Ka Nupepa Kuokoa, Volume VII, Number 21, 23 May 1868 — Page 3

Page PDF (1.74 MB)

KE KUOKOA, HONOLULU, MEI 23, 1868.
NU HOU
KULOKO
Oahu.

                O ka moku R. C. Lane i hoohuliia iho nei, a kapili hou ia i ke keleawe, ua paa loa malalo o na luna hana o Foka ma.
                He mau la malie keia o makou o Honolulu nei a makou e noho aku nei. Ua hoi oiai ka la a e like me ka mea mau i keia wahi a kapaia ai ko Honolulu keiki, "He keiki poo la. --
                HIMENI O KAUMAKAPILI. - Ma ka po Poaha iho nei, ua mele io mai ka Papa Himeni,
a ua nani a molale Kauiki i ka malie i na leo mele i himeniia ia po, aka, ua pau pu no lakou a pau i ka puia i ka nani. O ka loaa ma ia po $283.50.
                I KEKAHI LA O KA PULE I HALA, ua kuai kudalaia
ma Honolulu nei, ka laikini kuai opiuma, a ua nui ka hookelakela ana o na pake i ke koho e ake e lilo i kekahi a i kekahi, nolaila, ua pii loa ke kumu hoolimalima no ka makahiki i ka $10,720. Ua lilo keia Laikini Kuai Opiuma ia Apakana a me ka Poe Hui.
                MA KEKAHI OLELO HOOLAHA o keia la, e ike auanei kakou, e kuaiia aku ana kekahi o na moku Kuna holoholo pili aina o kakou i ka poe makemake mai ana, oia hoi kahi kuna Me re Hilo. He wahi moku kamaaina keia i ka holoholo mawaena o Honolulu nei a me Hilo ma ka ua Kanilehua.
                Ma ka olelo hoolaha a Puluka, mea
Hale Kuai ma Alanui Papu ma ka papa o keia la, e ike auanei kakou, e kuai hoopoho aku ana ia i na lole a pau no kona manao, e haalele hoi i na kaiaulu aloha o Hawaii nei, a hoi aku i kona one hanau, nolaila me he mea la, o ka wa pono io paha keia.
                E halawai ku i ka wa ana ka Ahahui Euanelio
o ka Mokupuni o ka Mokupuni o Oahu, ke hiki aku i ka malama o Iune, la 10, hora 7 o ke ahiahi, ma ka luakini o Kawaiahao, e like me ke noi ana mai a na Kahu Ekolu a me na Ekalesia ekolu, e like me ke Kumukanawai o keia Ahahui. Ke kono ia aku nei na hoa Kahu a me ko lakou mau Elele pu no hoi. H. Kauaihilo.
Lunahoomalu.
                HE AHAAINA HOOKIPA. - Ma ke ahiahi Poalua
iho nei, ua oluolu ke Kuhina o Ko na Aina e a me kana Madame, e hookipa aku ma ka laua papaaina, ma ko laua home ma Nuuanu i na Kapena o ka moku Kaua Amerika Mohon go, oia o Simpson a me Nares o ka moku Kaua Beritania Reinadia. Ua kono pu ia mai hoi ka Hope Kuhina Noho o Ame rika Huipuiaa me ke Kanikela Beritania e komo pu aku ma ia anaina luana ana no ka hookipa ana mai i na keiki kupa o ke kai. He nui ae no kekahi mau hoa hanohano i hiki aku, oia na Kuhina o ka Moi a me kekahi poe e iho.
                KAIKAMAHINE LELEPALI.- Ua kakau leta
maio J. P. Kaiahamauleo o Ewa ia makou, ma ka Poalima, la 1 o Mei, ua kaa kekahi kaikamahine uuku i ka pali o Kaulaula ma Honouliuli. Aia maluna oia puu he mala ipu haole a kona mau kupuna, a i pii aku laua me kona Kupunawahine e nana i ka male. Hiamoe e nae ua moopuna la, nolaila hoomoeia ma kahi hale kiai, hele e ke Kupunawahine e hoa aku i ka pipi, i hoi mai ka hana ua nalowale ka moopuna. Huli wale iho la ia, a hoi i kauhale, loaa aku kona haku, a olelo aku la, "ua nalowale ka moopuna a kaua." I huliia aku ka hana,   loaa aku ua make ma ka huli makai o ka pali, "e moe ana i ka hiamoe kau a hooilo."
                LULU DALA LUAKINI. - I ka pau ana o ka
Hoike Kula Sabati ma ka la mua o Mei, ua hoi aku ka lehulehu nui a pau, koe mai ko Wailupe a me ko Waikane; a ma ka la 2 ae, ua lulu dala mai na hoahanau a pau o Wailupe, ko Waikane a me na kamaaina iho o Waimanalo nei no ka luakini o Waimanalo, mamuli o ka manaolana nui loa o ko Wailupe poe hoahanau a me ko lakou Kahu, aole ma ka paipai ia kau ia lakou no ka mea, ua hoike akea mai ke Kaua ma ka la hoike. Eia na dala i loaa mai ma ia lulu ana: No Wailupe, he $22.50; na John A. Kamaki a me kona ohana a me Kimo Holo, he $10.00; no Waikane, he $1.50; na Kahu mai o Hauula a me kona mau hoa hele, he $1.00. Huina pau, he $60.00.
Na M. KAWAIHALAU.

