keia wa ma kona kulanakauhale.  O ke kumu oia mai ana aohe i akaka.  Ua hai pu ia mai no hooi he mai ko ka Moi o Italia Viton Emanuela.

 

            Mamua iho nei, ua Koi aku ke Komisina o Denemaka i ke aupuni o Perusia i kekahi mokupuni maloko o ke kai o Baletika, oia ka mokupuni o Alasena, e haawi mai, ua hoole mai o Perusia.

 

            Ua loheia mai, ua puka ae kekahi haunaele ma Gerenobela (Grenoble,) Farani.  Ua manaoia keia haunaele no ku hookoia ana o ke kanawai koa.

 

            Ma ka Hale Ahaolelo o na Makaainana ma ke kulanakauhale o Ladana, ua noi mai kekahi Luna Hooponopono o ka Oihana Waiwai, e waiho mai ana he bila, e kuai aku ke aupuni i na Waea Telegarapa a pau o ia aupuni.

 

            Ua loaa hou iho nei i na Jure o Kikemona kekahi kumu hou e kue ana ia leff Davis.  He kumu oi loa ae keia mamua o na kumu i waiho mua ia mai.

 

            Ke kukakuka nei ka Oihana Aupuni o Amerika Huipuia e hana i kekahi mau kanawai o ka noho aupuni ana, e ano like aku ana paha me ka mea i hooiaioia iho nei e Amerika Huipuia me ke Aupuni Hui o Geremania Akau.

 

            Hookahi makai paioa loihi o Enelani nona na kapuai eono a me 10 iniha ke kiekie, he kanakolu wale no makahiki o ke ola ana, ua make mai nei ua "mea loloa la o ka pali," me ka waiho i kana wahine mahope nei.

 

            Ua hoemiia iho na Puali koa Farani i keia wa, e kini la ma Roma i ka Pope, a he hookahi wale no Puali i koe, (bridagade.)  Heaha hoi keia hoemi ana?  Aole paha auanei hoi kela e hanohano i ka nui ole o ko ia la mau koa nana e pale aku i na enemi.

 

            I ka malama hookahi wale no o Sepatemaba o ka makahiki 1867 i hala, ua laweia aku i Enelani, he 1.452,553 Haneri weta Pulupulu ; he 247,971 haneri weta pulupulu mai Amerika Huipu aku, he 37,277 haneri weta mai Berazila aku, he 39,723 haneri weta mai Aikupita aku, a he 1,994, 399 haneri weta mai luia Hikina aku.

 

            Ke waiho nei ma Amerika Huipuia he 1,475,468,800 na eka aina aupuni--ua ana ia kekahi o keia m au eka, aka o ka nui, aohe i moe ke kaulahao.  Ina e mahiai ia ana keia mau aina a pau, alaila, e hoonui mai i na lima paahana a he mau miliona.

 

            AHAAINA LULU DALA.--Ma ka Poaono iho nei oia ka la 18 o Aperila nei, ua malama ia he ahaaina lulu dala ku i ka wa maloko o ka halepule o Maluhia ma Wailupe, a ua loaa na dala malaila he 443.00, malaila ke Kahunapule o Waimanalo me kona lehulehu, a ua lulu lakou he $19.00, a no na kamaaina i lulu ni he 24.00 ; o keia mau loaa no na mea pili i ka hana a ke Akua ma ia Kihapai.

 

            KONA PAKEKE.--Ma ke ahiahi Poalua iho nei, ua holo aku keia kuna i ka makaikai i kahi a ka pele e lapalapa mai la.  Ua nui loa na ohua haole i holo aku maluna ona ma ka uku holo aku a hoi mai he $25., no ka ohua hookahi.  He mauohua kanaka no kekahi aohe nae he nui wale.  O na maka hanohano maluna on a i holo aku la, o ka Hope Kuhina Noho a me kona Kakauolelo.  O na haole pai kii o ke kulakauhale nei, a he lehulehu okoa o na keiki kawaaina o keia kaona.

 

            NU HOU KULOKO

 

Oahu.

            PAU I KA HOLO.--O ka halekuai rama a mua iho nei o Kapena Loke makai iho o ka Hale Kauka o Hopemana. ua wawahina, a ke kukula hoa ia nei.

 

            Ua kapae iki ae makou i kau palapala e Samuel Kamai, no ka poe hanau ma Ewa, no kou hoouna ana mai i ka inoa o na makua wale no, aohe ko na keiki.

