Ka Nupepa Kuokoa, Volume VII, Number 40, 3 October 1868 — Page 2

Page PDF (1.80 MB)

KE KUOKOA, HONOLULU, OKATOBA 3, 1868
English Column.
-
Death of Hon. Lorrin Andrews.
-

                     It becomes our sad duty to record the death of another of the fathers of the American Mission to these islands.
                     The Honorable Rev. Lorrin Andrews departed this life at his residence in Nuuanu at 7 o'clock last Tuesday morning, in the 74th year of his age, of which he had spent more than 40 years on these islands. His last illness lasted only about ten days, during the last three of which he remained in a deep unnatural sleep, from which he only awoke to enter upon a better world.
                     Few men are ever so generally loved and revered as he was, no only for his services to the nation, and for his varied and extensive learning, but for the grand simpilicity, purity and nobleness of his character. In him the Hawaiian people have lost one of their truest and best friends, one whose life was devoted to their service, who loved and appreciated them, and who desired to preserve from oblivion their language, their history and ancient literature.
                     Judge Andrews was born in 1795 in Connecticut, but spent most of his early life in Ohio. He graduated from Jefferson College, in Pennsylvania, and from Princeton Theological Seminary in 1825. Soon after, he offered himself as a missionary, and was accepted by the A.B.C.F.M.
                     He sailed from Boston in Nov. 1827 in company with Rev. E.W. Clark, Rev. J.S. Greenon. Rev. P.J. Gulick, Dr. G.P. Judd, Miss Ogden and others, and arrived here March 31, 1828.
                     In a few months he was stationed with Mr. Richards at Lahaina. But it is in connection with Lahainaluna Seminary, of which he was the principal founder, that he will be chiefly remembered.
                     In Sept 1831, he opened the school in a thatched hut, in place of which the scholars afterwards erected a stone building under his superintendence. A printing office and book bindery were afterwards attached to the institution, from that Lahainaluna press issued many school books and religious works, for the benefit of the nation.
                     At that time Judge Andrews edited the first Hawaiian newspaper, the Lama Hawaii. He afterwards trained some of his scholars in the art of copper plate engraving, and published two atlases for the use of Hawaiian schools, one of sacred geography, and one of modern geography, accompanied by a book of geographical questions, and a treatise on the use of globes.
                     He took part in translating the Bible into Hawaiian, having translated the book of Proverbs, and in conjunction with Mr. Richards the Epistle of James, the three epistles of John and that of Jude.
                     He may justly be regarded as the pioneer in teaching Hawaiians English, having early engaged in this work, and having published a first hook for teaching them English in 1837. which he followed up by English and Hawaiian Lessons" in 1841.
                     In 1836 he published the first Hawaiian Dictionary, and the first outline of Hawaiian Grammer in the Hawaiian Spectator, to which he was a regular contributor.
                     He also helped to establish the first Historical Society in these islands in 1839, and began at an early period to collect materials for the ancient history, religions and poetry of the Hawaiian people. In 1842 he tendered his resignation, to the great regret of his colleagues in the Seminary, and soon afterwards dissolved his connection with the A.B.C.F.M.
                     After laboring independently for two or three years, he entered the service of the Government about 1845, as Judge in the Court of Oahu, which was afterwards styled the Superior and then the Supreme Court. He held this position for ten years, acting as Judge of Probate the latter part of the time, until 1855, when he retired on a pension, and was succeeded by Judge Robertson.
                     He also became a member of the Privy Council in 1848, and continued to hold that position until his death.
                     The last part oi his life was devoted chiefly to literary pursuits, and especially to the study of the Hawaiian language, antiquties poetry.
                     He published the Hawaiian Grammar in 1848, and a second enlarged edition of the Hawaiian Dictionary in 1865, containing over 15.000 words. It was a cherished desire of his to write a history of Kamehameha I., which should present a complete picture of the period, and do full justice to the abilities and character of that great man, but various obstacles prevented the execution of this design.
                     In all the various stations which he occupied, he commaned the universal respect and esteem of the community.
                     Those who knew him best felt that much as he accomplished, his productions gave but an inadequate idea of his real abilities and learning, and loved him for the rare disinterestedness, sincerity and nobleness of his character.
                     But it was this religious element in his character that controlled all the rest and was the main spring of his life. Pure and irreproachable as his whole life had been, his dying words were that "he had been a great sinner, and could trust only in the atoning merits of Christ." Precious is the memory which he has left to his bereaved family and friends. The influence of such a life for good only eternity can reveal. Verily "he rests from his labors and his works do follow him."

