Ka Nupepa Kuokoa, Volume VII, Number 20, 16 May 1868 — Page 3

Page PDF (1.73 MB)

KE KUOKOA, HONOLULU, MEI 16. 1868

                      KE KILAUEA.— Ua hoomaha iho nei ke Kilauea e like no me ka hoolaha, a e holo hou ana ma na awa ku mau i keia Poakahi iho, ua kono ia na ohua e makemake ano e hoi i na aina a me na ohana iho, eia ka wa pono, ua maemae ke Kilauea.

-

                      NA PAKA UA KOIKOI.—I ka auina la Sabati aku nei i hala, ua haule mai na paka ua koikoi o ke kau, a ua hoonakukele iho i na alanui o ua kulanakauhale alii nei. Ma ia la mai ke omamalu mau ana, e poipu ai mauka o Nuuanu, Pauoa, a me Manoa, a i ka Poakolu iho nei maila loa ae la, a malie maikai iho la, a hoonou mai la ka la i kona mau kukuna lilelile a welawela.

-

                      HAULE POHO.—O kahi halekuai lole liilii o na wahi Iudaio ma ke kihi mauka o Alenui, ua puka iho nei ka laua eke ma o Hagai la, a o na pono lole a me na waiwai o loko o ko laua halekuai, ua laweia ae ma ka hele kudala o C.S. Bato e kudala ia ai no ka pomaikai o ka poe a laua i aie aku ai. Ma ka Poakolu iho nei, ua huipuia ma ke kudala ana. -
                      LULU DALA NO KAU.—Ma Waialua, ua lulu dala ia Ekalesia no ke kokua i hale hoomana ia Iehova no ka Apana nele o Kau i ka luakini ole, oiai lakou e halawai ana malalo o ua malumalu lau laau i keia wa, a oiai ua pau aku ko lakou mau luakini i ka hiolo. Ua loaa ma ia lulu ana he $34.00. Pehea, aole anei he pono i na Ekalesia e ae e lulu dala no keia pilikia i loohia i kela poe? Ke manao nei makou, he oi loa aku ka pono o ia manao ana, a ua mikiala mua o Waialua a lilo ia lakou la ka heke.

-

                      E HOLO HOU MAI ANA I KA OLU O HAWAII. Ma ka nupepa haole a Wini makou i ike iho ai, e holo hou mai ana o Adimarala T.H. Thatcher maluna o kona moku Adimarala hou Penesecola. O keia Adimarala no ka haole nana i hoihoi mai nei i ka kakou makamae alii Emma Kaleleonalani, a me he mea la paha ke noho nei no iloko o kakou ka hoomanao ana nona.

-

                      MAKENA NO HOI UA LIMA KOKO.—Aohe i pau ae ke alina o ka mainoino o na hana a Paahao o Koolau ae nei maluna o kona hapa maikai, aia hoi ma ke Kilauea o ka Poaono aku nei, laweia mai ana o Kaleikini mai Konu Akau mai, i hou i ka puu o ka pake kuai lole ia Ahu. Eia ke kumu, i ka la 3 iho o Mei, he Sabati ia, hele aku ua lima koko nei a ka hale o Ahu, ninau aku i kekahi mau mea, aka hoole ia mai. Ia manawa o ko ia la piipii kai iho la no ia, a lele aku la e hou i ka pahi i ka pake, a pakele wale iho la no ka pake. Ua hopuia ua Kaleikini la, a ua laweia mai nei i Kawa e hoomaamaa ai i ka ai kamano.

-

                      KE KEIKI ALII ALFRED.—He loihi ko ka kou manawa i lono iho nei, e holo mai ana e kipa maiana ke Keiki alii a Victoria ma Honolulu nei, oia hoi ke Dute o Edineboro, a i kapaia hoi o Alfred. I kona ku ana ma Melobona i Nu Holani, ua hookipa maikai ia oia, a malaila i laha ai ae ma kekahi nupepa Elele o laila, e holo ana oia i Nu Kilani, a malaila ae a i Tahiki, a mai laila mai i Honolulu nei, a me he mea io la paha, e hiki mai ana oia ma ko kakou nei mau wahi pukoa e makaikai ai. He nui na wahi ana e hele makaikai nei, a o ka hiki paha koe ma ia mau wahi ke holo pono kana huakai. E manao ana oia e ku ma kona home ma ka malama o Ianuari 1869 e hiki mai ana, a nolaila e awiwi ana paha kana huakai ke hiki mai, aohe e liuliu iho ana.