Maui.

                WANANA LAPUWALE.- Ua palapala mai o J. Kahuakai o Moomuku ia makou, ua wanana kekahi wahine o Kamalii kona inoa, e puka ana he ahi pele maluna o ka mauna o Haleakala i ka la 6 o Mei, aka, no ka makau o kanaka, ua haalele lakou i ko lakou mau wahi, a ua holo i Papaka, ua kakali nae ka poe i lohe i keia, a ua akaka kona hoka. Lapuwale o na lapuwale, pau loa na mea i ka Lapuwale.
                PAKELE KE OLA I KE DIA. - Ua palapala
mai o P. Kawelakawai o Kawela, Molokai ia makou penei: Ma ka la 29 o Aperila, ua ike au i Kaukino, ka mea i ola mahunehune. Eia ke kumu, o kekahi holoholona a ko kakou Moi, ke dia i hookuuia ma kona kula hanai holoholona, ua komo maloko o ka pa uala ma Kalamaula e ai ai i ka uala, a ike keia kanaka, kii aku e hoemu, holo mai ana ua holoholona la, aka, ike e keia holo, aohe i mamao aku na kapuai, o ka loaa mai la no ia, a hou mai la i kona kiwi, hina keia i lalo kikii ke alo. Hou ia no hoi ma ka poaeae a komo pu ke kiwi. Ike kana wahine a holo aku a laweia mai a kau hale, mauleule loa ua kanaka la. Ua maha no nae makou i ka lohe ana mai mahope o ua palapala la ke ola la no oia.
                Ua palapala mai o Kapohaula o Kalawao,
Molokai ia makou, nui loa ka ua, ka hekili, uila malaila i na la hope o Ape rila. Kulu ko lakou mau hale, a noho pue i ke anu iloko oia mau la.
                HAILOAA O NA NINAU A MALACHI. - Ua hoouna mai o J. Kalailua, he Lahainaluna paha ia, i ka hailoaa o na ninau a Malachi, i paiia a hoolahaia ma kekahi nupepa i hala, a no ka loihi loa a me ka pupuku mai paha auanei o ko makou poe hoonoho hua, no ka lehulehu loa o na huahelu i hookomoia, nolaila, ke hai pokole nei makou i ka haina
penei: "O na mile o ka loihi mai ka waa aku a hiki i keia awa ana e holo aku ai, he 10,000 ; o kona latitu okoa he 9,836." Ina ua makemake o Malachi e ike i ka wehewehe ana o ka ninau, e pono e hele mai oia ma ke Keena Oihana o ke Kuokoa, a e nana oia nona iho.
                UA NUI ME KA WAIKAHE MA HONOMUNI, MOLOKAI. - Ma ka Poalua, la 12 iho nei, he la ua nui ia ma kela wahi, a ua lilo kekahi kanaka i ka waikahe, o Kekipi ka inoa ma kahawai o Honomuni. Mai Halawa mai keia kanaka me na piula pai ai, moe nae ma kela wahi, a i ka Poalua ae, hoeu e hoi, aka, hiki ma ke kahawai e kahe ana ka wai, hoemu kela i na piliia a huiapa aku mahope. Hoolohe na piula, a i ko laua au ana aku huki ia laua e ka wai, a kaawale aku na holoholona, a kaawale no hoi keia. Hukiia aku nae keia a lumilumiia e ka wai. Ike mai kekahi kanaka e a nana i kokua mai a pakele aku la kona ola mai lilo loa i ka wai. "O ka hao a ka wai nui aohe koe opala." ----

Hawaii.