The Labor Question.
-

                     We are gratified to find that His Majesty's Ministers have been pleased to drop the coolie question so gracefully, and that their last leader on immigration from the islands of the South Pacifc is written in a moderate style.
                     We reiterate that the labor question is one which demands serious attention "and the most skillful mind will find it an abstruse matter to master." but we believe that the difficulty can and will be solved when the prejudice against the better class of civilized laborers which exists to the minds of some high in power is overcome. We have heard that when it was proposed to open a correspondence with parties in the United States to ascertain the chances of securing the services of the Freedmen, soon after the promulgation of the Emancipation Proclamation, the proposition was rejected with more emphasis than politeness. The plan might not have been feasible but why reject it without a trial? Is there not a settled determination in high quaters, to frown down any attempt to introduce intelligent emigrants?
                     One of the reasons urged in the "Gazette" of last week why it is necessary to encourage immigration from the islands in the South Pacific, particularly that of females, is that "A social condition like ours is inimical to religion, and to the best interests of humanity. It will neutralize the labors of religious teachers, will impede the progress of our civilization, and if it increases, will destroy that security of person and property which we have hitherto enjoyed. Hawaiians will retrograde, and the labor and money expended in years past by the religious benevolence of the friends of this people will come to nought."
                     It we did not believe the Ministry to be serious we should be inclined to be indignant. Believing however that they are grasping the question with all the intelligence that they are collectively and individually posessed of we are inclined to pity. How absurd that in order to improve our social condition we must import a hundred or more semi nude, semi civilized women whose language has no words to convey the idea of home or virtue. What a sad commentary upon the labors of the government, and the teachings of the Reformed Catholic Bishop, who came here for the purpose of bringing order out of chaos, and reforming our social condition. Are not the "Law to Mitigate," the restoration of the lascivious hula and kindred heathenish practices doing their perfect work? We would suggest to the Ministry that in our humble opinion the labors of the assistants which it now proposes to import will prove equally efficacious.

-
FOREIGN NEWS.
-

                     The Am. Mail Steamer "Idaho" arrived on the 26 ult. bringing fifty passengers, among whom we notice the return of several old residents, His Ex Mr. Harris and family, Dr. R.W. Wood, Messrs Waterhouse and Jones and wives.—Gen. A.L. Hartwell, the new first associate Judge of the Supreme Court arrived with this company.
                     We learn by this mail of the most terrific and destructive earthquakes of modern times along the West coast of South America on the 13 of August, the waves from which reached these islands in a few hours, and were observed also along the coast of California and even in the bay of San Francisco. It is stated that 32,000 lives were lost and property valued at $300,000,000 destroyed, a tidal wave, forty feet high rolled with terrific roar on the shore, carrying ships farther on land than ever before known. The United States Steamer "Wateree" was carried half a mile inland, and left high and dry— many other vessels English, French and American were lost, and whole towns are in ruins. The dead were so numerous that the surviving inhabitants were forced to fly from the putrifying bodies. The citizens of San Francisco were taking measures to send aid to the sufferers.
                     The Electioneering Campaign in the U. S., was becoming very active, great earnestness is manifested on both sides. Mass meetings are being constantly held.
                     From Europe (Sept. 9,) advices are received that the Russian Ambassador has peremtorily demanded of the Sublime Porte the immediate cession of Crete to Greece. Turkey is given only ten days to return an answer to this declared ultimatum of the Czar. It is feared that war is inevitable between these powers and which it is apprehended will lead to serious complication with other European powers.
                     A Fennian has been arrested in Switzerland who made such statements as to leave no doubt that it was his deliberate design to assasinate Queen Victoria. He has been committed to prison to await a requisition from the British authorities.

-

                     KE KANAKA HAWAII HANA AKAMAI.—I ka Poalua iho nei, ua hoikeike mai la o Keoni hana gula pihi, komo a pela aku, o ke alanui Maunakea, ia makou i kekahi o kana mau komo lima i hana ai. Ua hooheheeia ke dala a hehee, hanaia no hoi e like me ka poepoe kupono o ke komo lima, a maluna iho o ke poi o ua komo la, he onohi hua kukui, i lawea wale ia a panio, a he kini kohu maoli ma ka awihi iho a ua maka. Holo mua maoli no o Hawaii ma na hana a na haole. O ka hoomau aku ka pono a ike lea ia iho oe.

KA LUNA HOOPONOPONO. - - L.H. KULIKA.
KA HOPE LUNA HOOPONOPONO, J. KAWAINUI.