-

                      KA AHA MELE O KAWAIAHAO.—Ma ka hora 8 o ka Poaono aku nei i hala, ua hookoia ka makou mea i kukala mua aku ai, e haawi ana ka Papa Himeni o Kawaiahao i Aha Mele, no ka pomaikai o na makaainana i hoopoinoia ma Kau e ke olai, kai hoee, a me ka luaipele. Ua ili maluna o Kamalei Haku o kakou, Hon. Mrs. Pauahi Bihopa, a me Hon. Mrs. L. Kamakaeha Dommis, ka nuanua o mahaloia no ko laua hapai ana i keia aha mele. Mamua o ka wa i hoomaka ai, ua komo mai ke anaina ili like ole, a aohe no i upu iho, komo mai ana ka Moiwahine Kanemake Emma Kaleleonalani, R. Keelikolani, A. Keohokalole, a me na ukali o ke alii me ko lakou mau aahu koa i hele a panio. Ua komo ae nohoi ka poe hanohano o ke kaomi nei, no haole a me na'lii moku o ua manuwa. I ka hiki ana i ka wa kupono, puka koke mai la ko anaina himeni holookoa me na kahiko like, a mele mai la i ke "Mele Lahui Hawaii" i hakuia e ke'lii Lilia Kamakaeha. Pau ia, mele mai lakou he Leo Hui, ua kuliu no ke mele ana mai. Pela mai ko lakou mele ana mai a hiki i ka leo hui a na kamalii, i nana aku ka hana e laolao mai ana kahi kiekie, a i ke mele ana ua oiliili ae la no ka leo o Kamalii i waena o ka ohe. O kahi keiki uuku hoi a McLean ka mea kupanaha o ke ao nei, ua eleu no ia ma ka pila kuolo. O ke mele ku pakahi a Miss Davis, oia oi no ia o ia po. O na leo ku papakolu, a ku papaha hoi a na wahine eha i ulele ai ma ke guitar, ua hele no a ku i ka nani maoli, aka no ka hiki ole ia makou ke hooi ae, nolaila, "ua hele wale no a pula pu ko kula i ka nani." O ka lua o na mele hope loa oia po, i ku papalua ia e na Kamalei alii wale no, me ka uheuhene a ka piano, me he mea la o ka oi kelakela ia, a ua lilo holookoa ka po no ia leo. Ua hookuu ia ke anaina ma ke mele ana i ka leo mele, "E ola ka Moi i ke Akua" oia ka olelo a Ka Mea Kiekie W.C. Lunalilo i haku ai. O na loaa a pau oia po, he $460. Eia ka ninau, ia wai e waiho aku ai ua mau Dala nei? owai ka mea e hele ana e haawi aku? aole anei i lawa ka poe poino? pehea ua wahi hoopunana i ko ka uhane hale?
                      LILO I KA WAI A MAKE.—Ma ka Poalima aku nei, ma Waiau, i Ewa, ua lilo i ka wai kekahi wahi kaikamahine uuku maluna o ka auwai e kahe pololei ana a hiki i ka huila wiliko o McColgan ma. I kona hiki ana aku i ka huila, oia e wili ana ka huila i ke ko, ikeia ka pupu, a haohao ka poe hana, i hele mai ka hana e nana, ua paapu ka huila i ke kaikamahine. I ke kiiia ana aku, ua pau kona hanu ola, a ua pepe kekahi o kona nui mau lala. No na makua paha keia hewa, i ka hookuuwale i ke keiki.

-

                      KA AHAHUI HIMENI O KAUMAKAPILI.— Ua oluolu na alakai o keia Papa Himeni, oia o Emma Kamika a me P.K. Kalaikini e hoopanee aku i ka lakou mele ana a i ka Poaha o keia malama. Mei 21. i maamaa loa iho ai na mele e ao ia nei i na po a pau. Nolaila, ke kukala nei makou i ka lehulehu a pau, a i lohe kakou he himeni ka lakou no ke kokua ana i ka poe i hoopoinoia ma Kau, he oi loa aku ko kakou pono o ka haawi ana i na wahi hapalua no ke kokua ana ia lakou mamua o na dala a kakou e holo nei i ka muku a i ka lala, a aloha aku hoi i kela poe o kakou. No ka Aha Mele mua e hoomanao loa mai i ko kakou makemake a iini no keia papa himeni. E hele nui ae i lohe pono a ike maka hoi i ke kani oene o na puu kania-i Hawaii. Mai hoopalalaha o haule auanei i ka hope waa, a o ka lohe aihemu ka mea e kamailio ai. E hele ae i ike kumaka. Ua lohe pu mai no hoi makou, ke hooikaika nei ke Kamalei Alii Pauahi i ka nana ana a me ke kokua ana e holo ka hana a ia Papa Himeni.

-
Maui.

                      HOIKE KULA SABATI — E hoike ana ke Kula Sabati o Lahaina ma ka la 23 o Mei, a ke konoia aku nei ka poe a pau e hoihoi ana e ike e naue mai, ko na wai-eha, ko Molokai. Kaanapali no hoi, a na ko Lele mau keiki no e hookipa. D. KAHAULELIO.
Kahukula Sabati.

-
NU HOU KUWAHO.
-
No Italia.

                      He nui wale na mea hou a kakou e heluhelu ai no na mea i ikeia ma Roma a ma Italia a pau.

Ke Kukulu Papu ia ana o Roma.

                      I ka malama o Ianuari, ua oi aku mamua o 800 paahana e hoohanaia ana i ke kukulu papu mawaho o ke kulanakauhale, o Roma, malalo o na hoounauna ana a ka Pope. Ua hana o ka po a me ke ao, a ua hana no hoi i na la hemolele i malama akahele loaia e na Italia mamua ae o ka la Sabati. Aohe i loihi loa mamua iho nei, papa ikaika loa aku la ka Pope i na mea haalele i na la i hoolaaia, a ano oia maoli iho no ke hoowahawaha nei i keia mau la hoolaa? Ua kahaha loa na kanaka i keia.
                      Ke hookomo pu nei hoi ka Pope i 15,000 mau koa. Ke komo nei oia iloko o ka nenelu o ka aie, aka, ke hele nei no nae oia e hana aku a nui kelakela ae, a ke kokoke mai nei ka hopena o kona aupuni honua.