                LILO I KA WAI MA KOHALA. - Ma ka auina la Sabati iho nei, ua haule iho na kulupaka ua koikoi, a ua kahe nui mai ma na kahawai. E halawai ana ke anaina haipule maloko o ka luakini, ike aku la eha mau keiki i ke kahe nui mai o ka wai, wikiwiki lakou e holo aku ma kela aoao o ke kahawai, aka, ua lilo aku ka ha o na keiki, oia o Kamakalio, a ua make loa. Pela mai nei o C. H. Kuluwaimakalani.
                ONA RAMA MA NAPOOPOO. - Ke haukawewe mai nei ka makakila a A o Kona, no kona ike kumaka i ka inu rama malaila, ua loaa mai ka waiona mamuli o ko lakou mau akamai, me ka hoawaawa ana i kekahi mau mea ai, alaila, inu a wai, a like maoli me ka mea inu rama. O na lima o ke kanawai malaila, ua upikiia a opu kuoe wale iho no. Ua ikeia ka hakaka ana o kekahi poe mamuli o ka ona i loohia ia lakou, nolaila, ke ninau nei makou, aia mahea la na maka o na makai malaila ? Ua komo pu anei lakou iloko oia kio wai e eku ai ?
                LUNAMAKAAINANA HOU NO KONA HEMA. - Ua hiki mai nei ka lohe oiaio ia makou, ua koho pono ia o Alabati F. Kauka i Lunamakaainana no ka Apana o Kona Hema, ma kahi o ka Luna mua i hoopau ia. Elua laua i hana balota, aka, ua haule nae kona kokoolua. I ka Poaha iho nei, ua hoike ae oia iloko o ka Hale Ahaolelo i kona Palapala
hookohu mai na Luna Nana mai o ia Apana, a ua hoohikiia oia malalo o ke Kumukanawai.
Penei ke kulana o na balota:
A. E. Kauka - 97 kohoia,
W. S. Pahukula 46 puehu,
J. H. Kamalo - 6 kohahe,
J. W. Kupakee – 1
------ 150 poe koho.
                HILIHEWA KA MAKAPO. - E noho ana ma Honalo he elemakule makapo a luahine, a o ka laua mau ui, ua hele aku ma kekahi wahi o Kona Hema. I ko laua noho ana a nele i ka wai, a o i kali aku o ka hoi mai o ke keiki, aole nae hoi mai, lilo aku la i ke au a ka wawae. Nolaila, hoomanawanui ka elemakule e pii i ka wai. I kona hiki ana i ka punawai, huli hoi mai. Napoo e nae ka la, aohe i launa aku i kauhale, aka, hele aku la ia me ka manao eia no ma ke alanui e hiki ai i kauhale, aka, ua huhewa nae, e naku ana iloko o ka iniko, a i lohe kanaka o kahi ana i huhewa aku ai i ka hae a na ilio. I ninauia aku ka hana, owau mai ana ua makapo la. Na ia poe i kuhikuhi aku i ke ala. Aloha ino ka elemakule kama ole, ua hala ke kama i ka punihei a ka iini. Pela mai o T. Kuhiaopio o Maihi 2 ia makou.

Kauai.

                NO KA MOKU O MANOKALANIPO. - Ua ulele leta mai ko makou makamaka o Koloa, D. Kealahula e hai ana, ma ka Poaha, la 7 o Mei, ua haule kualau iho na paka ua, a ua hue mai ka waikahe nui ma Waimea, Hanapepe a me Koloa.
                Ma Hanapepe elua mau hale i hoopoinoia e ka wai, no Napopolo a me Nawahie. Ua laweia aku na waiwai o loko oia mau hale.
                Ma Koloa, i ka la 8, ua kauoia mai na pauku wahie o ka hale puhi ko o Koloa a hala loa i kahakai, a holopapaia ka hale o Mr. Newman e ka wai. Mai ka la 7 a hiki i ka 12 ke poi pu ana a ka ua.
Make ma Kaliponia.
                Maraki 6, ma Pokimailekini, make o Kalua k. o kona mai i make ai, he rama. Nolaila make oia no ka nui o ka ona. Houia e kekahi kanaka i ka pahi a ku ma kona aoao a loaa ka naau, elua la i ola ai a make loa, nolaila e hai aku oe i na makamaka mai Hawaii a Kauai o Mano, he mea ino loa ka rama. O Kanakaole ka mea nana i hou i ka pahi, o kona wahi ma Kaumakapili, Kalua no Kamoiliili Waikiki.
A.E. MALUAE.
English Column

FOREI GN NEWS.

                By the Foreign Mail received on Monday we have important news from abroad.
                The Impeachment Trial of the President
o f the United States had about closed, and the verdict remained with the Senate, which wa s expected would be rendered within a few days.
                If the Newspaper telegroms report correctly, a division of sentiment has occured among the Republican Senators in the matter of the conviction of the President, and his removal from office is yet uncertain. Our next advices will probably give the result of the Senate's decision as a jury.
                The Herald's, May 2. - Dispatch says it is believed that if the President be removed
the members of the Cabinet will refuse to quit, on the ground of the acting President no t being a Constitutional President, and ha s no right to remove them.

Eu ropean.