POE HAKU MANAO NO KE KUOKOA.

Rev. L. Laiana (Lyons) | S.M. Kamakau.
Rev. M. Kuaea. | Rev. C.B. Anelu,
D. Malo. (Lokoino.) | (Andrews.)

Nupepa Kuokoa.
HONOLULU, OKATOBA 3, 1868
Ka Make ana o ka Mea Hanohano
Lorena Anaru.
-

                     Ua waiho hou ia mai maluna o makou ka haawina kaumaha, i ka hai ana aku, no ka make ana o kekahi o na Makua Misionari o ka Papa Amerika A.B.C.F.M.
                     O Ka Mea Hanohano Rev. Lorena Anaru, ua haalele mai la i keia ola ana, ma kona wahi ma Nuuanu, i ka hora 7 o ke kakahiaka Poalua iho nei, Sept. 29, iloko o ke 74 o kona mau makahiki; a mai loko ae o ia mana wa, he kanaha a oi ae na makahiki ana i noho ai ma Hawaii nei.
                     O ka loihi o kona mai hope ana iho nei, he umi wale no la. A iloko o na la hope 3, ua waiho iho oia iloko o ka hiamoe kupanaha, a mailoko ae o ia wa, i aia ae ai oia a komo aku la i keia ao maikai.
                     Kakaikai wale na kanaka i alohaia a mahaloia hoi e like me ia. Aole no kana mau hana wale no i keia lahui, a me kona naauao hohonu, a ike i kela a me keia, aka, no kona kupaa, maemae a me ka hanohano o kona ano. Ua nalowale aku la kekahi o na hoaaloha maikai a oiaio a kakou na kanaka Hawaii, ka mea i hoopapau i kona ola maluna o ka kakou hana, a i aloha a manao nui ia kakou, a i ake nui hoi e hoopaa i ka kakou olelo makuahine, ko kakou mau moolelo a me na naauao kahiko, mai ka lilo ana aku i mea ole.
                     Ua hanau ia o Lorena Anaru i ka makahiki 1795, ma ka Mokuaina o Konetikuta, ma Amerika Huipuia, aka, i kona wa opiopio, ua noho hoi oia ma Ohio. Ua hoopukaia oia mai ke Kulanui mai o laffesona, ma Peniselavania, a komo i ke Kula Kahunapule ma Parmecetona ma Nu Ierese, a hoopukaia i ka makahiki 1825. Mahope koke iho no, ua haawi aku oia iaia iho he misionari, a ua ae ia mai e ka Papa Amerika.
                     I ka malama o Novemaba 1827, ua haalele oia ia Bosetona, a ua holo pu mai hoi i Hawaii nei me Rev. E.W. Kalaka, Rev. J. S. Gerina, Rev. P.J. Kulika, Dr. G.P. Kauka, Misa Odana a me kekahi poe e ae, a ua ku mai ma Hawaii nei i ka malama o Maraki 31, 1828. He mau malama iho no, ua hoonohoia me Mr. Rikeke ma Lahaina. A no na mea e pili ana i ke Kulanui o Lahainaluna, oia no ka mea nui nana i imi mua, a he mea nui e hoomanaoia ai oia.
                     I ka malama o Sepatemaba 1831, ua wehe ae oia i ka hoomaka ana ia kula maloko o ka pupupu hale pili, a mahope iho i kukulu ae ai na haumana i hale pohaku, malalo no o kana hooponopono ana. Ua hoopili ia aku me ua hale la, he Keena Pai Palapala, a he Keena Humuhumu Buke. Mai kela mea pai palapala mai o Lahainaluna, ua hoopuka ia na buke kula a me na mea pili hoomana he lehulehu wale, no ka pomaikai o ko kakou lahui.
                     Ia manawa no, ua hooponopono o Lorena Anaru, a hoopuka i ka nupepa mua ma ka olelo Hawaii, oia ka Lama Hawaii. Mahope iho, ua no oia i kekahi mau haumana i ke kaha keleawe, a ua paiia elua mau buke Palapala Aina no na kula Hawaii. Hookahi Palapala Aina Baibala, a hookahi hoi Palapala Aina o ka wa hou, i huiia me ka buke ninau palapala aina a me na olelo wehewehe no na poepoe.
                     Ua komo pu no hoi oia i ka unuhi ana i ka Baibala ma ka olelo Hawaii, oia hoi ka buke a Solomona, a i ko laua hui ana me Mika Rikeke, ua unuhiia ka Episekole a Iakobo, na Epikekole ekolu a Ioane a me ka Iuda.