 

            E HOLO MAU ANA.--E ku  mai ana paha o Kilauea i keia kakahiaka ke poino ole, alaila e hoomaka hou no oia i ka holoholo mau ma na awa ku mau i keia Poakahi iho, Aperila 27.

 

            HE HIOHIONA HOU.--Ma ka Poaono aku nei i hala, oiai e kani ana na pu o Puowina, holo mai la ka Mea Kiekie la Makua Alii maluna o ke kaa alii mua, ua hoonani hou ia a maemae.

 

            UA HOI MAI Ke 'Lii Kiaaina o Hawaii i ke kulanakauhale alii ma ka liula Poalima aku nei i hala mai Waialae mai, mahope iho o ka hooluolu ana iaia iho malaila i ekolu pule.

 

            Ikeia pule ua ike aku makou i ka lawelaweia mai o na pea, likini a me na i-a o ka moku kaua Lakawana.  Liuliu holo paha i kahi e aole paha.

 

            Ka ia makou hoi e kulou ana e kakau hunahuna mea hou i ka Poaha iho nei, pa mai la nae ka makani kuehu leop o ua kaona nei nana aku poele na maka i ka ka mea o ka lepo.

 

            Ma ka Poakolu iho nei, ua ku mai kekahi moku ma ka nuku o Mamala o Iapana kona inoa me na ohua he lehulehu he kikane e holo ana i Kapalakiko.  Ua ku mai oia no na Oako e hoopuipui ai i ke ola kino.

 

            HOOPANEEIA.--Ma ka Poakahi iho nei, ua hoopaneeia ka Aha Hookolokola Kiekie o keia Aupuni, a o ka hihia nui a Makalu e hoopii nei ia Petero no ke poho he elua tausani dala, ua hoopaneeia a keia kau aku.

 

            HOIKE KULA SABATI.--Ma ka Poalima la i o Mei, e hoike ana ke Kula Sabati o Waimanalo, a ma ia la no e malama ia ana he ahaaina nui i mea e oluolu ai na makaikai ke naue aku e nana ia hana maikai, nolaila, ua koi ia na mea a pau e hele ae ia hana maikai.

 

            KATE LEE NO KAU.--No ka makemakeia e holo keia kuna i ka makaikai i ke ahi hoohu a ka wahine o ka lua e ku ka ehu la i kai o Hioipakina, nolaila e holo ana oia ilaila i nehinei no ka uku he iwakalua kumamalima dala no ka ohua hookahi no ka holo ana aku a hoi mai.

 

            Make ma Keoneula, Kapalama, ke keiki a Mr. Fish (Kaia) laua o Nawelu, i ke awakea o ka la 22 o Aperila.  He elua malama a me na la he iwakalua mai kona hanau ana mai.  Make maloko o na lima o na makua iloko o ka Halemai, i ke kali ana no ke Kauka.  Aloha maoli na makua i hoonele ia i ke keiki ole.

 

            Ke olelo nui nei kekahi mau nupepa haole o keia kulanakauhale, ina e hookoloia mai na mokuahi o ka Ahahui Hooholo Mokuuhi o ka Pakipika ma ke ala e hiki ai i Hawaii nei, alaila he kuamoo kupono loa ia mamua o ke aia ana e holo nei ma ka akau aku o kakou.  Aohe nae i akaka ko lakou ae ana mai.

 

            Ua ku mai ke kuna Kate Lee i ke kakahiaka Poakolu iho nei me na pahu ko i hoomaemae maikaiia ma ka Mahiko o Kapena Ki ma Ulupalakua, a o ua mau pahu ko la, oia ke lawe loa ia ana i ke aupuni o Iapana e kalepa ai maluna no o ia kuna, e like me ka hai mua ia ana i kekahi pule i hala.

 

            HE HELUHELU OLELO.--Ma ka po Poalima aku nei i hala, ua heluhelu aku o Rev. Mr. Mason i kekahi mau olelo a ke kanaka kaulana kahiko i ka haku mele Uilama Huonaueueihe imua o ke anaina maloko o ka Hale Hooikaika kino, a o na moni i loaa mai no ia heluhelu ana, ua hoolilo ia no ua hale la.

 

            KA "AHAOLELO A NA MANO."--Ma kakahiaka o nehinei, ua halawai mai ko makou maka me kekahi palapala loihi i kakauia a pai ia ma ka puka pa o ka Hale Leta, a ua akaaka iki no makou i ke akamai o ka pupule nana i kakau a hoike mai, he ahaolelo ka na Mano i keia mau la.  Nohea la keia hehena nana i kakau?