                LONDON, May 1. - The debate in the House o f Commons last night, on Gladstone's resolution for the abolition of the Irish Church, wa s continued to a late hour. Some prominent members spoke. Gladstone closed the debate on the Liberal side with a powerful speech against the continuance of the Irish Church. He also defended himself from the personal attacks made upon him for his course, denying that he had any part or lot in the projects of either the Ritualists or the Roman Catholics.
                Disraeli followed in a bitter speech, calling
the scheme one of confiscation and violence, to which the people of England would ne ver consent.
                A division then took place on the first resolution, which was adopted by 65 majority.
                Disraeli said the Ministry needed time to consider what course they would take, and
the House adjourned to Monday.
                The Cabinet crisis monopolizes public attention.
I t is thought that if the measures, whi ch are in effect approved by poth parties, a re not opposed by Liberals, the present Cabinet will not resign or dissolve Parliament.
                LONDON, May 2.- The journals all comment
on the vote of Gladstone's resolution. The Times says no one can deny the immense significance of the event. Since the mo tion to go into committee the Tories have gained three seats in the House of Commons, yet sixty majority has grown to sixtysix.
                LONDON, May 3.- It is said, to-day, that Disraeli tendered his resignation yesterday,
but it was not accepted.
                LONDON, May 4. - Midnight. - There was
a very full house at the opening session of the House of Commons to-night. After some unimpo rtant business Disraeli arose and was greeted with cheers from the Ministerial benches. He reviewed the course of the Tory a dministration which at its outset was wi thout a majority of supporters in the House; an d spoke of its uniform success. On Thusday la st, on the vote upon the first of a series o f resolutions, the Ministry encountered a new question, which threatened confusion to I reland and ultimately the overthrow of the English Church, the effects of which would be the absorption of all the Church of Rome. To this measure he could not assent, and had a sked the House for time to advise with the Queen on the new attitude of affairs. Her Ma jesty had heard his statement, and not onl y declined his resignation, but urged him no t to dissolve Paliament at present – an anamolou s circumstance, until an appeal could be made to the new constituents.
                Mr. Gladstone said the Premier's praise of the tories was not only in bad taste, but unru, especially that portion respecting the finances. He laughed at the cry of danger of the estabisbed church and at that of the Church of Rome, also of other sects. It was unprecedented that the ministry which had been beaten by 65 majority, should talk of dissolving Parliament. It might be right to elect a new Parliament to settle the question of the Irish Church, but the first duty when chosen would be to settle the Ministry itself. Its previous course was unconstitutional.
                John Bright said the Premier's statement would amaze the country. He asked the House to examine the usage and the Constitution that he might keep office by arts not the most worthy, and hold it by adopting dogmas which he had bitterly denounced Mr. Bright showed the inconsistency of the Tories. There were various differences of opinion among the members of the Cabinet.
He said an a dverse suit was no disgrace to the Ministry, but to hold hoffice after such a vote, was. There was no reason why the constitutional practice be dispensed with in favor of Disraeli, who knew well enough that no Irish or Scotch Reform bill, not of a nature to suit the Irish or Scotch Liberals, could pass the House.
                Disraeli fixed the 7th of May for the debate on the Irish question.
                Starling intelligence has just been received from Australia. Prince Alfred, who is visiting Sydney, was shot and dangerously wounded by an unknown person.
                LONDON, April 25th. - Particulars of the attempted assassination of Prince Alfred state
that the culprit is and Irishman named Farrel known to be connected with the Fenian organization. He shot the Prince in the back on the 12th of March. The ball was not extracted for two days. The wound is dangerous an d painful, but the Prince is doing well, though his recovery will necessarily be slow. Un der medical advice he had sailed for En gland.
                LONDON, April 28th. - Both Houses of
Pa rliament to-night, without a dissenting voice, voted an address to the Queen upon the subject of the attempt to assassinate P rince Alfred expressing the sympathy of the British nation with the royal family in the untoward event, which has filled them with sorrow and the country with horror, and the hope that the Prince will soon be restored to heal th.
                Advices from Sydney, Australia, say Farrell,
who attempted to murder Prince Alfred, has been tried, found guilty and sentenced to death.
                LONDON, April 26th. - Dipatches from
Aby ssinia state that a battle was fought on Good Friday, before Magdala. King Theodore commanded in person, and was defeated. He was found dead.

NU HOU KUWAHO.

                Ma ka auina la Poakahi iho nei, ua ku mai kekahi mau moku kalepa elua mai Kapalakiko mai, a maluna mai o kekahi o laua i loaa mai na mea hou ano nui malalo nei :Kokoke pau ka Hookolokoloia ana o ka Peresidena.
                Ke kokoke nei ka manawa e pau ai ka hookolokolo ana ia Peresidena Andrew Ioanekana. Ma ka la 23 o Aperila ka Nelson wehewehe ana i kona manao no keia hoopii, oiai oia kekahi loio o ka Peresidena, a ma ka la 25 ae, ia Groesbeck.
                Ma ka la 27 a me ka 28 ko na Luna (Kiwini) Stevens a me Wiliama wehewehe ana i ko laua manao ma ka aoao hoopii.
                Ma ka la 28, hoopau o Mr. Everts ka loio o ka Peresidena i kana kamailio ana, aka, ma ka la 30, aohe no i pau, a noi hou mai i kekahi la a'e e hoopau ai. I ka pau ana o ka olelo a keia loio, a ma ka la 1 ae o Mei, ku hou mai kekahi loio o ka Peresidena, oiai hoi o Stanbury, a pale no oia no ia aoao hookahi.
                Ma ka la 4 o Mei, ku mai o Mr. Binamu, kekahi o na Luna o ka aoao hoopii, a wehewehe mai i na kumu hoopii kupono. Nolaila, aole i akaka iki ka hopena o keia kumu hoopii, a me he mea la ma na moku e ku mai ana i keia mau la iho e lohe ia mai ai, ka pau a me ka pau ole o ka Peresidena.