                     He mea kupono ke kapa aku iaia, he hiki mua ma ke ao ana i na kanaka Hawaii ma ka olelo Enelani, no ka mea, ua hoomaka oia i keia hana, a ua paiia he buke mua no ke ao ana i na kanaka ma ka olelo haole, i ka makahiki 1837, ana no i hoolaha hou ae ai he buke, "Na Haawina Enelani a me Hawaii," i ka makahikiki 1841. I ka makahiki 1836, ua hoopuka ia i ka Weheweheolele Hawaii Mua a me ka Piliolelo mua Hawaii, maloko o ka nupepa Spectator (Makaikai," oiai oia e noho mea kakau ana no ia pepa. Oia no hoi kekahi i kokua i ke kukulu ana i ka Ahahui Imi Moolelo o keia Pae Aina iloko o ka makahiki 1839, a ua hoomaka koke ia ma ka imi ana i na mea kahiko o na Moolelo, Hoomana a me na Mele Hawaii.
                     I ka makahiki 1842, ua hoihoi aku oia i kona Palapala Hookohu Kumu no Lahainaluna me ka minamina, i kona mau hoa kumu; a mahope koke iho, ua hookoo mai oia i kona hui ana me ka Papa A.B.C.F.M.
                     Mahope o kona hana kuokoa ana no na makahiki elua a ekolu paha, ua komo oia i ka Oihana Aupuni i ka makahiki 1845, ma ke ano Lunakanawai no o Oahu, i kapaia mahope iho, ka "Aha Hookolokolo Kiekie." He 10 makahiki ana i paa ai ia oihana, me ka noho pu i Lunakanawai Hooiaio Waiwai no ka poe make. Ua mau oia ma ia oihahana, a hiki mai i ka makahiki 1855, ia wa i waiho aku ai oia i ka oihana, me ka loaa ana iaia he uku hoomau mai ke Aupuni mai. Ua paniia hoi kona hakahaka e G.M. Robikana.
                     I ka makahiki 1818, ua lilo oia i Hoa no ka Aha Kukamalu, a ua mau no oia ma ia ano, mai ia manawa mai a hiki wale i kona haule ana aku la i ka make.
                     I ka wa hope o kona ola ana, ua hoopapau nui loa oia ma ka imi ana i na mea kahiko o ko Hawaii nei noho ana, oiai hoi ka imi ana i na mele a me na mea e ae.
                     Ua hoolaha oia i ka Piliolelo Hawaii, i ka 1848, a ua hana ia a hoomahuahua hou ia ke poi alua ana o kana Weheweheolelo Hawaii i ka 1865, nona na hua olelo i hookomoia, i hiki aku i ka 15,000. O kona manao makamae maoli, ke kakau i ka moolelo o Kamehameha I., i hoikeia ae ai ke kii kupono no o ia wa, a e hoike polelei hoi i ke akamai me ka naauao, a me ke ano o kela alii kaulana, aka no ke omaimai a me ke powehiwehi o kona mau maka, nolaila, ua pale ia kona ake nui.
                     Ma na wahi he lehulehu a pau ana i hana ai, ua loaa mai ia ia ka mahaloia a me ka hoomaikai e ka lehulehu a puni.
                     O ka poe i ike pono loa ia ia, ua manao lakou, o kana mau hana i hana ai, aole ia i hoike loa i ka nui o kona maikai e waiho ana iloko ona. O ka poe i launa loa, o lakou kai aloha loa ia ia, a o lakou kai hoomaopopo i ka nui o kona naauao a me kona haalele mau i kona pono iho no hai.
                     Aka o kona noho ana Karistiano, oia ka mea nana i hooponopono a kau Kanawai no kana mau hana a pau. I ko kakou nana ana, he pono a he hemolele kona mau ano; aka o kana olelo hope nona iho, eia ia: "He kanaka hewa loa au, e paulele wale ana ma ka pono o Kristo."
                     He mea olioli i kona ohana e noho u nei a me na hoaloha, i ka hoomanao ana i kona ano. Ma kela no wale no e ikeia ai na hua a pau o kana mau hana. He oiaio no, "ua hoomaha oia i kona luhi, a ke hahai nei no hoi kana mau hana ia ia."
                     I ke ahiahi Poakolu iho nei, ua hoolewaia kona kino kupapau, a kanuia ma ka pa Ilina ma Nuuanu. Na Rev. E. Koawina ka haiolelo no ka mea i make. Aohe waimaka paa i ke aloha i ka mea i make, i ka wa e huiia ana kona moolelo.