Ka Hoomakaukau Kaua ana o Italia.

                      Ke hoomahuahua loa ae nei ka Moi Victoa Emanuela i kona Puali Koa. Aohe i maopopo lea kana mea e hana aku ai me kona mau koa, aka, ua manao wale ia, ua hana mau kuikahi iho nei oia me ke aupuni o Farani, ke aupuni launa oluolu loa me na kanaka Italia, a i ae mai hoi e noho wale iho no ka Pope ma Roma. Ua inaina loa ka poe Italia i keia, a oia paha ka mea i makemakeia ai na koa e hehi ia lakou ilalo.
                      Ke manao hou ia aku nei no hoi, ke hoomakakau nei na Alii kahiko Burebona o ka Pope, e hooalaala haunaele ma ke aupuni kahiko o Napela, i hoihoi hou ia mai ai na 'lii i hoowahawaha ia e na makaainana, a ulupa iho i ka mana o Victoa Emanuela.

Ka Hoopai ana i na Hoomaau ma Bareleta.

                      I ka makahiki 1866, i ka malama o Maraki, ke hoomanao nei paha ko makou poe heluhelu, aia he hoomaau weliweli loa ia o na Kristiano ma Bareleta e na Kahuna Pope a me ka lakou mau haumana. Puhiia na hale i ke ahi, hili ia na Kristiano a eha loa, a he nui ka poe i make. He iwakalua malama i hala mua iho nei, laweia mai ana he 62 o ka poe i hana i keia mau hana ino e hookolokolo, a ua makau wale ia e hookuuia mai ana lakou, aka, iloko o ka malama o Novemaba, ua hoomaka ka hookolokoloia ana. He 22 poe o lakou i hookuuia ko lakou hoopaahao loihi ia ana no ka lawa o ko lakou hoopai, he 10 i hoahewa ia i 18 makahiki e paahao ai ma ka hana oolea; 14 i hoahewaia i 10 makahiki; 5 i hoopaiia i 7 makahiki e hana ai; l i hoahewaia i 7 makahiki e noho paahao ai; 2 i hoopaiia i 5 makahiki; 1 wahine i hoopaiia i 3 makahiki; a 1 i hoopaiia 1 makahiki e hana ai. O ka Moneka ka mea nana i alakai i keia huakai, oia kekahi o ka poe i hoahewaia i 18 makahiki e hana ai. Ke hoike mai nei keia o na lunakanawai malalo o Victoa Emanuela, ke hana pololei nei, a ma paha no ke pale ana aku i na hoole Pope. He nu hou loa keia. Aole e hanaia keia, ina e noho alii ana ka Pope ma kela aina, e like me keia mahope mai nei. Ua houluulu ae kekahi ahakanaka nui a hele aku e aloha i ka Moneka a me kona poe hoa paahao, ka poe i manaoia aku ai e hookuuia mai ana. Ua hoehaeha loa ia lakou.

No ka mare hewa ana.

                      Ua makemake ka hiapo a ka Moi o Italia e mare i ke kaikamahine a ke kaikaina o ka Moi. Ua papaia nae keia ano mare e ke kanawai, nolaila, ua noi ia ka Pope e ae mai, a ma ka uku ana i na dala he $25.000,00 ua ae ia! Kupaianaha no ka Pope. Ina ua hewa ia mare ana, he mana anei ko kekahi malalo o ka lani e hoololi i ko ke Akua kanawai. Eia nae ke kupaianaha loa, ka hoololi ana ma ka uku ana i ke dala. Oia no nae ka hana a ka Pope mai kinohi mai.

 

FOREIGN NEWS.
-
TRIAL OF BARLETTA CULPRITS.

                      Few in Italy have forgotten the atrocities that were committed at Barletta in the month of March. 1866. when the blinded and bigoted people of that town made an attack on the Evaogelici, and committed atrocities which even now few can think of without a shudder. Twenty months passed by, and still there was no notice of those who had been guilty of the dreadful barbarities having been brought to trial. Many persons imagined that, through the intervention of the priests and their followers, the matter had been bushed up, and that the criminals would escape. In this affair, however, the Government has acted with strict impartiality. In the month of November 1867 the trial of these prisoners, to the number of sixty-two, commenced. The trial lasted almost six weeks. Twenty-two of those who were placed at the bar were liberated, as having already undergone sufficient punishment; ten were condemned to eighteen years of forced labour, fourteen to ten years, six to eight years, five to seven years; one was condemned to seven years imprisonment, two to five years, a woman to three years, and one to one year. Among those who were condenmed to eighteen years at the galleys are P. Vito Maria, the Capuchin monk who, by his fierce denunciations against the Protestants, excited the people to the attack; and the Canon Ruggero Posriglione, who planned and helped to carry it into effect. This sentence caused great astonishment at Barletta. The advocates who defended the priests had assured the people that there was not the slightest doubt but that they would be liberated. An immense crowd of bigots had collected in order to meet these worthy priests on their return from Trani, where the trial was held, and conduct them in triumph into the city. Sumptuous dinners were prepared, and every preparation made to give them a right hearty welcome. At half-past two a carriage was seen approaching the town. At once the crowd came to the conclusion that it contained those priests who had given them such a wonderful example of what was meant by the Gospel of Peace. Instead, they found that it contained a messenger who had been sent from Trani to tell them that these whom they had expected to welcome had been sentenced to eighteen years' labour in irons at the galleys. Their joy was turned into sorrow. Some foamed with rage, and others burst into tears. To the Evangelici it has given the assurance that justice will be done to them in their trial, and that the Government intend to preserve religious liberty