 

            EIA I KA MOANA EHUEHU.--Ma ka olelo hoolaha a na agena o ka laina holoholo mokuahi mawaena o Honolulu nei a me Kapalakiko, ua ikeia iho, ua haalele oia ia Kapalakiko ma ka Poakolu iho nei, la 22, a eia oia i ka moana e eku mai nei, me ka manaolana e ku mai ana oia i keia la 4 a me 5 ae nei o Mei.

 

            E HOOLEWA IA ANA.--Ma ka auina la o ka la apopo, hora 3 me ka hapa, e hoolewa ia ana ke kno kupapau o ka Ka Mea Hanohano Iona Kapena i make,  mai kona Hale noho mai ma Peleula, a mai laila mai iho ma ke Alanui Nuuanu a huli ma ke Alanui Moi.  He haiolelo maloko o ka luakini e pili ana i ka mea i make.  Na Rev. H. H. Pareka e haiolelo ana.

 

            HE HANA LOKOMAIKAI.--Ma ka la inehinei ua oluolu ko kakou mau alii wahine o ka aina nei, e komo mai i ke kaona nei e noi i ka lokomaikai o kela a me keia e kokua aku i ka poe i nele a ilihune ma Kau Hawaii.  Nolaila. ike noi nei no hoi makou i ka lehulehu e haawi aku i ka mea hiki, no ka hele ana mai o ko lakou mau kino alii e hapai no ka hoolako ana i ko lakou mau makaainana i hoopoinoia. 

 

            POHINA I KA OAHU.--I ka la Sabati aku nei i ke ahiahi. ua hoomaka hou mai ka pohina ana i ka @ahi ma ke kulanakauhale. a i ke kakahiaka Poakahi. ua hoomaka loa mai, aka, ina aole e pa mai ka makaai koaheahe nana e lawe aku i na la ua pohina pu loa mai no, aole, ua hala aku la hoi, a ua palekana keia mau la, aka, aohe no nae i pau ka ena o ka wahine o ka lua.

 

            KA HANA A KA LIMA KAKAUHA.--I ka la Sabati aku nei i hala, ua kau iho ka lima o kekahi kane maluna o kana wahine ma ke oki ana me ke koi lipi liilii i kona aoao palupalu iho, oiai ua wahine la e huli ana ilalo ke alo me ka uhi ia i ke kihei, aka, me ka lima menumenu ole, oki iho la ua kane la ma ka a i a ma na lima, a i ka auwe make ana ae a ka wahine, holo mai la ka poe e pili koke mai ana, a e oki ana ua kane la iaia iho ma kona opu me ka pahi.  Ma Ioli, Koolaupoko ae nei keia hana weliweli ole.  Eia no laua a elua ke na nei i na upoi ana a ka ehaeha a me ka mainoino.  O Kaanaana ka inoa o ka lima lawehala, a o Paahao ka inoa o ka wahine.

 

            KA WEHE IA ANA O KA AHAOLELO.--Ma ka hora 12 awaken o ka Poaono la 18 o Aperila nei, ua weheia ka Ahaolelo Akolu o ko Kamehameha V., noho aupuni ana e na Komisina i hookohuia e ka Moi na laua e wehe, aiai ka Moi ua kaawale aku ma ka mokupuni o Hawaii.  Eia na Komisina i hookohuia, o Ka Mea Kiekie M. Kekuanaoa a me Ka Mea Hanohano E. H. Alena Lunakanawai Kiekie.  I ko laua puka ana mai a haalele i ka Hale Alii, ua hookaniia na pu he 12 no laua e like me ke ano Moi maoli la.  I ko laua komo ana mai i ke keena, ku like ie la ke anaina a pau iluna, a hoakaka pokoe mai la ka Makua Alii he wahi olelo pokole no ko laua hookohuia ana mai na laua e wehe keia Ahaolelo.  Ua heluheluia ko laua palapala hookohu e ke Kokua Lunakanawai Alua Hon. Robata g. Davis ma ka olelo Hawaii, a na R. H. Kanale i heluhelu ma ka olelo haole.  Pau ka laua, heluhelu  mai ka Makua Alii i ka Haiolelo a ka Moi ma ka olelo kanaka, a na ka Lunakanawai Kiekie i heluhelu ma ka olelo haole.  Ua akoukoa ae maloko o ka Hale na Moiwahine Kanemake H. K. Kapakuhaili a me Emma Kaleleonalani, Lilia Kamakaeha, Keohokalole, R. Keelikolani, na Kuhina o ke Aupuni, na Kuhina Noho o amerika Huipuia a me Enelani, na Kanikela o na  Aupuni e a me na 'Lii, ka poe i kono ia a me ka lehulehu.