-
Ka Hae o ka Hui Geremania Akau.
-

                     Ma ka Poaono iho nei, hora 12 awakea, ua akoakoa ae malalo o ka lanai i hoonaniia me na hae, ma ka pa o Kanikela T.C. Hoika (Heuck) na Kuhina o ka Moi. ke Kiaaina o Oahu a me na ukali, ke Kuhina Noho o Amerika Huipuia, na Kanikela, na Kapena o ka "Mohongo" a me ke "Scout" a me ko laua mau alii, na alii koa o uka nei a me na haole Geremania e ae i hoihoi mai e ike i ka hukiia ana o ko lakou Hae hou.
                     Aia mamua iho o ka lanai ka pahu hae, ua owiliia i ka maile mai lalo ae a hala loa i ka piko o luna. Mahope iho o ke awakea, puka mai la o Hon. T.C. Hoika (ke Kanikela i hookohu hou ia mai nei no na mokuaina hui o Geremania Akau) me kana kaikamahine i hanauia ma Hawaii nei, oia o Dora Hoika, a kamailio mai la o Mr. Hoika e pili ana i ka hoomaikai mai i ka lehulehu i hele aku i laila e ike i ka huki ana o ka hae, a pela aku a loihi. I ka pau ana, o ka huki ae la no ia o ke kaikamahine i ka hae hou, a kokuaia mai e kekahi mau haole Geremania. Huro koke ae la i ekolu huro ana, me ke kani nehe a ka poe Puhi Ohe o Honolulu, e puhi ana i ke Mele Lahui. He haiolelo pokole ka Widemann, a i ka pau ana, haawiia ekolu huro ana, a ekolu hoi huro ana no ke aupuni Hawaii.
                     O ke alakaiia aku la no ia o ke anaina iloko o ke keena i hoomakaukauia na mea ai, a haule aku lakou iloko o na hukana a ka luana maikai ana. O kekahi poe no, ua pau e aku i ka hoi, a o ka nui no nae kai noho iho.
                     O ke ano o ka hae i hukiia ai, he hae keokeo, ua penaia me na wai hooluu eleele a he wahi kaha ulaula kahi e moe uuku ana. Mawaena konu ka aeto Perusia e aneane ana e lele.

-
NU HOU KULOKO
-
Oahu.

                     NA HUA OHIA KALEPONI.—Ma ke kii ana mai o ka mokuahi "Idaho," ua loaa hou mai ia kakou na hua ohia ono o Kaleponi, o kakou no i ukemu mua iho nei a ike i ka ono.

-

                     AHAKUKAMALU.—He halawai ka ka Ahakukamalu ma ka auina la Poakolu iho nei, a o na hana a me na mea e pili ana ia halawai, aole makou i lohe aku.

-

                     MAU MAHIKO KUDALAIA.—Ma ka Poakahi, la 12 o Okatoba, e kuai kudalaia ana na mahiko o Onoulinui a me Kailua ma Honolulu nei, e C.S. Bato, oia no na waiwai o Green a me ka poe hui. -
                     UA LOHE MAI MAKOU ua hiki mai kekahi haole kilokilo ma Honolulu nei, a heaha kana hana, aohe makou i ike. He malimali wahi hapaha paha, a mailu ae no, huli hoi aku i ka home. -
                     BAINABA MA.—I keia manawa, ua ike iho makou ma na nupepa haole, ua hui aenei o Bainaba me kekahi haole olelo e nona ka inoa Jaeger, a eia laua ke holo nei malalo o ka inoa hui hookahi.

-

                     MAKE I ALOHAIA.—I ka hora 10 o ke kakahiaka Poaono aku nei, Sepatemaba 26, make aku la o Waahia, wahine o Kuke ma Kapuukolo, iloko o na makahiki he 12 me 9 malama o ka noho pono ana maloko o ka berita mare. O kona mai i make ai, he kunu kalea. Ua hele aku la oia ma kana huakai hookahi, a ua waiho iho i na kaumaha a me na luuluu maluna o kana kane, e uwe pauma aku ma keia kae o ka make. Ua haalele i kona koolua he kane, hoa ohumu o ka po, a hoa kuka hui o ka wa loaa. Aloha ino ka niau hele ana aku la. DAVIDA KUKE.
                     NO KE OMAIMAI O KA Mea Kiekie ka Makua Alii i keia manawa, nolaila, ua kapaeia ke ki pu aloha ana o ka Moku Kaua Beritania Scouta i keia aupuni. Pono no ia, o hoopuiwa wale mai hoi auanei i ka luaui alii hookahi i koe. -
                     PAIKAU KAA WAI.—I ka hora eha me ka hapa o keia ahiahi, e kani ana na pele kinai ahi, a ua kauohaia kela a me keia hoa, e holo i kahi o ka Helu 2, a holo i kahi a ka Luna Hoohana e kuhikuhi ai. Nolaila ua makemakeia na lala a pau e holo i mama, oloolo iho no ku i ka peku.