Hoopaapaa nui ma na Hale Ahaolelo
o Enelani.

                Ma ka la 23 o Maraki aku nei, ua waiho mai kekahi Lunamakaainana o ka Hale o na Makaainana, oia o Mr. Gladstone (Pohakuhauoli) he mau olelo hooholo ano like ekolu; a o ke ano nui, o ka hoopau ae i ka uhau ana i na makaainana i na uku no na halepule Aupuni o Irelani, ke make na Kahuna nana e lawelawe nei ia oihana. Ke hoopaapaa ikaika loa nei ka aoao Kuhina i ke kue i keia olelo hooholo, aka, ua pio nae ko lakou aoao ma ka ninauia ana i ko ka Hale. Ua hooholoia ka olelo hooholo mua. Ke olelo nei na Kuhina, ina e weheia keia puka, alaila, e hamama auanei ka puka no ka hoopau ana i na Ekalesia Aupuni ma Enelani iho, nolaila, i ko lakou manao iho, he pono e waiho aku i keia ninau a i keia kau Ahaolelo aku e hiki mai ana. Maalea no na Kuhina, malia paha o koho mai na makaainana i mau Luna hou aku, ko no ko lakou la manao, e hoomau no i ka auhau ana maluna o na makaainana i ke ola no kela poe Kahunapule. He mea mau ma Enelani, ina e hoohokaia ka aoao Kuhina, alaila, haalele wale mai lakou i ka oihana, aka, ua hoopuka e mai ka Moiwahine, aole e ae aku i ka hoohemo ana i ke Kuhina Nui Disraeli, a ua ao mai nae aole pono e hoopau i ka Ahaolelo.
                Ua olelo ikaika loa ka poe ma ka aoao o na makaainana, ua hoahewa loa lakou i na Kuhina no ko lakou paa ana i na oihana, mahope iho o ko lakou hoohokaia ana, a ke olelo kanalua ole nei lakou, aole loa lakou (aoao makaainana) e ae aku ana i kekahi bila e ae e laweia mai ana ma ke ano hooponopono hou ae no keia mea e hooleia nei.

Pau ke Kaua ma Abisinia.

                Ua hiki mai nei na lono e hooiaio loa mai ana, ua hoouka kaua ikaika loa na koa Enelani i hoounaia ai malalo o ke alakai ana a Generala Napia i Abisinia no ke kaua aku, i hookuuia mai ai na haole Beritania i hoopaahaoia ai e ua alii Theodore la. Ma ka Poalima, la 10 o Ape rila, ua hoouka kaua na aoao elua, a o ka Moi maoli no o Abisinia ka Alihikaua Nui nana i alakai i kona mau koa, a hiki i kona wa i ku ai i ka pu ma ke alo o kona wahi hoomoana ma Magadala. Ma ka la 18 o Aperila, ua waiho wale iho he 14,000 o kona poe koa i na mea kaua, a ua haawi pio mai ia lakou. He 500 na koa o ka Moi i make, a he 1,500 i hoeha ia. O ka nui o na haole Beritania i hoopaahaoia, he 60, ke huipuia na kane, wahine a me na kamalii. Ke hoomakaukau nei ua poe pio la e hoi i ka Home e ike i na makamaka. Ua lawe ae la o Gen. Napia i na pukuniahi nui he 28, me 5000 pu liilii, me 10000 poka kaua, o ka lakou mau mea kaua i ke kahua akea i hana mau ia e ka poe Abisinia. I ka pau ana o ka punohu kaua, loaa iho la ua Moi la ua make loa. Olelo kekahi poe, ua make no iloko o ke kaua, aka, hoole hoi kekahi poe, a olelo nana no i kaawe iho, no kona ike ana i ka poino nui e hiki mai ana i ua la kaua nui la. Oia iho la ka hopena o ka puni koko. Ua loaa iho i ka poe i lanakila 4 mau Lei Alii Gula, he $20,000 paha ke kumukuai, he 10000 mau pa-dala a me na momi makamae e ae he nui loa.

Ke Kipuia ana o ke Keiki Alii Alfre d.