 

MAUI.

 

            O KAANAPALI KA OI.--Me e no nae ua hoomole am o Kaanapali a i ka Poaha iho nei no ka hoea ana mai maluna o ke kuna Manuokawai.

 

            KAI MIMIKI MA HANA.--Ke palapala mai nei o Waha o kela wahi, ma ka la 3 o Maraki, (o Aperila paha ka pono,) he kai mimiki mahila, he hapalua hora paha ka loihi mimiki ana, a pii mai a like me ke kai mau.  Ke i mai nei he "ma'u nu hou ka ia o kuaaina."

 

            MAEEE AU I KE ANU E.--Ke palapala mai nei o J. I. Kaohaiula, o ka Malu Hekuawa o Wailuku Maui ; maloko o ka la 17 o Aperila, he aau la anu a koekoe malaila, a ua nele kekahi poe i ka lawelawe ana aku i na hana lima.  Ina pela aohe kai Arika e aku i Asia, ea no i Hawaii nei ma ka mokupuni  o Kanalalawalu.

 

            AHAAHA MA MAKAWAO.--Ua poloai mai o Kapiheopo o kela wahi, "ua haawi ae ko ka ua uka keiki he ahaaina no kana kaioa o Miss Hlen."  (Owai keia keiki o ka ua ukiu, o P Green anei, o Hon. Nakila paha?)  Ke hai pumai nei no hoi, "ua hooliloia na dala $300 no na mea ai i hoomakaukauia no ia la, ao ka loaa mai $440.12."  Me he inea la paia he $140.12 wale iho kahi loaa mai no ia mau dala $300 i lilo aku.  A ua "haawiia ka kekahi mau dala no ke Kula kaikamahoe i wahi kokua iki ia lakou. 

 

            "MAI HOMAHUI I KA KEWA."--Ke palapala mai oi a J. L. Kalaiwohi o Kaupuukoa, penie : "@ia ka hana kohu ole a kekahi poe he inu @ mai Puaa Hookui a hiki i Kokomo."  @ hana akamai ka lakou he hoawaawa i @ uala a he mau la, alaila hiki i ka la e inu a, pau loa aku la na kane a me na wahine a inu me ka uhauha.  Eia kekahi mea @, inu a on a, hoohakaka kane me ka wahine, a o ka pepehi iho la no ia.  Aole malana ia o ka malu Sabati malaila ; inu o ke ao a inu o ka po.  O ke ola anei keia o ka @ ana, o ka hoopau wale i ka manawa ma @ hana hope ole ?  E hoopau i ko oukou @ palaualelo ana e ka poe i hai ia maluna @ loaa auanei i ka poino.

 

            KAUAI.

 

            HOIKI KULA NA HANALEI.--Ua palapala mai o J. M. Ikemaka ia makou, ua hoikeia ke Kulahaole a J. Kavanagh malaila ma ka la a meka hora i ike ole ia.  Wahi a kana akena mai, ua ike no na keiki, a ua holo ka naauao na na mea i ao ia ia lakou.  Na ke kumo noi hoike i kana kula, a ua hele aku nae ko kila Lunakula e nana i ka hoike ana a ua maialo lakou i keia kula.

 

MAKE.

 

            Feb. ma Ewa make o Kanealai w.

            Feb 22, ma laila make o Kamakakoa w.

            Mar. 1, ma ia wahi no make o Kanekupuna k.

            Mar. 2, ilaila no make o Maako k.

            Aper. 4, malaila no pohe o Kauhini k.

            Aper. 6, malaila make o Ulaiki w.

            Aper. 12, ma ia wahi make o Kapihea w.

            Aper. 1@ ma Kaiihi make o @ k.

            Aper. 11 ma Moanalua pohe o Kailipahee k.

 

PAPA NUKAMA (R. NEWCOMB),

--A ME--

TOMA KEA (THOMAS CROSS)

NA MEA HUMU BUKE.

ALANUI KALEPA MAKAI O HALE LUINA.

                                                                        @ 3m.