-

                     AHAAINA HOOKIPA.—Ma ke ahiahi Poeleele o ka Poaono iho nei, ua haawi ae ke Kuhina o Ko Na Aina e i ahaaina, maloko o kona hale noho, no ka hookipa ana mai ia Kanikela T.C. Hoika, oiai akahi no ia a hookohuia mai i Kanikela no na mokuaina o Geremania akau. -
                     KEKAHI ALII MOKU O LAKAWANA,—Ua ike paha ko ke kaona nei poe, i ka Luna Wili-ki Nui o ka mokuahi Kaua Amerika Lakawana i ku ma Honolulu nei i na malama loihi i hala, ua make oia ma ka moana, ma ka la 21 o Augate, a ua kanuia aku la oia ma La Paza, ma Mekiko. -
                     KE OLA O KA MAKUA ALII—Ke hele malie loa nei ka pii ana ae o ko ka Mea Kiekie ola i keia manawa. I keia mau la mamua aku nei, ua imi ano e ae kono mai, aka mamuli o ke akamai o kona Kauka, ua lapaau kokeia a pau wale, a ke kali nei kakou o ka maikai loa ae, alaila o ka pau loa ana ia o ko kakou luuluu. ——
                     LUNA AUHAU O HONOLULU. - Ua wehe aenei o Kapena Luce i kona keena ohi auhau, ma kona keena mau no ma alanui Marine. Malaila e ohiia ai na auhau a pau o kela a me keia kanaka i ku i ka auhau. O ka ike ka oukou a hele e hookaa, a o ka hookuli ka hewa a hoopahemahema, mahope miki mai ka poe huli. -
                     Ma ka Poakolu o kela pule, ua hoi mai o W.C. Parke, Esg., Ilamuku nui o keia Aupuni mai kana huakai hele aku nei i Kauai, maluna o ke kuna "Neti Mela," a ua lohe wale mai makou ua hookohuia o Mr. Fyfe i Luna Makai no Kauai, no ka manawa, i pani no ka mea i hala e.

-

                     HE OGANA HOU.—Ke kali nei ko Kaukeano poe haole o ka hiki mai o ko lakou ogana, oia no ka hua o ka lakou mau wahi puu dala i hooiliili iho nei ma na aha mele a me na hana hoohauoli a lealea. Eia ua ogana la maluna o ka moku Kilona e holo mai nei ma ka moana. -
                     NA LUNA O KA PAPA OLA,—Ua lohe wale mai makou, e komo mai ana kekahi mau Luna o ko kakou Papa maloko o na kauhale a me na Pa, nolaila, o ka hoomaemae e wale no ka pono ia kakou a pau i na wahi pa a me na wahi papai hale, o loaa auanei ka mea a keia poe e u mai ai.

-

                     AHAHUI HOOLEALEA.—Ua lohe lauahea mai makou, e hapai ana kekahi puulu kamalii i Aha Hoolealea ma keia kulanakaueale, oia paha ke mele ana ma na mele hoolealea a me na mea hana like, aka ke kau leo e aku nei no nae makou, mai hele loa aku i ka lealea o pohina nuanei na maka, a ike ole i na mea e hanaia ana i ka malamalama.

-

                     KILAUEA.—I keia Poakahi iho nei, ua kaihi hou aku ke "Kilauea" i kona ihu e eku i na ale o Pailolo a me ke kai hanupanupa o Alenuihaha a hala loa aku i ke kai Malino o Kona, a huli hoi ae i ke kai hawanawana o Kawaihae. Ua lawe pu aku oia i na ohua he nui no ka Malu Ulu o Lele a me na awa aku ma ka hikina. I keia la e ku hou mai ai oia ma Ainahou.

-

                     PAIKAU MAHINA KONANE.—I ka po Poakahi iho nei, oiai ke alii wahine o ka po e kahiko mai ana iaia iho, a e hoolei mai ana hoi i kona mau kukuna alohilohi, ua puka ae ka Puali Koa Raifela o keia kulanakauhale, a ua paikau hele ae ma na alanui o keia alo alii. Pela wale lakou i holoholo iho ai, a hoihoi aku la i ka lakou mau mea kaua.