                He mea weliweli a menemene hoi kai hana ia'ku maluna o ke Keiki Alii Alfred ke Duke o Edineboro, e kekahi o kona mau makaainana Feniana, ma ka la 12 o Maraki, ma Sikane i Nuholani; oia hoi ka hoao ana aku e powa ma ke kipu ana a keia mea menemene ole i ke Keiki Alii, ke kamahele Alii hoi i hiki mua ma ia kapakahakai, mai ka manawa mai o ko lakou lilo ana i panalaau, me ka manao e kaili ku ae i ke ola. Iaia hoi e hele makahiki ana ma ka la i oleloia maluna, maloko o keia kulanakauhale, ki powaia mai la ua Keiki Alii nei mahope, a ku mai la ma ke kua, a ano pilikia maoli, aka, ua oluolu no nae. Elua la o ka waiho ana o ka poka iloko, aka, ua hemo no nae mamuli o ka nana loea a kona Kauka. Mamuli o ka olelo a ua Kauka nei ona, ua hoi hope aku kana huakai i Enelani maluna o ka moku e. Ua oleloia i kona mau la e noho ana malaila, ua hookipa maikai loa ia oia, ua nui na Ahaaina a me na kahea ana i konoia aku; aka, iwaena o keia poe hoohanohano a hookipa maikai, e loaa ana ka kekahi lima koko nana e pepehi hala ole mai i ke Keiki Alii. O Farela (Farrel) ka inoa o ka haole epukeemoa nana i ki i ke Keiki Alii. O na lohe a pau a kakou i lono iho nei e hiki mai ana i Hawaii nei, ua poho ia manaolana, a ua huli hoi aku la oia i ke one hanau; me ka maewaewa paha auanei oia e ike aku ai i kona Makuahine Alii.

OLELO HOOLAHA.

HOKI kane ahinahina, aia ka hao ma ka a i akau 8, i ka Pa Aupuni ma Pauoa nei. P. KAAIAHUA,

Mei 22, 1868. (238-1t) Luna Pa Aupuni.

NU HOU PULUPULU!

NO KA MAHUAHUA ANA O KE KUMUKUAI PULUPULU ma na aina e, e haawi aku no au maloko o na malama elua o Iune a me Iulai, no ka PULUPULU SI AILANA maikai mua-

Ehiku (7) Keneta no ka Paona Hookahi.

a eono (6) elima (5) keneta paha no ka paona Pulupulu ano maloo. E lawe ma kuu Hale Oihana Pulupulu.
H.M. WINI.
Honolulu, Mei 20, 1868. 238-2m

E KUAIIA AKU ANA
KA MOKU KUNA
"MERE HILO"

nona na tona 48 14-95, i kapili hou ia iho nei i ke kele awe, a hana hou ia iho nei na hemahema a pau, a hoolakoia he mau mea hou, a ke holoholo nei mawaena o Hilo a me Honolulu nei. E kuaiia aku no i ka poe e makemake mai ana. No na mea aku i koe, e ninau iaL.L. TORBERT (Hulipahu) ma Honolulu, a ia J.H. CONEY (Koni) ma Hilo. 33 8-tf

Olelo Hoolaha

E IKE AUANEI NA KANAKA A PAU ke nana mai i keia, Owau o ka mea nona ka inoa malalo nei. Ke hookapu nei au ia'u mau aina ma Waikikikai, oia hoi o PAU, KALUAOKAU a me ka aina mawaena o laua, oi ka aina a'u i kuai ai. Ua kapu, aole e hele wale na holoholona maluna o ua mau aina la o'u, Bipi, Lio, Hoki, Miula, Hipa, K o Puaa. Ina e ike kuu kanaka i kekahi holoholona e hele ana, e ku ana, e ai ana i ka weuweu, alaila, e uku ka mea nona ia holoholona, i hookahi dala ($1.00) no ke poo hookahi; a pela no i na holoholona a pau, a ina hoi e au ana iloko o ka Loko, alaila, e uku no ka mea nona ia holoholona, $3.00 no ke poo hookahi. A ina hoi e ai ana i na mea kanu, ka maia, ko uala, ipu a me na mea kanu a pau e ulu ana maluna o ua mau aina nei o'u. Alaila e uku no ka mea nona ia holoholona $3.00 no ke poo hookahi. Pela no i na holoholona a pau. A ina e uku ole mai, laweia no i ka ka Pa Aupuni.
C. KANAINA.
Honolulu, Mei 16, 1868. 338-2t

I KA POE MAKEMAKE KUAI WAIU!

O WAU O SAMUELA ANARU, UA HOEMI loa iho nei au i ke kumukuai o ka'u waiu pipi i ka hapaumi o ke kiaha piula, nolaila no ko'u manao he poe makemake no na kanaka Hawaii i ka inu waiu, ke kahea aku nei au e kuai mai me au. Aia no ia Keoni Pukiki ma Nuuanu ka halihali ana i kela a me keia kakahiaka a ahiahi o na la a pau.
Honolulu, Oahu, Mei 9, 1868

He hoolaha i ka Poe Mea
Dala i waiho mai ma ka
BANEKO MALAMA DALA.
-

KE HAIIA AKU NEI KA LOHE I KA Poe a pau i waiho mai i ka Baneko Malama Dala, i na puu dala i oi ae mamua o

EKOLU HANERI DALA

me ka uku panee, aole no e ukuia ka uku panee mahope iho o ka la mua o Iune e hiki mai ana, aia wale no a ae like ia me ka hoopaa i ka uku hoopanee no ka manawa i makemakeia. O ka uku panee o na puu dala i emi iho malalo o Ekolu Haneri Dala mahope iho o ka la mua o Sepatemaba, e hoemiia i eono hapa haneri no ka makahiki.