 

OLELO HOOLAHA.

 

O NA MEA NONA NA INOA MALALO. @ Luna Hooponopono Waiwai o ASA KAKINA i make ma Honolulu, ke kauoha aku nei i na mea a pau i aie mai @ e hookaa koke mai, a o ka poe ana i aie aku ai, e hoike mai. 

            Mrs. LUCY G. THURSTON (Kakini)

            THOMAS

 

OLELO HOOLAHA.

 

UA HAWI MAI KA POEHUI AINA O @, Apana o Koolaupoko, Oahu, i ka mana i ke Kakauolelo e hai aku i ka @ i na mea holoholona a pau maluna o ua aina la, e kii mai i ko lakou mau holoholona mamua ae o ka la 31 o Mei. O ka mea kue i keia, e hoopiiia oia e like me ke Kanawai.

            L. PUUWEUWEU.

                        Kakauolelo

Honolulu, Aper. @ 1868                    334-3t

 

OLELO HOOLAHA.

 

E IKE AUANEI NA MEA A PAU. Ke papa loa aku nei au i ke komo hewa ana o na kanaka ma ka aina o ke Kulanui o Kapunahou ma Paiku a me K@ ma Manoa mauka. Ua papa loa ka lawe wale ana a ohi wale ana i ka wahie a me kekahi mau mea e ae paha ma ua aina la. Ke @ aku nei au ia Hookame@ i Luna nana e malama keia aina.

            W.D. ALEKANEDERO

Kapunahou, Aper. 21 1868     834-4t

 

OLELO HOOLAHA.

           

E IKE AUANEI NA KANAKA WAIWAI a mau kanaka waiwai paha, owau o S. Kaomea, ke kane mare a HANALOIA, ke papa aku nei au ia oukou, mai hoaie mai oukou iaia, no ka mea, ua haalele mai oia ia’u, a ua hele aku mamuli o kona makemake. Nolaila, o ka mea a mau mea hoi e kue ana i keia hoolaha ana, aole loa au e hookaa ana ia aie, a maluna no ona ko ouku poho nui.

S. KAOMEA.

Honomuni, Molokai, Aper. 334-1t*

 

OLELO HOOLAHA.

 

I NA KANAKA A HAOLE A PAKE HOI, ke papa aku nei au i ka Lio, bipi, hoki, kao, puaa, @ e komo a hoopoino i na mea kana a me na mea ula maluna o koe aina hoolimalima, oia hoi ka aina o Moehonua e waiho aoe maloko o ka pa noi o Kanepaiki, Mokanea, Kalihiwaena nolaila, ke kau @ ia aku nei oukou e malama i ko oukou mae holoholona, ina o ka mea hookuli a hookuu wale i ko oukou holoholona a hoopoino i na mea kanu a me na mea ulu, e hopu no au a paa a hookuu i $5.00, hoopoino mea kanu, na mea ulu $1.00, ina uku ole mai, e lawe no au i ka Paaupuni, ke papa ia aku nei ka poe wawahi pa aole wawahi.  E lilo keia i kanawai paa i kona la e puka ai ma ka nupepa.

 

Na J. N. C. HUKIKU MAKUAHINE.

Kalihi, Aperila 15, 1868.                                                                                 331 2t*

 

OLELO HOOLAHA.

 

E IKE AUANEI NA KANAKA A PAU A me na haole ke nana mai, o maua o na mea nona na iona malalo nei, ua hoonoho ia mai maua e ha mea Mahaloia A. M. Kahaleiwai, ka Lunakanawai Kaapani o ka Apana Elua, mokupani o Maui i mau luna hooponopono waiwai no Napua k., o Hamakuapoko, Maui i make ahu nei, nolaila, ke kauoha ia aku nei na kanaka a me na haole e hele mai imua p maua me ko lakou mau bila a mau palapala paha i kakau inoa ia e ka mea make, o ka poe a mau poe paha i ake mai, a ale aku paha e hele mai imua o maua, e hiki no ia maua ke hookaa aku, a kikoo aku i ka poe i ake mai iloko o na la he 30 mai keia la aku a hiki i ka la 24 o Mei o ka M. H. 1868, a e hala na la a me ka manawa i hai ia maluna, e lilo no ko lakou mau bila a mau palapala paha i mea ole.

 

MOSES KAPIHE,

KAAIHUE

Na Iaina Hoopono ono Waiwai o Napua kane.