-

                     HAIOLELO HOPE.—Ma ke ahiahi Sabati iho nei, ua piha loa ka luakini o Kaukeano i ka poe hoolohe i ka haiolelo hope a Rev. Elia Koawina maloko o kela halepule, oiai umi aenei na makahiki ana i noho kahuhipa ai maluna o ia kihapai. A ka Poakahi ae, ia "Idaho" e haalele mai ai ia Ainahou, ia manawa e haalele pu mai ai oia ia Hawaii nei.

-

                     HALE HOOIKAIKA KINO.—I ka po Poalua iho nei, ua haawi ae ka poe kamalii o ka Hale Hooikaika kino i ka lakou ahaaina makahiki maloko oia hale. Ua hoolakoia na paia i na kahiko nani. I ka auina la iho no ke ku ana mai o ko lakou Peresidena, a me he mea la no paha, ua ku like no ia ahaaina no lakou a pau. -
                     HOOKIPA NA HALE ALII. - I ka Poakahi iho nei, Sepatemaba 28, ua oluolu i ka Moi Kamehameha V, ka ike ana mai ia Kapena Pierce o ka moku Kaua Reritania Scout, maloko o Iolani Hale Alii. Na ko Kanikeia Beritania ma keia alo alii i hoolauna aku i ka Moi; a ua luana pokole malaila a hoihoi ia mai ka malihini maluna o ke kaa Moi.

-

                     HE HUI KAPILI MOKU HOU.—Ua kukulu hou aenei he mau haole kapili moku no Honolulu nei i hale kuokoa no laua, a eia ko laua wahi hale hana hou ma kahi kapili moku mua iho nei o Poka ma, ma Ulakoheo. He haole paahana mua kekahi no na haole kapili moku mua, a i keia manawa, ua hookaokoa ae ia laua iho mai na haku hana mua mai. Ke lana nei ka manao, e hahai ana na pomaikai a me na laki mahope o ka laua hana hou.

KE KULANA O KA HALE HOOIKAIKA KINO.-
                     Ua ikeia, o ka Hale hooikaika Kino o Honolulu nei, ua maikai loa kona kulana i keia wa, aole hoi me na la mua o ka paa ana ae, ka noho ana aie no, aka ke pau loa aela. Ua koho hou ia no kekahi o kona mau luna, a he mau luna hou kekahi. No ka poe keiki haole wale no nae keia hale hooikaika kino, aole ili ulaula komo aku.

-

                     KIALUA KAMEHAMEHA V.— I ka hoi ana mai nei no a keia kialua mai na aina lepo manu mai, aohe i emo o ka wehewehe ia ae no no ia o kona mauu kia, a ku olohelohe ana; a i keia mau la, ke ike aku nei makou ke okooko hou ae la kona mau kia. Na na haole kamana Poka ma, i kukulu hou aenei i kona mau kia. E hele hou aku ana no ia e ukali ma kana kuamoo i maa i ka holo mau ana. -
                     KE KAO KOPE AWA KAULU. Eia no keia "Kaulu" ke kupa eli nei i ka hao lepo o ke awa o Honolulu nei. Aia noe kana wahi e hoopapau loa nei makai iho o ka Hale Hoomaemae ko-paa iho nei mamua, a o ka lepo makai o Ainahou e hoolueia ai. I keia lepo no nae, ke hele aku la o Ainahou e palahalaha hou, a loaa hou aku paha auanei, he mau kulana hale hou he nui e kuku mai ai. Aohe e hala he mau makahiki loihi, a ike aku kakou, e paa mai ana i na Hale oihana nui. -
                     HE LUTANELA FARANI—Ma ke ku ana mai nei o Iadaho, ua kau mai maluna ona o Lutanela Fleuriais o ka pa kapili moku kaua o Farani, a eia oia ke noho nei me ke Kanikela Farani ma Honolulu nei. Eia oia ma kana huakai nana hoku, a e noho ana ma Hawaii nei elua malama a oi ae paha. Ma Amerika Hema aenei kona wahi i nana ai, a e holo aku ana mai a nei a i Iapana a ma Kina. Umikumamahiku na malama ona i hele mai nei, mai kona haalele ana aku ia Farani. -
                     HE O LIMA MA KAWAIAHAO.—Ma ka auina la Poakahi iho nei, ua puuluulu ae a nui loa na kanaka, wahine, a kamalii malalo o na malu lau kiawe o Kawaiahao e kali ana no ka hiki ae o ka haole o lima. Ua hiki io ae no ka mea o lima, a no ka nui ole o ka maunu e puhi aku ai, nolaila, ua o pakiko ia ae na wahi keiki, malia paha o nui mai ia lakou na maunu e o aku ai. Ua kauohaia na mea a pau ma Kawaiahao, e hoomaka hou ana ka o ana i ka auina la Poakahi e hiki mai ana malaila no.