BISHOP & CO., BANKERS.

336-tf

Hale Hoomoa Palaoa ma Hilo!!

KE HAI AKU NEI NA MEA NONA na inoa malalo nei, i na kanaka a pau o Hilo nei, ua wehe ae nei maua i Hale Hoohainu Kope a Hoomoa Palaoa Hou, kahi hoi e hoolakoia ai na ohana i na palaoa i kela a me keia la, a me kahi e hana ia ai ka mea Ono ki i na aluna ahiahi a pau. Na mea Ono a me na Pai o kela a me keia ano. e hanaia no na mea Ono a me na Berena ma ke kauoha. He wahi no e paina ai i na hora a pau. Owau no o
318 5m L. SEBASTAIN a me J.C. BLACK.

HALE KUAI LOLE HOU!!

UA WEHEIA AE NEI MA KE ALANUI NUUANU, ma o iho o ka Hale o McLIIAN, he Hale Kuai Lole Hou. Malaila e loaa ai na Kamaa a me na Buti o na Kamalii a me na wahine. E kuai makepono ia na lole a me kela mea keia mea.
JOS. DAVIS &Co.
327-6m

OLELO HOOLAHA.

O KA POE I AIE IA A.A. COE O KAUPO Maui i make. E hookaa lakou ia T.W. EVERETT o Waikapu, Maui. J.W. AUSTIN,
337-3t Luna Hooponopono Waiwai o A.A. Coe.

OLELO HOOLAHA.

O KA MEA NONA KA INOA MALALO iho, ke kuai pau nei oia i kona mau waiwai mai keia la aku no ke
KUMUKUAI HOOPOHO.

Ke kauoha pu ia aku nei ka poe i aie, e hookaa koke mai, a i oleia, a waiho aku no au ma ka lima o ka Lole, a o na koina a pau, maluna o ka mea aie. O ka poe a pau ana i aie aku ai, e hoike mai i ka Bila. E haalele ana oia i keia Aupuni. C.F. PULUKA.
Alanui Papu.
Mei 15, 1868. 337-6ts

HALE MU!
HALE KUAI MEA AI!

HE OLUOLU LOA KE KUAI ANA O NA mea ai ma keia hale, i lohe oukou e na makamaka Hawaii a pau:
RAIKI no Waimea. Kauai mai,
PALAOA maikai loa,
KAMANO io ula no Keamolewa mai,
BIPI uahi no Kaleponi mai,
KOPA keokeo - KOPA ulaula.
AILA Honua! AILA Kohola.
KOPE—PAAKAI,
AI no na Lio me na Moa,
Na mea ono he nui wale o kela ano keia ano.
PIA NO HAWAII MAI,
PIA AI—
A he nui loa no na mea ai maikai e ae.
                Nolaila ia ea, e na makamaka, e hele mai no me kahi dala, a e like maka no oukou i keia mau mea i laila ae la maluna.
Me ka mahalo.
I. BATALETA.
318-3m

Papa Nukama (R. Newcomb),
A ME
Toma Kea (Thomas Cross)
NA MEA HUMU BUKE.
Alanui Kalepa Makai o Hale Luina.
318-3m

E HOLO MAU ANA KA
Moku Ahi
"KILAUEA"
I keia hapaha Makahiki, e like me keia malalo nei.

E haalele ana ia Honolulu
Poakahi Mei 18
Poakahi Mei 25
Poakahi Iune 1
Poakahi Iune 8
Poakahi Iune 15
Ma ka hora 4 1/2 ponoi o ke ahiahi, a e ku ana ma
LAHAINA,
KALEPOLEPO,
KEALAKEAKUA,
KAILUA,
KAWAIHAE,
a me MAHUKONA.
Ma ka hoi ana mai, e haalele ana ia
KEALAKEKUA ma ke awakea Poakolu.
KAILUA, ma ke ahiahi Poakolu
KAWAIHAE & MAHUKONA, ahiahi Poaha.
Ku hou ma HONOLULU i ke kakahiaka Poaono.
E hoopae ia no na ohua o MAKENA.
                Ma ka Poaha, Iune la 25, e holo ana i KOLOA a me WAIMEA KAUAI ma ka hora 4 1/2 ponoi, a e ku hou mai ana i ka Poaono la 27.
WALKER & ALLEN
Honolulu, Mar. 21, 1867. NA EGINI.
318-3m

WAHINE HAALELE KANE.

O KUU WAHINE MARE O D. Mary ACHILL i kapaia o Wahineaakui, ua haalele mai ia'u a me ko maua wahi moe, nolaila, ke papa aku nei au i na mea a pau, mai hoaie mai ia ia ma ko'u inoa.
AH UN (Auna).
Honolulu, Mei 15, 1868.
337 3t*

No Hilo.
KA MOKU KUNA
"MELE HILO,"
O Ballastier ke Kapena.