Hamakua, Maui, Aperila 20, 1868.                                                                 334-@

 

OLELO HOOLAHA.

 

E IKE AUANEI NA MEA A PAU MA keia oi lo malalo nei, o na mea holoholona a pau i loia ole ka ne like e hele nei ma ka kula o Waipio a me Waiawa, e lawe lakou mai keia la aku mai ua kula la, a ma ka la mua o lune, e hopu ia na mea e koe ana ma ua mau kula la.  Hipi, Lio, Hoki, Hipa, Kao, a na ke Apuni ka hana, ke kaa ole ka uku kula a pela aku.  E like no pela na aina kula ma kai o Waipio, e hopa la ai a me Auiole, aia Waikee.  O na ilio kahu ole e hele wale ana ia kula, e manaoia lakou he mau @ aea wale, pepehi hipa a kao hoi, e ki poka ia lakou, hookahi dala no ke poo ke make, na ka mea poka ia uku, mai ka la mua aku o Mei e hiki mai ana.  Ina he ilio me ke kahu, e like ka @ me kela mau ilio, o ke kumukuai i poho ai  no ia mea, a me ke koiua, pela ka Aha e honoholo mai ai.

 

NAPAHEEKOLU.

Luna Aina o Waipio a mako Waianae kuia.

Halauiani, F.wa. Aper. 2, 1868.                                                                      3@4-4t*

 

OLELO HOOLAHA !

--A--

KA LUNA HOOPONOPONO.

 

MA KA WAIWAIOKE

ALII WAHINE H. K. KAPAKUHAILI.

 

KE HOOLAHA AKU NEI KA MEA NONA ka inoa malalo, ka Luua Hooponopono o ka waiwai o ka mea i haiia maluna.  Ona mea a pau e paa ana i kukahi o ka waiwai paa, no loko mai o ia waiwai ma ke ano hoolimalima a me kekahi ano e ae paha, a ua aie noia mea, a aie aku ana paha ma keia hope aku i ua waiwai la no ka uku hoolimalima, a  mau aie e ae paha, e hookaaia i ka mea nona ka inoa malolo,

O KA MEA WALE NO I HAI IA.

e lawe a e ohi ia mea, me ha haawi aku i Palapala Hooka no ia mea, a ua papa ia na mea a pau, aole @ hewa maluna iho, a hokai wale aku, a lawelawe wale aku i kekahi mana, mai ka hooponopono ana o ka waiwai i oleloia, a o kekahi Apana, a lele o Waikahaiulu, e waiho nei iloko o keia kulauakauhale ma Honolulu nei.

 

CHAS. KANAIA.

Luna Hooponopono Waiwai.

Hanaia ina Honolulu, Mar. 24, 1868.                                                              334 ft

 

HALE HOOMOA PALAOA MA HILO !!

 

KE HAI AKU NEI NA MEA NONA na inoa malalo nei, i na kanaka a pau o Hilo nei, ua wehu ae nei maua i Hale Honohainu Kope a Hoomoa Palaoa Hou, kahi, hoi e hoolakoia ai na ohana i na palaoa i kela a me keia la, a me kahi e hana ia ai ka mea Ono ki i na aluna ahiahi a pau.  Na mea Ono a me na l'ai o kela a me keia ano. E hanaia no na mea Ono a me na Berena ma ke kauoha.  He wahi no e paina ai i na hora a pau.  Owau no o

318 5m

L. SEBASTAIN a me J. C. BLACK.

 

OLELO HOOLAHA.

 

O NA MEA A PAU I AIE IA REV. J. S. Emerson ka mea i make aku nei, na kauoha ia lakou e hookaa koku mai i ko lakou mau aie i ka mea i kakau ia kona inoa malalo iho nei ; a o na mea a pau a ua Rev. J. S. Emerson i aie aku ai, he pono i lakou e hele koke mai ia

 

SAMUELA N. EMERSON,

Luna Hooponopono no ka waiwai o Rev. J. S. Emerson, ka mea i make aku nei.

Waialua, Maraki 23, 1868.

330 4ts

 

HALE KUAI MANUAHI !

KA HALE O C. BRENIG

MA AIENUI.

 

E hele mai oukou na hoa aloha a me na makemake, a e hoao, a e kuai manuahi no au ma ke kumukuai emi loa.

CHARLES BRENIG

Honolulu, Feb. 21, 1868.