-

                     NO WAIALUA, KA AINA NUI O KE KALO.-Ua ike iho nei makou ma kekahi mau loi o Waialua, i ka mai kakani o ke kalo i ike mua ia iho nei ma Manoa a me Kalihi. He mea hou loa keia, aole paha i ike ia mamua ma keia Pae Aina ka mai ana o ke kalo. He lanalana liilii ka makou i ike ai e pipili paapu loa ana ma ka huli kalo maluna ae o ka wai, me he uku la ka paapu, a kau keia lanalana, o ka ulaula koke mai no ia o ka lau a palaho mai ka ai. O ke ka-i ka huli i pilikia loa i keia mea. Ua laha keia kakani o ke kalo ma Kamooloa, Paalaa a me Kawailoa. -
                     ALANUI KAHIKO UA PANIIA.—Mamua iho nei, ua kakau palapala hoopii aku kekahi mau kanaka hanohano a me kekahi poe i auhauia o keia kulanakauhale, i Ka Mea Hanohano F.W. Hutctinson, ke Kuhina Kalaiaina, e pani i kahi alanui ololi ma ka hema a ma Ewa iho o ka pa noho o ka Hon. S.N. Kakela, a mauka iho hoi o ka pa o ke Kula kaikamahine o Kawaiahao. Nolaila ua hoolaha ae ke Kuhina Kalaiaina, ma ka hora 4 Poalima o kela pule, e halawai ai na jure he umikumamalua, no ka noonoo ana, i ke pani paa loa ana o ia wahi alanui ololi, a ua hooholoia e pani mau ia aku no.

-

                     HE HOOHIKILELE MANAO.—I ke ahiahi Poakahi iho nei, ua laulaha ae kekahi lono kau o ka weli, no ka pepehi ia ana o kekahi wahine ma Pauoa, e ka haole oki lauoho ma alanui Papu, a i ka hoomaopopo ana aku o Kini Baba no ua haole la nana i hou iho ma ke poo me ka upa oki lole, a ua oki lihilihi ae paha ma ka waha, a ua kui iho paha ma ka papalina. Iloko o ka ona keia hana ino ana a ua haole nei. Ua nana ia e Kauka Hilibarani ka wahine i hoopoinoia a e loaa ana no ia ia ke ola. O ka inoa o ua wahine la, o Lilia Mulea. O ke kumu o keia pepehi ana aole no i akaka loa.

-

                     HE KEIKI HAWAII I MOANA WAI NUI.—O kekahi o ko Hawaii nei mau kawowo ka Alabati B. Laiana, ke keiki i hele i ke kula Kauka, a hookuuia mai, ua hala aku la i ka hoomaha a makaikai i na hiohiona a me na mea kupanaha o ka Loko Wai Nui ma ka akau o ka mokuaina o Mikikana. E imi ana i na mea ano e oia loko. O kana palapala loihi mailaila mai, ua paiia maloko o ka pepa puka hapaha makahiki o keia kulanakauhale, i hooponoponoia e kona hanau mua. Nani wale ke aloha ana ae o ua keiki Kauka la o Hawaii, a huli hoi mai i na wahi pulapula o Hawaii nei e lapaau ai.

-

                     NA MAKA ALOHA MA KA IDAHO.—Ma ka auina la Poalua iho nei, Sepatemaba 29, ua komo mai ka mokua hi Idaho, a maluna mai o laila i hoi mai ai ko kakou Kuhina Elele. His Ex. C.C. Hailasi a me kona ohana, Generala Hartwele, ko kakou kokua Lunakanawai mua aku paha auanei, Col. Z.S. Spalding, Kanikela Amerika Huipuia no keia awa. Kauka Poalomaka, haole kahiko o Hawaii nei, P.C. Jones a me kona ohana. J. H. Black o ka Hale Pai aupuni, J.T. Walakahausi a me kona ohana, he mau Luna kakau nupepa kekahi no Kapalakiko mai a me na maka aloha e ae. I ke ku ana mai o ka "Idaho" ma ka uapo Ka Moi, a ua lele mai kona Elele Kuhina e ike ia ia, a ua hoolauna kokeia mai no hoi o Generala Hartwell.