PAPAL MISGOVERNMENT— FROM BAD TO WORSE.

                      A correspondent to the Nazione writing from Rome a few days ago, affirms that Antonelli's answer now in 1868 is the same as it was in 1860—that he would not refuse to grant certain reforms, etc., but that first of all the whole of the ancient Papal provinces, even as far as the Po, must be restored to the Pope. Under such circumstances, the Pope is thus propped upon his throne with the assurance that he will be maintained there by the French, whatever his conduct may be. Who can tell how far this will influence his future proceedings? The following edict show that there is little prospect of any improvement. Gregory XIV. passed a law by which the property of all prisoners of the State was confiscated. This law was, however, not put into execution except in very rare cases, and had almost been forgotten. Plus IX. has not only again called it into force, but has even gone further. According to a circular issued by De Witten, the Pope's Minister of the Interior, not only are the goods of all who are found guilty of any political crime confiscated, but the property of those who, although innocent, are suspected of any such breach of the law, is taken possession of, and not restored till after the case is decided! Thus every Roman is at the mercy of a police agent or any enemy that he may have. A hint of treason or other political crime may throw a man into prison; and till his case has been tried and decided, no one can take any charge of his possessions or business.

THE PREMIER'S POLICY.

                      Notwithstanding all that has lately taken place, and the fact that the possession of Rome as the capital of Italy seems as distant as ever, the Italians have not given up hope that this will yet be accomplished. When Menabrea, whose leanings were all believed to be in favour of the priestly party, came into power, this event was hailed with gladness by all those who favoured the pretensions of the Pope. In all his speeches however, he has dwelt strongly upon the necessity of obtaining possession of Rome, which he characterises as a place where plots are constantly being formed against the kingdom of Italy. The means by which he would accomplish this are by coming to some agreement with the Pope—a proposal which is looked upon with the gravest suspicion by all who desire to soe the spread of the Gospel in this land, for it is almost certain that this could not be effected without certain impediments being placed in the way of evangelistic labours. While this proposal is looked upon with suspicion by friends of the Gospel, it is regarded with equal disfavour by the priests. The clerical newspapers have criticised Menabrea's speeches with the greatest severity, and show themselves decidedly opposed to his plan of action. The late election of a President for Parliament proves that he has a majority of members on his side, but it is extremely doubtful whether he will long be able to continue in office. In case of his resignation, the Parliament must either be dissolved or a new Ministry formed. The King is believed to be decidedly opposed to the first step, and it is reported that Minstry is in readiness should Menambrea and it impossible to go on.