E HOLO MAU ANA KEIA MOKU I KE Awa maluna, no na ukana a me na ohua e ninau ia HULIPAHU, (L.L. TORBERT).
318-tf

S. MAGNIN
MEA KUAI LOLE MAIKAI
—A ME-
NA ANO LOLE HOOHIE A KA MANAO,

                Na Kam aa, Buti, na Papale Kapu a me na ano Papale.
                E hele mua maanei mamua o ka hele ana aku i na hale e, a e kuai makepono aku no waa. Aia makai iho o ka Roiala Hotele ku'u Halekuai Lole. E wehe ia ana ka puka i keia la.
Honolulu, Ian. 4, 1868. 318 6m

OLELO HOOLAHA
-A-
KA LUNA HOOPONOPONO.

MA KA WAIWAI O KA MEA KIEKIE}
VICTORIA K KAAHUMANU I MAKE.}
KE HOOLAHAIA AKU NEI E KA MEA nona ka inoa malalo.
                KA LUNA HOOPONOPONO WAIWAI HOOKAHI, o ka waiwai i haiia maluna, o na mea a pau e paa ana i kekahi Waiwai Paa, no loko mai o ia Waiwai, ma ke ano hoolimalima, a ma kekahi ano e ae paha, a ua a e no ia mea, a e aie ana paha ma keia hope aku i ua waiwai la no ka uku hoolimalima, a mau aie e ae paha, e HOOKAAIA i ka mea nona ka inoa malalo.
                KA MEA WALE NO I HAAWIIA KA MANA, e lawe a e ohi ia mea, me ka haawi aku i palapala hookaa no ia mea. A ua papa ia na mea a pau, aole e komohewa maluna iho, a hokai wale aku, a lawelawe wale aku i kekahi mana mai ka hooponopono ana o ka waiwai i oleloia, a o kekahi apana a mau apana paha o ia mea.
JNO. O. DOMINIS.
Luna Hooponopono Waiwai Hookahi o ka Waiwai o H.R.H.V.K. Kaahumanu.
Honolulu, Maraki 10, 1868. 328 3m

KAUKA LAPAAU.
-O-
Dr. Kennedy (Kenede) kona inoa.

AIA NO KONA HALE KAUKA MA ke Alanui Papu, makai iho o ke Alanui Hotele. Honolulu 318-1y

HALE PAI KII!
AIA KO'U HALE PAI KII MA
MONIKAHAAE,

Mawaena o ka HALEKUAI BIPI a me ka HALEKUAI MEA AI o S. SAVIDGE ma ke Alanui Papu. He emi loa ke kumukuai o na KII. H.L. KEIKI (CHASE)
318-ly Mea Pai Kii.

NA LAAU LAPAAU
A DR. JAYNE.
OIA NA

LAAU KUNU,
LAAU HOOPAU NAIO ME NA KOE,
LAAU HOOPAA HI,
LAAU HOOMAEMAE KOKE,
LAAU HAMO-PENIKILA,
HU'ALE OLA.

AIA MA KAHI O
KAKELE me KUKE,

Ma Honolulu 327-tf

 

He Mau Mea Heluhelu
MAIKAI EIA IHO
MAKEMAKE ANEI OUKOU E KUAI
AHINAHINA PELEKANE MAKEPONO,
INA PELA E KIPA MAI MA KA
HALEKUAI O
KAKELA ME KUKE,
KAHI E LAWA AI KA LOLE WAWAE I
KA HOOKAHI DALA WALE NO.
E kuai makepono pu ia no hoi ka

AINAKINI NAO.
KUKAENALO NAO,
KEOKEO, KALAKOA,
HULUHULU, KELEPA,
PALULE, ALAPIA.
A pela aku, a pela aku, a pela aku. 330-4ts

OLELO HOOLAHA!
-A-
KA LUNA HOOPONOPONO.

MA KA WAIWAI O KE}
ALII WAHINE H.K. KAPAKUHAILI. }
KE HOOLAHA AKU NEI KA MEA NONA ka inoa malalo, ka Luna Hooponopono o ka waiwai o ka mea i haiia maluna. O na mea apau e paa ana i kekahi o ka waiwai paa, no loko mai o ia waiwai ma ke ano hooli9malima a me kekahi ano e ae paha, a ua aie no ia mea, a aie aku ana paha ma keia hope aku i ua waiwai la no ka uku hoolimalima, a mau aie e ae paha, e hookaaia i ka mea nona ka inoa malalo,
O KA MEA WALE NO I HAI IA,
e lawe e ohi ia mea, me ka haawi ku i Palapala Hooka no ia mea, a ua papa ia na mea a pau, aole hoi e komo hewa maluna iho, a hokai wale aku, a lawelawe wale aku i kekahi mana, mai ka hooponopono ana o ka waiwai i oleloia, a o kekahi Apana, a Lele o Waikahaiulu, e waiho nei iloko o keia kulanakauhale ma Honolulu nei.
CHAS. KANAINA.
Luna Hooponopono Waiwai.
Hanaia ma Honolulu, Mar. 24, 1868. 334 ft