325 3ms

 

OLELO HOOLAHA

 

E IKE MAI NA KANAKA A PAU I KEIA Olelo Hoolaha, owau o ka mea kona ka iona malalo nei, ua ike ae kakou i ka olelo hoolaha a kou wahine mare, oia hoi o Lilia Keekapu, i hoopuka ia ma ka la @ keia malama, e olelo ana, mai hoale mai ma ke @.  Nolaila @, aole no au i kakau i kekahi bila aie ma ka inoa o na wahine la a'u, mai ko maua la i mare ai a hiki i keia la a'u e hoolaha aku nei ma ke akea, oiai ma ko'u inoa no ko'u kakau ana.  Ua aie no nae au ma na mea kopono la mana.  aole nae i na mea e ae, aole no hoi au i aie i na hale wai ona ma ka inoa o na wahine mare nei a'u, aole no hoi ma ko'u @.  Oia la i lohe mai oukou.  Ke hoi nei no ko Kapauhi keiki.

D. W. PAUAHI.

Kapauhi, Honolulu, Aper. 14, 1868.               243 2t*

 

S. MAGNIN

MEA KUAI LOLE MAIKAI

--A ME--

 

NA ANO LOLE HOOHIE A KA MANAO, Na Kamma, Boti, na Papale Kapu a me na ano Papale.

 

E hele mua maanei mamua o ka hele ana aku i na hale e, a e kuai makepono aku no wau.  Aha makai iho o ka Koiala Hotele ko'u Halekua Ilole. E wehe ia ana ka puka i keia la.

Honolulu, Ian.4, 1868

318 @

 

HE MAU MEA HELUHELU

MAIKAI EIA IHO

MAKEMAKE ANEI OUKOU E KUAI

AHINAHINA PELEKANE MAKEPONO.

INA PELA E KIPA MAI MA KA

HALEKUAIO

KAKELA ME KUKE,

KAHI E LAWA AI KA LOLE WAWAE I

KA HOOKAHI DALA WALE NO.

E. kuai makepono pu ia no hoi ka

 

AINAKINI NAO,

            KUKAENALO NAO,

                        KEOKEO, KALAKOA,

                                    HULUHULU, KELEPA,

                                                PALULE, ALAPIA,

A pela aku, a pela aku, a pela aku.

330-1ts

 

E HOLO MAU ANA KA

MOKU AHI

 

"KILAUEA"

I keia hapaha Makaiki, e like me keia malalo nei.

 

E haalele ana ia Honolulu

            Poakahi           Maraki             30

            Poakahi           Aperila                        6

            Poakahi           Aperila                        11

            Poakahi           Aperila                        20

            Poakahi           Aperila                        17

            Poakahi           Mei                  4

 

E hoomaha ana i ka hebedoma elua, e hoomaka ana i ka la 1 o Mei, a holo hou i ka

            Poakahi           Mei                  18

            Poakahi           Mei                  25

            Poakahi           Iune                 1

            Poakahi           Iune                 8

            Poakahi           Iune                 15

 

Ma ka hora 4 1/2 @ o ke ahiahi, a e ku ana ma

 

            LAHAINA,

                        KALEPOLEPO,

                                    KEALAKEAKUA,

                                                KAILUA,

                                                            KAWAIHAE,

                                                                        a me MAHUKONA.

 

Ma ka hoi ana mai, e haalele ana ia

KEALAKEKUA ma ke awakoa Puakolu.

KAILUA. ma ke ahiahi Puakolu.

KAWAIHAE & MAHUKONA. ahiahi Puaha.

Ku hou ma HONOLULU i ke kekahiaka Poaono.

E hoopae ia no na ohua o MAKENA.

 

            Ma ka Poaha, Iune la 25, e holo ana i KOLOA a me WAIMEA KAUAI ma ka hora 4 1/2 ponoi, a e ku hou mai ana i ka Poaono la 27.

WALKER & ALLEN

Honolulu, Mar. 21, 1867.

NA EGINI.

@

 

NO Hilo.

KA MOKU KENA

"MELE HILO"

O Ballaster ke Kapena.

E holo mau ana keia moku i ke awa maluna, no na ukana a me na ohua e ninau ia

                        HULIPAHU, L.L. T@

318 @

 

HE MOKU HOLO MAU NO KONA

--A ME--

KAU, HAWAII.