-
HUNAHUNA HUIKAU.
-

                      KANAKA KAULANA MAKE.—Ua powa malu ia kekahi kanaka kaulana o ka Ahaolelo o Canada o Barcy McGee kona inoa ma ke kakahiaka nui o ka Poalua, la 7 o Aperila, iaia e hoi aku ana i kona home ma ke kulanakauhale o Ottowa, ke Kapitala o Canada, a ua manaoia he Feniana ka mea ia nana i pepehi.
                      HE OIAIO LOA e hookolokoloia ana ka eueu kipi Jeff Davis ma ke kau jiure o ka malama o Mei nei, ma Rikemona, a e noho kino mai ana ka Lunakanawai Kiekie Chase ma ia aha hookolokolo.
                      UA KUAI AKU ke Kakauolelo o na Au Moku Kaua o Amerika Huipuia i na mokuahi hao eha. O ka mokuahi Catawaba ka mua, ua lilo no na dala he $350 000 00, a o ka mokuahi Onenta ua lilo aku i ke kuai no na dala he $375 000.
                      HE KIPI KULOKO MA INIA. —Ua hiki mai ka lono ma Amerika Huipuia, ua ala ae ke kipi kuloko ma ke panalaau o Beritania, oia o Inia Hikina. Ea! Ano kaiea mai nei o Beritania i keia wa, ke hele mai la kona kua a haawe i na hoopilikia a waho mai. Ina ua oiaio keia lohe, alaila, he lono kaumaha no ia, no ka mea, aia kekahi manamana lima ona ke ho-u la i Abisinia, aia paha kekahi i Nu Kilani, a eia hoi ke okaikai mai nei na poe Feniana.
                      UA PAA HOU IHO NEI he mokuahi nui no ka laina holo mokuahi o Kapalakiko a me Kina, a ua kapaia kona inoa o Iapana. E hoomaka ana kana huakai mua ma ka la 1 o Augate o keia makahiki.
                      UA OLUOLU KA EMEPERA O RUSIA e hoopanee aku i ka haawi ana ia Amerika Huipuia i manawa hou aku e hookaa mai ai i ke dala no ke kuai ana ia Alasaka, a ua hoopaaia o ka la mua o Mei nei.
                      KE AU MOKU O KE KEIKI ALII.—Ua komo aku ke au moku o ke Keiki Alii Hoku o Wale a me kana Alii wahine i ke awa o Dubelina ma ka la15 o Aperila, a ua ki pu aloha mai na moku a pau o ke awa no ka hanohano alii, a ua hookipa ia aku na 'lii e ka Haku Lutanela.
                      UA HOOLE KA AMEPERA O RUSIA i kona lilo ana i mea uwapo mawaena o na aupuni o Perusia a me Denemaka no ka hooponopono ana i na mea e pili ana ia Sekalawika. (Schleswig)
                      UA NOI MAI O GEN. NAPIE o Beritania e hele la iloko o Abisinia e kaua me ke Alii Theodore, e hoouna koke aku i mau mea hoopumehana no na koa malalo ona mamua o ka hiki ana mai o ka wa ua nui.
                      Ua loheia ae ma Enelani, ua hookuuia na kanaka Beritania i hoopaahaoia e ke'lii, a ua pau ke kaua, eia nae aohe mea hooiaio mai ia lono.
                      O ka lohe maopopo loa, ua kokoke aku na koa kahi he 60 mile mai ko Theodore mai, aka, he 5 000 nae o i ala mau koa e hoopuni mai ana me na pu nui he 20. No ka miala aku, a o ka hoouka mai no ia, a aohe i akaka ka hopena.
                      E KUAI LILO IA SANTA KARUZA.—Ke kukakuka nei ke Aupuni o Denemaka me ke Aupuni Emepera o Farani, no ke kuai ana aku o Denemaka ia Farani i ka mokupuni o Santa Karuza. Aohe i akaka ka holo pono ana oia kamakamailio.
                      UA KAUOHAIA E HOI MAI.—O na puali koa kaua a pau o Farani e noho la ma Roma e kiai ai i ka Pope, ua kauohaia lakou a pau e hoi mai i Farani me ka hoohakalia ole.

-
MARE.

                      Maraki 30. mare ia o Keoni k me W inamoku w no Paauhau laua. Na Rev. Pikanele laua i mare.
                      Aperila 28, ma Kaneohe mare ia e Rev. B.W. Pareka o Kainaina k me Ana w.
                      Aperila 23, ma Maau Waianae O, mare ia o Kanehailua me Mahoe. Na A. Kaoliko laua i mare.
                      Aperila 27, ma Makua Waianae O.,mare ia o John Booth, me Kalu Na Rev. A. Kaliko laua i mare.
                      Aperila 28, ma Kamaile Waianae O., mare ia o S.N. Aalona me Kananaoha. Na A. Kaoliko laua i mare.
                      Aperila 28, ma ia wahi no, mare ia o D. Kuhaupio me Kuhia Na Rev. A. Kaoliko laua i mare.

HANAU.

                      Aperila 20, ma Kaneohe hanau o Keloku k na Kalua k me Makahio w.
                      Maraki 6, ma Manoa hanau o Iakopa na Kopa me Waiwaiole.
                      Mei 9, ma Waikiki-kai hanau o Kane k na Naholehole me Kakalina.
                      Aperila 30, ma Iwilei Kapalama hanau o inoa ole w. na Keliipio k me Kaoe w.

MAKE.

                      Mei 13, ma Kamoiliili make o Joel Iwiula, k. he pua hou oia.
                      Aperila 17 ma Kamoiliili make o Kailiahi w.
                      Aperila 19 ma Kamoiliili make o Hainaki k.

OLELO HOOLAHA.

O KA POE I AIE IA A.A. COE O KAUPO Maui i make. E hookaa lakou ia T.W. Everett o Waikapu, Maui. J.W. AUSTIN,
337-3t Luna Hooponopono Waiwai o A.A. Coe.

OLELO HOOLAHA.

O KA MEA NONA KA INOA MALALO iho, ke kuai pau nei oia i kona mau waiwai mai keia la aku no ke

KUMUKUAI HOOPOHO.

Ke kauoha pu ia aku nei ka poe i aie, e hookaa koke mai, a i oleia, a waiho aku no au ma ka lima o ka Lole, a o na koina a pau, maluna o ka mea aie. O ka poe a pau ana i aie aku ai, e hoike mai i ka Bila. E haalele ana oia i keia Aupuni. C.F. PULUKA.
Alanui Papu.
Mei 15, 1868. 337-6ts

WAHINE HAALELE KANE.

O KUU WAHINE MARE O D. Mary ACHILL i kapaia o Wahineaakui, ua haalele mai ia'u a me ko maua wahi moe, nolaila, ke papa aku nei au i na mea a pau, mai hoaie mai ia ia ma ko'u inoa.
AH UN (Auna).
Honolulu, Mei 15, 1868. 837 3t*

OLELO HOOLAHA.

