Ka Nupepa Kuokoa, Volume VII, Number 28, 11 July 1868 — No Ka Hale Mai Moiwahine. [ARTICLE]

No Ka Hale Mai Moiwahine.

E ka Nupepa Kuokoa e ; Aloha oe: £ oluolu paha oe e iawe manuahi aku i keia wahi leo paipai malalo iho nei. I o'u makamaka o ka ili hookahi e noho ana mni ka hikina a ka la i Huehae, a ka welo ana n ka la i Lehua. Ke heahea aku nei ka leo o ko oukou makamaka e noho nei iloko o ha hale mai nei, ia oe e Hawaii e hele mai, e Maui o Kama ku mai oe, e Lanai ne o Kaulahea, aea mai oe, Molokai nui a Hina mai, naue mai hoi; Oahu o Kuihe* wh nei, komo mai hoi paha oe. Kauai o Mano hoi, kupopou mai hoi oukou, kamau mai hoi oukou o Niihau. Ka poe i loohia i na pilikia mai o kela ano keia ano mai iloko 0 kou mau ia e ola oei. Hoomanao mai i ka luhi o kou Moiwahine i kukulu ai nou e Hawaii holookoa i loohiaia e ka pilikia, me kona aloha nui pau ole Eia la ke ku nei ka Hale mai Moiwahine; malaila oe e lapaauia ai e Haawaii holookoa 1 loaa i na pilikin i hoikeii maluna me koo lilo ole. A i loohia oe e na pilikia i hoike ia maluna, e hele koke mai ka pono, roai puni aku oe i ke Akeke hoopau inaunu, m«i liloaku no hoi ia Mahiauhaa ma lenalena opena. Hookahi no a'u mai ino loa e ike nei ma ka haie mai nei, oia no keia mai no na ka olelo nna. "He kao lae puu he malailua." He mai aai ino loa, e kooio ana i ka io a iloko o na iwi. he ano iike no me ka pakika e ko- j mo ann iloko o ke kalo i ka wa e ulu ana, | p*la no ke kanaka a me ka wnhine i loohia ; ; e keia mai, haimalule wale na pua. ; A i loohia oe e Ha«raii i keia mai, e hele koke mai kn pono, mai waiho o? a hana io ka haole. E Hawaii piiikia e, a i manao oe a o lakou nei ae hoi e hele aiai mamuli o

ka poipai a keīa leo. eoai hoole aka oe iea kapioaio Hawah hoom*loka. e olek» ana " i ka Hali mi, o make aoaoei ■ oe, o kena kioo oia okoa no aaiaei oa ia. • ī komo aku oe i ka haie mai, o ko haawi ia | mai la no ia i k* (aao hoooawaliwali kino, o ko enake koke eo ia.'* | He hooponiponi a olelo, aohe oiaio» ioa j ? no oe waiho a »i«ib, hoi mai oe iioko oei, e pihkia oo oe, aka, ina e hooma- j nao oe i ka'u olelo maiom, aiaiia pomaikai | ; no oe. j Ua makaukau ka haie mai nei ooa e Ha- j ; waii holokoa i ioohia i oa pilikia i hoikeia j oa Uko i aa moe hao, peia moe, \ : uhi pela, huluhulu moe po; maUila oe e | ; hoooloolu ai i koa kioo oawaiiwali, ua hoo- \ Ukoia i na noho laau, a me kekahi mau no- ■ •ho paipai, he wabi noo e hoonanea ai i ka (hoolaii ia, a me kekahi maa pono e ae a ke! ■ aupuni o kou Moi e oia oei i hoomakaakaa : ai noa e Hawaii pihkia. j [ Eia kekahi mea paipai aku, aole no oe e! j hewa ke hele pu mai me kao kane a wahine ; | paha, makua no hoi, oia kekahi kokua kupo-; no o kou noho aoa maioko nei, peta no hoi! kahi eiaU, no kaa mea e ono ae ai, ua ma- i kaukau no, aohe hua heie i Kahiki a poia \ ! waie no. | j E kainailio iki au ke Kiuka o | 1 mai. o Hiiipaiani ke Kauka o keia hale mai j i nana e iapaau i ka poe i hiki mai iloko nei. j He Kauka akamai, pela ka oleio nui ia, a j peia no hoi ko'u iohe, a Ike maka iho nei i j ka nani o Aipo; Eli ana ka io ike anu o | Hauailiki. Aia no nae a hiki mai oe, me | (lakou nei ae, iiaila e ike maka ai i keau nui | a me ke au iki. I Mai hoopoina. i ka leo oko oukou makamaka, o hnule wale i ka weuweu ; me oukou ko'u aioha. Ke hoomaikai ae nei au i ke Akua Mana Loa. E ike ia kakou hoo* kanaka, okipa hewa ke aioha i ka ilio. Owau no ko oukou makamaka. J. B. N. Waialua. Haukipiia lune 22, ISGS.