 

E HOLO MAU ANA KE KUNA

"KONA PACKET,"

 

KAPENA BALAAMA, mawaena o Honolulu a me Kona, Kau, Hawaii.  No na ukana a me na ohua, a niuau i ke Kapena ma ka moku, a i ole, ia

            PALAIKA (F. S. PRATT)

Honolulu, Aper. 23, 1887.                                                      318 6ms

 

OLELO HOOLAHA

--A--

ka luna hooponopono.

 

MA KA WAIWAI O KA MEA KIEKIE     )

VICTORIA K. KAAHUMANU I MAKE   )

 

KE HOOLAHAI AKU NEI E KA MEA nona ka inoa malalo.

 

KA LUNA HOOPONOPONO WAIWAI HOOKAUI, o ka waiwai i haiia maluna, o na mea a pau e paa ana i kekehi Waiwai Paa, no loko mai o ia Waiwai, ma ke ano hoolimalima, a ma kekahi ano a ae paha, a ua aie no ia mea, a e aie ana paha ma keia hope aku i ua waiwai'la no ka uku hoolimalima, a mau aie e ae paha, e HOOKAAIA i ka mea nona ka inoa malalo,

 

KA MEA WALE NO I HAAWIIA KA MANA, e lawe a e ohi ia mea, me ka haawi aku i palapala hookaa no ia mea.  A ua pipa la na mea a pau, aole e komohewa malana iho, a hokai wale aku, a lawelawe wale aku i kekahi apana mai ka hoponopono ana o ka waiwai i olelola, a o kekahi apana a mau apana paha o la mea.

JNO. O. DOMINIE.

Luna Hooponopono Waiwai Hookahi o ka Waiwai o H. R. H.

V. K. Kaahumanu.

Honolulu, Maraki 10, 1866.                                                                328 3m

 

KAUKA LAPAAU.

--O--

DR. KENNEDY (KENEDE) KONA INOA.

 

AIA NO KONA HALE KAUKA MA ke Alanui Papu, makai iho o ke alanui Hoiele.

Honolulu                                                                                             316 1y

 

HALE PAI KII !

AIA KO'U HALE PAI KII MA

MONIKAHAAE,

Mawaena o ka HALEKI'AI BIPI a me ka HALEKUAI MEA AI o S. SAVIDGE ma ke Alanai Pepa.  He emi loa ke kumu kuai o na KII.

H. L. KEIKI (CHASK)

Mea Pai Kii.

318-1y

 

NA LAAU LAPAAU

A DR. JAYNE.

OIA NA

 

LAAU KUNU,

LAAU HOOPAU NAIO ME NA KOE,

LAAU HOOPAA HI,

LAAU HOOMAEMAE KOKO,

LAAU HAMO--PENIKILA,

HU'ALE OLA.

 

AIA MA KAHI O

KAKELE mE kuke.

Ma Honolulu.                                                  827 tf

 

HALE KUAI LOLE HOU !!

 

UA WEIIEIA A E NEI MA KE ALANUI NUUANU, ma o iho o ka Hale o McLEAN, ka Hale Kuai lole Hou. Malaila e loaa no na Kamaa a me na Buti o na kamalii a me na wahine. E kuai makepono ia na lole a me kela mea keia mea.

JOE. DAVIS & CO.

                                                                        327 4m

 

OLELO PAPA.

 

KE PAPA LOA IA NEI NA MEA A PAU loa, aole lao e ukuia na aie a pau loa ma ko’u inoa, ke ole he palapala i kakauia e ko’u lima ponoi, e kauoha ana pela.

 

WILLIAM HOAPILI KAAUWAI.

Wailuku, Maui, Jan 4, 1868                                        320 @

 

HALE MU !

 

HALE KUAI MEA AI !

 

HE OLUOLU LOA KE KUAI ANA O NA mea ai me keia hale, i lohe oukou a na makamaka Hawaii a pau

 

RAIKI no Waimea, Kauai mai,

            PALAOA maikai loa,

                        KAMANO io ula no Keomolewa mai,

BIPI uahi no Kaleponi mai,

            KOPA keokeo--KOPA uleule,

                        AILA Honua ! AILA Kohola,

                                    KOPE--PAAKAI.

                                                AI no na Lio me na Moe

Na mea ono he nui wale o kela ano keia ano.

            PIA NO HAWAII MAI,

                        PIA AI--

A he nui loa no na mea ai maikai e ae.

 

Nolaila la ea, e na makamaka, e hele mai no me kahi dala, e ike maka no oukou i keia mau mea i haiia ae la maluna.

 

Me ka mahalo

I. BATALETA

318-3m