E IKE AUANEI NA MEA A PAU, Owau o ka mea nona ka inoa malalo, ke hai aku nei au ma ke akua, ua haalele kumu ole mai ka'u wahine mare ia'u, oiai aohe oia i hana a hooko i ka mana a ke Kanawai i kauoha mai ai laila iwaena o ka Aha Hoomalu o Honolulu nei. Ke kauoha aku nei hoi au i na mea waiwai a pau o kela ano keia ano, mai hoaie mai oukou ia Mrs. Kalapawale Keoki, kuu wahine mare. A o ka mea kue i keia papa ana, maluna iho o kona poo kona poho, aole au e hookaa iki ana i kona aie a hiki i ka hulihia ana o keia honua. JOHN WAIAU,
Honolulu, Mei 14, 1868. 337-1t*

I KA POE MAKEMAKE KUAI WAIU!

O WAU O SAMUELA ANARU, UA HOEMI loa iho nei au i ke kumukuai o ka'u waiu pipi i ka hapaumi o ke kiaha piula, nolaila no ko'u manao he poe makemake no na kanaka Hawaii i ka inu waiu, ke kahea aku nei au e kuai mai me au. Aia no ia Keoni Pukiki ma Nuuanu ka halihali ana i kela a me keia kakahiaka a ahiahi o na la a pau.
Honolulu, Oahu, Mei 9, 1868. 336-ly

He hoolaha i ka Poe Mea
Dala i waiho mai ma ka
BANEKO MALAMA DALA.
-

KE HAIIA AKU NEI KA LOHE I KA Poe a pau i waiho mai i ka Baneko Malama Dala, i na puu dala i oi ae mamua o

EKOLU HANERI DALA

me ka uku panee, aole no e ukuia ka uku panee mahope iho o ka la mua o Iune e hiki mai ana, aia wale no a ae like ia me ka hoopaa i ka uku hoopanee no ka manawa i makemakeia. O ka uku panee o na puu dala i emi iho malalo o Ekolu Haneri Dala mahope iho o ka la mua o Sepatemaba, e hoemiia i eono hapa haneri no ka makahiki.
BISHOP & CO., BANKERS.
336-tf

Olelo Hoolaha.

E IKE AUANEI NA MEA A PAU MA keia olelo malalo nei, o na mea holoholona a pau i loaa ole ka ae like e hele nei ma ke kula o Waipio a me Waiawa, e lawe lakou mai keia la aku mai ua kula la, a ma ka la mua o Iune, e hopu ia na mea e koe ana ma ua mau kula la, Bipi, Lio, Hoki, Hipa, Kao, a na ke Aupuni ka hana, ke kaa ole ka uku kula a pela aku. E like no pela na aina kula ma kai o Waipio, e hopu ia ai a me Auiole, ma Waikele. O na ilio kahu ole e hele wale ana ma ia kula, e manaoia lakou he mau ilio aea wale, pepehi hipa a kao hoi, e ki poka ia lakou, hookahi dala no ke poo ke make, na ka mea poka la uku, mai ka la mua aku o Mei e hiki mai ana. Ina he ilio me ke kahu, e like ka h na me kela mau lilo, o ke kumukuai i poho ai no ia mea, a me ke koina, pela ka Aha e hooholo mai ai.
NAPAHUEKOLU.
Luna Aina o Waipio a me ko Waianae kula.
Halaulani, Ewa, Aper. 2, 1868. 334-4t*

Hale Hoomoa Palaoa ma Hilo!!

KE HAI AKU NEI NA MEA NONA na inoa malalo nei, i na kanaka a pau o Hilo nei, ua wehe ae nei maua i Hale Hooohainu Kope a Hoomoa Palaoa Hou, kahi hoi e hoolakoia ai na ohana i na palaoa i kela a me keia la, a me kahi e hana ia ai ka mea Ono ki i na aluna ahiahi a pau. Na mea Ono a me na Pai o kela a me keia ano. e hanaia no na mea Ono a me na Berena ma ke kauoha. He wahi no e paina ai i na hora a pau. Owau no o
318 5m L. SEBASTAIN a me J.C. BLACK.

Papa Nukama (R. Newcomb),
A ME
Toma Kea (Thomas Cross)
NA MEA HUMU BUKE.
Alanui Kalepa Makai o Hale Luina.

318-3m

HALE KUAI MANUAHI!
KA HALE O C. BRENIG
MA AIENUI.

E hele mai oukou na hoa aloha a me na makamaka, a e hoao, a e kuai manuahi no au ma ke kumukuai emi loa.
CHARLES BRENIG
Honolulu, Feb. 22, 1868. 325-3ms

S. MAGNIN
MEA KUAI LOLE MAIKAI
—A ME-
NA ANO LOLE HOOHIE A KA MANAO,
Na Kamma, Buti, na Papale Kapu a me na ano Papale.

E hele mua maanei mamua o ka hele ana aku i na hale e, a e kuai makepono aku no waa. Aia makai iho o ka Roiala Hotele ku'u Halekuai Lole. E wehe ia ana ka puka i keia la.
Honolulu, Ian. 4, 1868. 318 6m

He Mau Mea Heluhelu
MAIKAI EIA IHO
MAKEMAKE ANEI OUKOU E KUAI
AHINAHINA PELEKANE MAKEPONO,
INA PELA E KIPA MAI MA KA
HALEKUAI O
KAKELA ME KUKE,
KAHI E LAWA AI KA LOLE WAWAE I
KA HOOKAHI DALA WALE NO.
E kuai makepono pu ia no hoi ka

AINAKINI NAO.
KUKAENALO NAO,
KEOKEO, KALAKOA,
HULUHULU, KELEPA,
PALULE, ALAPIA.
A pela aku, a pela aku, a pela aku. 330-4ts

OLELO HOOLAHA!
-A-
KA LUNA HOOPONOPONO.

MA KA WAIWAI O KE}
ALII WAHINE H.K. KAPAKUHAILI. }
KE HOOLAHA AKU NEI KA MEA NONA ka inoa malalo, ka Luna Hooponopono o ka waiwai o ka mea i haiia maluna. O na mea apau e paa ana i kekahi o ka waiwai paa, no loko mai o ia waiwai ma ke ano hooli9malima a me kekahi ano e ae paha, a ua aie no ia mea, a aie aku ana paha ma keia hope aku i ua waiwai la no ka uku hoolimalima, a mau aie e ae paha, e hookaaia i ka mea nona ka inoa malalo,

O KA MEA WALE NO I HAI IA,

e lawe e ohi ia mea, me ka haawi ku i Palapala Hooka no ia mea, a ua papa ia na mea a pau, aole hoi e komo hewa maluna iho, a hokai wale aku, a lawelawe wale aku i kekahi mana, mai ka hooponopono ana o ka waiwai i oleloia, a o kekahi Apana, a Lele o Waikahaiulu, e waiho nei iloko o keia kulanakauhale ma Honolulu nei.
CHAS. KANAINA.
Luna Hooponopono Waiwai.
Hanaia ma Honolulu, Mar. 24, 1868. 334 ft

OLELO HOOLAHA.

E IKE AUANEI NA MEA A PAU. Ke papa loa aku nei au i ke komo hewa ana o na Kanaka ma ka aina o ke Kulanui o Kapunahou ma Paliku a me Kolowalu ma Manoa mauka. Ua kapu loa ka lawe wale ana a ohi wale ana i ka wahie a me kekahi mau mea e ae paha ma ua aina la. Ke hoolilo aku nei au ia Hookano i Luna nana e malama keia aina. W.D. ALEKANEDERO.
Kapunahou, Aper. 23, 1868. 334-4t

HALE KUAI LOLE HOU!!

UA WEHEIA AE NEI MA KE ALANUI NUUANU, ma o iho o ka Hale o McLIIAN, he Hale Kuai Lole Hou. Malaila e loaa ai na Kamaa a me na Buti o na Kamalii a me na wahine. E kuai makepono ia na lole a me kela mea keia mea.
JOS. DAVIS &Co.
327-6m

HALE MU!
HALE KUAI MEA AI!

HE OLUOLU LOA KE KUAI ANA O NA mea ai ma keia hale, i lohe oukou e na makamaka Hawaii a pau:
RAIKI no Waimea. Kauai mai,
PALAOA maikai loa,
KAMANO io ula no Keamolewa mai,
BIPI uahi no Kaleponi mai,
KOPA keokeo - KOPA ulaula.
AILA Honua! AILA Kohola.
KOPE—PAAKAI,
AI no na Lio me na Moa,
Na mea ono he nui wale o kela ano keia ano.
PIA NO HAWAII MAI,
PIA AI—
A he nui loa no na mea ai maikai e ae.
                      Nolaila ia ea, e na makamaka, e hele mai no me kahi dala, a e like maka no oukou i keia mau mea i laila ae la maluna.
Me ka mahalo.
I. BATALETA.
318-3m

E HOLO MAU ANA KA
Moku Ahi
"KILAUEA"
I keia hapaha Makahiki, e like me keia malalo nei.

E haalele ana ia Honolulu
Poakahi Maraki 30
Poakahi Aperila 6
Poakahi Aperila 13
Poakahi Aperila 20
Poakahi Aperila 27
Poakahi Mei 4
E hoomaha ana i ka hebedoma elua, e hoomaka ana i ka la 11 o Mei, a holo hou i ka
Poakahi Mei 18
Poakahi Mei 25
Poakahi Iune 1
Poakahi Iune 8
Poakahi Iune 15
Ma ka hora 4 1/2 ponoi o ke ahiahi, a e ku ana ma
LAHAINA,
KALEPOLEPO,
KEALAKEAKUA,
KAILUA,
KAWAIHAE,
a me MAHUKONA.
Ma ka hoi ana mai, e haalele ana ia
KEALAKEKUA ma ke awakea Poakolu.
KAILUA, ma ke ahiahi Poakolu
KAWAIHAE & MAHUKONA, ahiahi Poaha.
Ku hou ma HONOLULU i ke kakahiaka Poaono.
E hoopae ia no na ohua o MAKENA.
Ma ka Poaha, Iune la 25, e holo ana i KOLOA a me WAIMEA KAUAI ma ka hora 4 1/2 ponoi, a e ku hou mai ana i ka Poaono la 27.
WALKER & ALLEN
Honolulu, Mar. 21, 1867. NA EGINI.
318-3m

No Hilo.
KA MOKU KUNA
"MELE HILO,"
O Ballastier ke Kapena.

E HOLO MAU ANA KEIA MOKU I KE Awa maluna, no na ukana a me na ohua e ninau ia
HULIPAHU, (L.L. TORBERT).
318-tf

HE MOKU HOLO MAU NO KONA
A ME
KAU, HAWAII.
E HOLO MAU ANA KE KUNA
"Kona Packet,"

KAPENA BALAAMA, mawaena o Honolulu a me Kona, Kau, Hawaii. No na ukana a me na ohua, e ninau i ke Kapena ma ka moku, a i ole, ia
PALAIKA (F.S. PRATT)
Honolulu, Aper. 23, 1867. 318-6ms.

OLELO HOOLAHA
-A-
KA LUNA HOOPONOPONO.
-

MA KA WAIWAI O KA MEA KIEKIE}
VICTORIA K KAAHUMANU I MAKE.}
KE HOOLAHAIA AKU NEI E KA MEA nona ka inoa malalo.
                      KA LUNA HOOPONOPONO WAIWAI HOOKAHI, o ka waiwai i haiia maluna, o na mea a pau e paa ana i kekahi Waiwai Paa, no loko mai o ia Waiwai, ma ke ano hoolimalima, a ma kekahi ano e ae paha, a ua a e no ia mea, a e aie ana paha ma keia hope aku i ua waiwai la no ka uku hoolimalima, a mau aie e ae paha, e HOOKAAIA i ka mea nona ka inoa malalo.
                      KA MEA WALE NO I HAAWIIA KA MANA, e lawe a e ohi ia mea, me ka haawi aku i palapala hookaa no ia mea. A ua papa ia na mea a pau, aole e komohewa maluna iho, a hokai wale aku, a lawelawe wale aku i kekahi mana mai ka hooponopono ana o ka waiwai i oleloia, a o kekahi apana a mau apana paha o ia mea.
JNO. O. DOMINIS.
Luna Hooponopono Waiwai Hookahi o ka Waiwai o H.R.H.V.K. Kaahumanu.
Honolulu, Maraki 10, 1868. 328 3m

KAUKA LAPAAU.
-O-
Dr. Kennedy (Kenede) kona inoa.

AIA NO KONA HALE KAUKA MA ke Alanui Papu, makai iho o ke Alanui Hotele. Honolulu 318-1y

HALE PAI KII!
AIA KO'U HALE PAI KII MA
MONIKAHAAE,

Mawaena o ka HALEKUAI BIPI a me ka HALEKUAI MEA AI o S. SAVIDGE ma ke Alanui Papu. He emi loa ke kumukuai o na KII. H.L. KEIKI (CHASE)
318-ly Mea Pai Kii.

NA LAAU LAPAAU
A DR. JAYNE.
OIA NA

LAAU KUNU,
LAAU HOOPAU NAIO ME NA KOE,
LAAU HOOPAA HI,
LAAU HOOMAEMAE KOKE,
LAAU HAMO-PENIKILA,
HU'ALE OLA.
AIA MA KAHI O
KAKELE me KUKE,
Ma Honolulu 327-tf

Na Buke i Paiia e ka Papa Hawaii.
Eia na buke kuai, a me ke kumukuai.

Baibala Ohana, ano nui, me na kii, 2 50
me na Moohana. 5 00
Kauoha Hou, me ka pepa lahilahi o waho, 12 ½
Haiao, 25
Hele Malihini Ana, 25
Wehewehehala, 25
Lira Hawaii, 25
No ko ke Akua Ano, 25
Lira Kamalii, 25
Kumumua Hou, 12 ½
Moolelo Ekalesia, 50
Hoike Palapala Hemolele, 25
Himeni Hawaii me na Leo Mele, 1834, 25
Ninauhoike, 12 ½
Ui Kamalii no na Kula Sabati 12 ½
Kamu Leomele 12 ½
Haawina Kamalii, Buke 1, a me 2, 12 ½
Haawina Kamalii, Buke elua i huiia, 25
Moolelo o Heneri Opukuhaia - 25
Hoike Akua, - - 25

Eia na buke i haawi wale ia.

Ui.
No ka Aoao Pope.
Hoike Pope
Ka Ekalsia Oiaio.
Palapala
Helu 4---Makemake anei oe i ke ola?
Helu 6---E hele i o Kristo la.
Helu 7---Ke hoi ana mai o ke Keiki Uhauha.
Helu 11---No ka hoohiki wahahee i ke Akua.
Helu 16---Ka eehia ana o ka Ahaaina a ka Haku a me ka Papekiko ana.
Helu 17---Mai hana ino i na Holoholona.
Helu 18---No ka mahi ana, kuai ana, a me ka inu ana i ka Awa.
Ka Davida Malo Kumumanao.
Ka Moolelo o Batimea Puaaiki.
L. H. Kulika.
Kakauolelo o ka Papa Hooko o ka Ahahui Euanelio o ko Hawaii Pae Aina.